ISTERIVANJE PRAVDE I POKRIVANJE BRLJOTINA: Baton Hadžiu
Čudnovati su putevi Haškog tribunala, i sve su čudniji kako se datum njegovog zatvaranja približava. Ovo je na svojoj koži iskusio poznati prištinski novinar Baton Hadžiu, bivši glavni urednik „Kohe ditorea“ i kasnije „Ekspresa“, koji je u utorak 20. maja uhapšen i prebačen u pritvorsku jedinicu Tribunala u Sheveningenu. Bilo je to drugo Batonovo pojavljivanje u Hagu; prvi put je u sudnicu ušao u maju 2002, kao svedok protiv Slobodana Miloševića. Ovaj put, međutim, Baton se našao na optuženičkoj klupi zbog nepoštovanja suda, za šta bi mogao da dobije novčanu kaznu do sto hiljada evra ili zatvorsku do sedam godina, ili i jedno i drugo.
Kako je ovaj istaknuti novinar, koji je tokom sukoba na Kosovu često bio meta kako srpske policije tako i „oslobodilaca“ iz UČK, od svedoka postao optuženi? Priča počinje pre nešto manje od godinu dana, u dalekoj Norveškoj, u stanu u kome je bio smešten zaštićeni svedok protiv Ramuša Haradinaja, kosovski Albanac koga ćemo za ovu priliku nazvati svedok X. Tokom 2007, gospodin X je u dva navrata (10. i 11. jula) ugostio svog zemljaka Bajruša Morinu, urednika prištinskog lista „Bota sot“ i savetnika u Ministarstvu za kulturu, omladinu i sport u kosovskoj vladi. Morinina poseta svedoku X nije bila privatna: on je u Norvešku otputovao o trošku Ministarstva, da ga kao dugogodišnji poznanik ubedi da ne svedoči protiv Haradinaja, čije je suđenje uveliko bilo u toku. Inače, mnogi svedoci optužbe u tom predmetu nisu se pojavili na suđenju, neki zato što su odustali, a neki zato što su likvidirani. Haradinaj je u nedostatku dokaza oslobođen početkom prošlog meseca.
Pomenuti svedok X je, međutim, ispoljio zavidnu bezbednosnu kulturu: čim mu je Morina javio da dolazi, on je naslutio razlog njegove posete, pa je o tome obavestio nadležne službe. Tako se dogodilo da su oba duga i mučna razgovora između Morine i gospodina X snimljena uređajima diskretno postavljenim u stanu. Na osnovu tih snimaka, tužilaštvo Haškog tribunala otvorilo je istragu protiv Bajruša Morine, ali i Astrita Haraćija, tadašnjeg ministra za kulturu, omladinu i sport, koji je Morinu poslao u Norvešku i dao mu instrukcije kako da razgovara sa gospodinom X.
Prištinska je čaršija mala, ali radoznala, tako da se sve brzo sazna. Kao što Haraćiju i Morini nije bilo teško da saznaju identitet i prebivalište svedoka X, tako se u istoj čaršiji brzo pročulo da su haški istražitelji razgovarali sa pomenutom dvojicom, te da imaju nameru da ih optuže zbog nepoštovanja suda. Gde je u svemu tome Baton? Njemu je u decembru prošle godine, nakon što je dokazni postupak protiv Haradinaja već bio završen, zapalo da za „Ekspres“ napiše priču o celom slučaju. Računajući da se sve ionako zna, Baton je u tekstu naveo ime gospodina X, čime se ogrešio o statut Tribunala.
Epilog priče je poznat: optužnica protiv Haraćija i Morine podignuta je prošlog meseca (obojica su izjavili da nisu krivi; suđenje im počinje ovih dana). Optužnica protiv Batona je, međutim, neko vreme bila zapečaćena. Kad mu je konačno rečeno da će biti optužen, on je sam otišao u policiju, gde se na njega spustila teška ruka zakona. Nakon što je prenoćio u pritvoru, izveden je pred sud, gde je izjavio da se ne oseća krivim, a sledećeg dana je pušten na slobodu, da čeka suđenje.
U pritvorskoj jedinici Hadžiu je možda imao prilike da se sretne sa Jovicom Stanišićem, bivšim šefom Državne bezbednosti, kog nije video od decembra 1997. Tada su se na Brezovici vodili tajni pregovori između grupe kosovskih intelektualaca (među kojima je bio i Baton) i Miloševićevog režima, koga je predstavljao Stanišić. Ideja je potekla sa albanske strane (delegaciju je vodio Mahmut Bakali), a cilj je bio da se spreči opšte krvoproliće na Kosovu, koje je uveliko bilo na pomolu. Pregovori su propali kada je Stanišiću iz Beograda stigao Miloševićev nalog da poruči Albancima da je rat neizbežan. Baton je, kao i Bakali, o tome svedočio pred Tribunalom.
Formalno uzev, nije nimalo sporno da je Baton Hadžiu prekršio Statut kada je napisao i objavio ime zaštićenog svedoka. Na suđenju će možda biti uzeto u obzir da je to učinio nakon što je dokazni postupak već bio završen, pa stoga to nije moglo da utiče na ishod. Sem toga, sud će možda ceniti i činjenicu da su identitet i mesto boravka svedoka X mesecima ranije bili poznati brojnim prijateljima Ramuša Haradinaja, pa njegov život nakon Batonovog teksta u „Ekspresu“ nije bio ništa ugroženiji nego ranije. S druge strane, teško je oteti se utisku da Tužilaštvo, nakon što nije uspelo da iza rešetaka smesti Haradinaja, ali ni one koji su za njegov račun ubijali svedoke, sada trenira strogoću na veoma lakoj meti. Njujorški Komitet za zaštitu novinara (CPJ), kao i neke druge esnafske organizacije, već su izrazile zabrinutost zbog ovog slučaja. U mesecima koji slede, lako bi se moglo pokazati da isterivanje pravde na novinarima nije najbolji način da se pokriju brljotine.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Otkako su počeli investicioni ciklusi javnost se navukla na trošenje miliona i milijardi evra kao na normalnu pojavu. Šta znači kad se milioni izliju u mozak? Da li je 12 miliona evra prevelika suma za obrenovačku pijacu, a 17 miliona evra za ulepšavanje Kalenića gumna? Lako je prevariti lakoverne. Bagatelizacija evra i dolara posledica je aljkavog i nipodaštavajućeg odnosa prema dinaru kao nacionalnoj valuti. Zlatno doba donosi i zlatne bonuse
Triler uživo. Slučaj “Jovanjica” postao je luđi od TV serije koja se emitovala u vreme Koluvijinog hapšenja. Sudski postupci “Jovanjica Jedan” i “Dva” postali su objedinjeni. To znači da će se od sada za proizvodnju droge – marihuane i skanka – zajedno suditi osamnaestorici optuženih. Šta će Srbija pre dočekati: presudu za Jovanjicu ili legalizaciju kanabisa? S tolikim brojem optuženih, suđenje može da traje “odavde do večnosti”
Šta ako je način na koji se jedno društvo odnosi prema ubijenoj bebi Danki Ilić, zapravo način na koji se odnosi prema sebi? To onda povlači pitanje – a prema kome imamo milosti i čije dostojanstvo čuvamo ako to ne možemo da pružimo ni ubijenom detetu
Kako je moguće da je sporazume teže sprovesti nego postići? Analitički se može samo reći da je to rezultat nedovoljnog pritiska Zapada, nepostojanja političke volje zvaničnog Beograda i zvanične Prištine, ali možda je i metodologija prevaziđena. Ovakva stagnacija ne daje rezultate, tako da i nema velikih očekivanja od dijaloga koji je i Beogradu i Prištini jedan od glavnih uslova za nastavak evropskih integracija
Šta posle posle junskih izbora? Na tu temu za “Vreme” govore opozicioni stranački akteri s obe strane “modre reke”. Dakle, lider stranke “Srce” Zdravko Ponoš, predsednik Pokreta slobodnih građana Pavle Grbović, potpredsednik Narodnog pokreta Srbije Borislav Novaković i politički analitičar Dejan Bursać. Inače, “Srce” je bojkotovalo beogradske izbore, ali ne i izbore u nekim drugim lokalnim sredinama, dok su PSG i NPS delovi takozvane borbene, odnosno opozicije koja je odlučila da izađe na junske izbore
Još prošle godine je bilo upozorenja o naprednjačkim planovima da polovinu, ako ne i veći deo Futoškog parka pretvore u turističko-poslovno-ugostiteljski centar. Da li će sve biti hotel i kancelarijski prostor, kako se navodi u novom planu, ili možda i tržni centar, videćemo. Poznavaoci prilika tipuju da će tu biti svakako i tržnog centra, pa će ljudi moći da šopinguju u parku posle ljuljanja dece, ako preostane još koja ljuljaška
Pristao je da bude režimska maskota, da svakom prilikom istakne doprinos predsednika države, da mu bude pri ruci za slikanje, da mu se nađe na spiskovima podrške... I sve je bio sličniji naprednjačkim funkcionerima, da bi se nakon slabih rezultata u Nemačkoj u potpunosti pretvorio u bahatog i samoljubivog naprednjaka, koji ne podnosi kritiku, niti pomišlja na samokritiku
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!