
Novi broj „Vremena“
Rat oko KK Partizan: Između režima i navijača
Tuče na tribinama, režimski napadi na partijskog saborca Ostoju Mijailovića, navijačko negodovanje… „Vreme“ istražuje šta se dešava oko košarkaškog kluba Partizan
Foto: Tanjug
Transbalkanski koridor predstavlja prekretnicu Srbije na putu ka EU i za boljitak njenih građana, rekao je danas Emanuel Žiofre, povodom potpisivanja nemačke donacije od 8,5 miliona evra za izgradnju četvrte deonice Transbalkanskog koridora. Ministarka Dubravka Đedović je ocenila da taj projekat vraća Srbiju na energetsku mapu evropskih energetskih koridora
Danas je potpisan ugovor o donaciji 8,5 miliona evra za izgradnju četvrte deonice za Transbalkanski koridor dalekovoda, između nemačke razvojne banke KfW, Elektromreže Srbije i Vlade Srbije.
Četvrta deonica za Transbalkanski koridor dalekovoda, dugačka je 83 kilometra, jedan deo ide od Bajine Bašte do granice sa Crnom Gorom, a drugi povezuje Srbiju sa Bosnom i Hercegovinom.
Šef Delegacije EU u Srbiji Emanuel Žiofre istakao je da će Transbalkanski koridor biti autoput za prenos struje u Srbiji i da predstavlja prekretnicu na putu ka EU i za boljitak njenih građana.
Objasnio je da će EU, pored donacije KfW banke, dati 10,5 miliona evra za četvrtu deonicu Transevropskog koridora, a da će EMS učestvovati sa 4,5 miliona.
Najavio je i da se u ovoj godini kreće sa grantovima EU od 263 miliona evra za sedam novih energetskih „zelenih projekata“ u Srbiji, a tu je i 165 miliona bespovratnih sredstava kako bi cena struje za građane bila prihvatljivija.
Po rečima ambasadorke Nemačke Anke Konrad, ovaj ugovor je „još jedna potvrda evrointegracije Srbije i daje jasan signal za saradnju na polju elektroenergetike“.
Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović je ocenila da taj projekat vraća Srbiju na energetsku mapu evropskih energetskih koridora, i da je još jedan korak ka podizanju energetske stabilnosti zemlje i sigurnosti snabdevanja građana strujom.
Podsetila je da je već izgrađeno 120 kilometara Transbalkanskog koridora, od Pančeva do granice sa Rumunijom i od Kragujevca do Kraljeva. Dodala je da Ministarstvo i EMS planiraju dalja ulaganja u energetske sisteme, poput pripreme izgradnje hidroelektrane „Bistrica“, kao i Transevropski koridor kroz Vojvodinu, i u centralnoj Srbiji, kako bi se povezali sa Bugarskom.
S.Ć./FoNet
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tuče na tribinama, režimski napadi na partijskog saborca Ostoju Mijailovića, navijačko negodovanje… „Vreme“ istražuje šta se dešava oko košarkaškog kluba Partizan

Najmoćniji čovek u državi, Aleksandar Vučić, potpuno je nemoćan pred Dijanom Hrkom, ožalošćenom ženom čija je pojava još ogolila čemu služi Ćacilend. To je naslovna tema novog „Vremena“

Odluka Dijane Hrke da stupi u štrajk glađu mora se posmatrati u dva konteksta, ljudskom i političkom. Sa ljudske strane, apsolutno svako ko stoji uz nju želi da prekine štrajk glađu i da sačuva zdravlje. Sa političke strane, njen potez je nešto na šta Aleksandar Vučić nema odgovor

Na početku je propagandno-bezbednosni kamp u Pionirskom parku bio mesto “studenata koji žele da uče”, a sada ga Vučić naziva “ostrvom slobode”. Ispada da vlast kreće u oslobađanje države. Od koga? Pa valjda od studenata i građana, nikog drugog

Veliki režimski poraz je i to što su građani, zajedno sa studentima, politički sazreli – bar ogromna većina njih. To se videlo se u Novom Sadu, čulo iz izjava građana i studenata. Sve je manje onih nestrpljivih koji očekuju da se nešto može tokom jedne noći ili jednog dana promeniti. Cilj je blizu, ali valja do njega još tabanati, sve sa ranjenim nogama. Oni studenti koji su sa od žuljeva krvavim čarapama umarširali u Novi Sad simbolički su pokazali da odlučnost postoji i da ih ništa ne može zaustaviti
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve