Rezolucija o Srebrenici
Dačić: Vanredna sednica Saveta bezbednosti UN o BiH na zahtev Rusije
Ivica Dačić je rekao da je Rusija tražila zakazivanje hitne sednice Saveta bezbednosti UN o BiH
"Za mene kao feministkinju, posebna je čast što dobijam baš ovu nagradu – nagradu koja nosi ime Maje Maršićević-Tasić i koju su do sada dobile žene koje su svojom hrabrošću, pameću i aktivizmom pozitivno uticale na naše društvo"
Novinarka „Vremena“ Tamara Skrozza ovogodišnja je dobitnica Nagrade „Osvajanje slobode“ koju dodeljuje Fond „Maja Maršićević-Tasić“ za ženski doprinos principima ljudskih prava, pravne države, demokratije i tolerancije u društvu. Nagrada se simbolično uručuje 24. septembra, na dan izbora 2000. godine, posle kojih je pao režim Slobodana Miloševića.
Skrozza je ovu nagradu dobila u jednom od najtežih trenutaka za slobodu medija u Srbiji.
„Za mene kao feministkinju, posebna je čast što dobijam baš ovu nagradu – nagradu koja nosi ime Maje Maršićević-Tasić i koju su do sada dobile žene koje su svojom hrabrošću, pameću i aktivizmom pozitivno uticale na naše društvo. S druge strane, moram da se pridružim onim dobitnicama koje su isticale da Nagradu ‘Osvajanje slobode’ dobijaju za nešto što zapravo nismo osvojile, na neki način za sopstvene poraze. I ja se bar delimično tako osećam. Kako drugačije, kad u ovom trenutku nestaju slobodni mediji; kad novinari moraju da štrajkuju glađu radi odbrane svojih osnovnih prava; kad su lopovluk, bezobrazluk i primitivizam postali deo društvene klime, kad je pravi izazov reći, napisati, misliti, pa i biti“, rekla je Skrozza i dodala: „Više sam nego ponosna što dalje idem u toj hrabroj i neokaljanoj koloni žena koje nikada nisu pognule glavu.“
Ovogodišnji žiri činile su sve dosadašnje dobitnice ove nagrade: Ljiljana Spasić, izvršna direktorka organizacije građanskog društva Građanska akcija Pančevo, Danica Vučenić, novinarka, Danica Popović, profesorka Ekonomskog fakulteta, Brankica Stanković, novinarka i autorka emisije „Insajder“, Dubravka Stojanović, istoričarka i vanredna profesorka na odeljenju za istoriju Filozofskog fakulteta, Aida Ćorović, direktorka nevladine organizacije URBAN-IN, Srbijanka Turajlić, profesorka Univerziteta u Beogradu, Mirjana Karanović, glumica, Lila Radonjić, direktorka i glavna i odgovorna urednica PG Mreža, Hedvig Morvai-Horváth, direktorka programa Građanski pakt za jugoistočnu Evropu, Borka Pavićević, osnivačica i direktorka Centra za kulturnu dekontaminaciju, Ružica Đinđić, Biljana Srbljanović, dramaturškinja, Goranka Matić, fotografkinja, i Olja Bećković, novinarka.
Ivica Dačić je rekao da je Rusija tražila zakazivanje hitne sednice Saveta bezbednosti UN o BiH
Birajući između dve loše opcije, opozicija je uspela da izabere treću, najgoru: da se međusobno posvađa i podeli. Paradoks je tim veći što su predmet spora bili, kako stvari stoje, samo beogradski izbori. Na ostale lokalne će kanda izaći i bojkot-stranke prepuštajući lokalnim odborima odluku o tome. Šteta će biti mnogo veća ukoliko se bojkot-stranke i “borbene” stranke nastave međusobno obračunavati, ostrašćeno deleći opoziciono biračko telo
Kada je izgledalo da bi opozicija konačno mogla da se izbori za neke predizborne koncesije i natera vlast da odstupi, koalicija “Srbija protiv nasilja” se pocepala i zbunila svoje birače: da li su predstojeći lokalni izbori jačanje snaga pred neku buduću bitku ili slavno umiranje nečega što je ličilo na pobedničku kombinaciju
“Spin diktator treba da ubedi javnost da je on kompetentan lider. Zato mu je potreban ekonomski rast. Njegov problem je što mu je za ekonomski rast potreban savremeni sektor usluga zasnovan na znanju – a za to mu je potrebna kreativna klasa, preduzetnici i profesionalci sa visokim obrazovanjem. Dakle, ekonomski problem spin diktatora je taj što mu je za ekonomski rast potrebna obrazovana klasa, ali ako ova klasa postane previše brojna, ona postaje previše skupa za utišavanje i/ili kooptiranje. A što se više novca troši na utišavanje obrazovane klase, to ga je manje za ostatak društva”
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve