

Novi broj „Vremena“
„Siromašniji glasači su jeftiniji za održavanje“
U Srbiji se stvara „začaran krug između siromaštva i loših politika“, priča ekonomista Vladimir Vučković za novi broj „Vremena“




"Za mene kao feministkinju, posebna je čast što dobijam baš ovu nagradu – nagradu koja nosi ime Maje Maršićević-Tasić i koju su do sada dobile žene koje su svojom hrabrošću, pameću i aktivizmom pozitivno uticale na naše društvo"
Novinarka „Vremena“ Tamara Skrozza ovogodišnja je dobitnica Nagrade „Osvajanje slobode“ koju dodeljuje Fond „Maja Maršićević-Tasić“ za ženski doprinos principima ljudskih prava, pravne države, demokratije i tolerancije u društvu. Nagrada se simbolično uručuje 24. septembra, na dan izbora 2000. godine, posle kojih je pao režim Slobodana Miloševića.
Skrozza je ovu nagradu dobila u jednom od najtežih trenutaka za slobodu medija u Srbiji.
„Za mene kao feministkinju, posebna je čast što dobijam baš ovu nagradu – nagradu koja nosi ime Maje Maršićević-Tasić i koju su do sada dobile žene koje su svojom hrabrošću, pameću i aktivizmom pozitivno uticale na naše društvo. S druge strane, moram da se pridružim onim dobitnicama koje su isticale da Nagradu ‘Osvajanje slobode’ dobijaju za nešto što zapravo nismo osvojile, na neki način za sopstvene poraze. I ja se bar delimično tako osećam. Kako drugačije, kad u ovom trenutku nestaju slobodni mediji; kad novinari moraju da štrajkuju glađu radi odbrane svojih osnovnih prava; kad su lopovluk, bezobrazluk i primitivizam postali deo društvene klime, kad je pravi izazov reći, napisati, misliti, pa i biti“, rekla je Skrozza i dodala: „Više sam nego ponosna što dalje idem u toj hrabroj i neokaljanoj koloni žena koje nikada nisu pognule glavu.“
Ovogodišnji žiri činile su sve dosadašnje dobitnice ove nagrade: Ljiljana Spasić, izvršna direktorka organizacije građanskog društva Građanska akcija Pančevo, Danica Vučenić, novinarka, Danica Popović, profesorka Ekonomskog fakulteta, Brankica Stanković, novinarka i autorka emisije „Insajder“, Dubravka Stojanović, istoričarka i vanredna profesorka na odeljenju za istoriju Filozofskog fakulteta, Aida Ćorović, direktorka nevladine organizacije URBAN-IN, Srbijanka Turajlić, profesorka Univerziteta u Beogradu, Mirjana Karanović, glumica, Lila Radonjić, direktorka i glavna i odgovorna urednica PG Mreža, Hedvig Morvai-Horváth, direktorka programa Građanski pakt za jugoistočnu Evropu, Borka Pavićević, osnivačica i direktorka Centra za kulturnu dekontaminaciju, Ružica Đinđić, Biljana Srbljanović, dramaturškinja, Goranka Matić, fotografkinja, i Olja Bećković, novinarka.


U Srbiji se stvara „začaran krug između siromaštva i loših politika“, priča ekonomista Vladimir Vučković za novi broj „Vremena“


Kako je Kokeza planirao da posredstvom fudbalskih huligana i italijanske mafije fizički naudi jednom od najuspešnijih domaćih fudbalera u 21. veku zbog toga što se uplašio da bi on svojim kritikama mogao da ugrozi njegov položaj u savezu? To je tema novog „Vremena“


U trenutku u kojem je pažnja čitave svetske javnosti usmerena na fudbalske terene Amerike, Meksika i Kanade, i kada je glavno pitanje da li će Lionel Mesi sa Argentinom ponovo osvojiti titulu prvaka sveta ili će Francuzi ovog puta da im se osvete za poraz u finalu 2022. godine, srpsku javnost potresla je informacija da je nekadašnji predsednik Fudbalskog saveza Srbije (FSS) Slaviša Kokeza planirao da posredstvom fudbalskih huligana i italijanske mafije fizički naudi jednom od najuspešnijih domaćih fudbalera u 21. veku zbog toga što se uplašio da bi on svojim kritikama mogao da ugrozi njegov položaj u savezu


Beogradski advokat Ivan Ninić kaže za “Vreme” da je u Srbiji upotreba Skaj komunikacije strogo kontrolisana i hirurški ograničena isključivo na nivo izvršilaca na terenu, dok je u Crnoj Gori ona postala alat za demontažu kriminalizovanog državnog aparata. On smatra da su razlozi za ovu selektivnu primenu pravno-političke prirode, jer u Srbiji Aleksandar Vučić još uvek drži pod kontrolom sektor bezbednosti i odlučuje šta će biti predmet tužilačkog procesuiranja


U Srbiji od malignih bolesti svake godine oboli desetine hiljada ljudi. Iza svake statistike su ljudi koji se ne mogu svesti samo na broj. “Vreme” istražuje kako izgleda put od dijagnoze do lečenja – od kapaciteta zdravstvenog sistema i dostupnosti terapija, do svakodnevnog života obolelih i izuzetnoj važnosti psihoonkološke podrške
Fudbal, kriminal, politika i skaj aplikacija
Zašto Nemanju Vidića nema ko da štiti Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve