
Novi broj „Vremena“
Pouke Đinđićevog mandata: Ne cmizdrite nego delajte
Pre četvrt veka je Zoran Đinđić postao premijer. Kakvu je Srbiju dočekao, a kakvu ostavio i šta se može iz toga naučiti danas? To je naslovna tema novog „Vremena“

Vilijam Montgomeri, ambasador SAD u Beogradu, preneo je nedavno ministru policije Srbije Dušanu Mihajloviću da je američka administracija zainteresovana za slučaj streljanja i otkrivanja masovne grobnice u Petrovom Selu u koju su zakopani američki državljani braća Agron, Mehmet i Jul Bitići. Američka administracija očekuje da će srpske vlasti smaknuće Amerikanaca temeljno ispitati, što je ministru Mihajloviću donelo dodatne nevolje. Drugim rečima, vlada SAD očekuje da će demokratske vlasti u Srbiji povesti istragu i utvrditi ko je i po čijem nalogu počinio zločin.

O tome ministar Mihajlović kaže: „Tri tela muškaraca pronađena su na vrhu jedne od grobnica i bila su u boljem stanju od ostalih. Bile su im vezane ruke, imali su poveze preko očiju i prostrelne rane u predelu glave. U džepu jednog od njih pronađeno je rešenje sudije za prekršaje iz Kuršumlije od 27. juna 1999. godine u kome se navodi da su braća Bitići kažnjena sa 15 dana zatvora zbog ilegalnog ulaska u SRJ. Uvidom u sudske spise iz Prokuplja u i informativnim razgovorima saznali smo da su Batići ušli ilegalno u SRJ iz Albanije i da su otkriveni na teritoriji Kuršumlije 26. juna. Dan kasnije su osuđeni, a 8. jula upravnik Orkužnog zatvora u Prokuplju ih pušta. U zatvor je tada otišao jedan od policijskih inspektora, zadužen za strance, koji je trebalo da im uruči rešenje o zabrani ulaska u SRJ. On ih nije zatekao, jer su već napustili zatvor. To je sve što znamo za sada.“
O leševima braće Bitići niko od zvaničnika nije govorio, verovatno u nadi da će oni biti poistovećeni sa ostalim žrtvama albanske nacionalnosti sa Kosova. Međutim, kao da je bilo zaboravljeno da je ekipa Haškog tribunala prisustvovala iskopavanju i identifikaciji braće Bitići i o tome podnela izveštaj nadležnima u Hag.

Teško je poverovati u tvrdnju ministra Mihajlovića „da je to sve što znamo za sada“. Masovna grobnica u Petrovom Selu nalazi se odmah pored baze specijalne antiterorističke jedinice (SAJ) MUP-a Srbije u kojoj su tada boravili specijalci. Na mnoga pitanja „za sada“ nema odgovora, odnosno nemoguće je da policija ne može ili neće da utvrdi ko je, na primer, po isteku kazne iz zatvora u Prokuplju izveo braću Bitići i u Petrovom Selu ih likvidirao mecima u potiljak. „Bivši načelnik policije topličkog okruga Milisav Vučićević najavio je da će doći pripadnici MUP-a da iz zatvora preuzmu braću Bitići koji su sa izdržavanja kazne bili otpušteni 8. jula 1999. godine“, rekao je nekadašnji upravnik Okružnog zatvora u Prokuplju Aleksandar Đorđević. Vučićević svakako zna ko su dvojica mupovaca i po čijem su nalogu oni došli po braću Bitići. Ipak ostaje nada da će MUP Srbije najzad doći do saznanja i javno obelodaniti ko su „neidentifikovana službena lica“ koja su učestvovala u likvidacijama i prikrivanja zločina počinjenih na Kosovu.
Očekuje se da će obdukcioni nalaz 75 leševa iz grobnice u Petrovom Selu biti završen u septembru dok će utvrđivanje identiteta potrajati mnogo duže. Zemni ostaci žrtava sahranjeni su blizu masovne grobnice i obeleženi su brojevima, kojima je obeležena i njihova odeća, a pronađene su i dve uniforme pripadnika OVK. Bilo je neobično da 4. jula kada su i nastale ove fotografije kod masovne grobnice u Petrovom Selu nije bilo obezbeđenja niti bilo koga drugog iako su na konopcima visila odela žrtava, što je veoma važnan detalj na osnovu koga bi porodice ubijenih mogle da prepoznaju svoje nestale.

Pre četvrt veka je Zoran Đinđić postao premijer. Kakvu je Srbiju dočekao, a kakvu ostavio i šta se može iz toga naučiti danas? To je naslovna tema novog „Vremena“

Stiže delegacija Evropskog parlamenta ili, što bi vlast rekla, „piculići i ustaše“. Čemu njihov izlet služi ako se o stanju u Srbiji sve zna?

Kakva su bila očekivanja građana 2001. i kakva mogu biti 2026? Šta spaja ondašnju političku realnost sa današnjom? Zbog čega su organizovani kriminal i sistemska korupcija i dalje među najvećim problemima Srbije? Šta je najvažnija politička zaostavština prvog demokratski izabranog premijera? Koliko na njegovom primeru može naučiti vlada koja dolazi posle naprednjaka

Nije Đinđić sam mogao da transformiše Srbiju. Rečenica koja kaže “s njim bi bilo drugačije, a sada je sve gotovo” jednostavno je defetistička. Ako toliko poštujete Zoranovo delo, uradite ono što bi on uradio – borite se sada, verujte u sebe i nemojte da posrnete i odustanete

Prošle godine je delovalo da bi neki delovi tužilaštva i pravosuđa mogli da se probude baš kao što su studenti tražili na početku svoje pobune. Režim nije sedeo skrštenih ruku i sada želi da ih sve koji su “digli glavu” eliminiše na “zakonit način”, ali i da spreči da se naprednjački velikaši pojave pred sudom
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve