Vilijam Montgomeri, ambasador SAD u Beogradu, preneo je nedavno ministru policije Srbije Dušanu Mihajloviću da je američka administracija zainteresovana za slučaj streljanja i otkrivanja masovne grobnice u Petrovom Selu u koju su zakopani američki državljani braća Agron, Mehmet i Jul Bitići. Američka administracija očekuje da će srpske vlasti smaknuće Amerikanaca temeljno ispitati, što je ministru Mihajloviću donelo dodatne nevolje. Drugim rečima, vlada SAD očekuje da će demokratske vlasti u Srbiji povesti istragu i utvrditi ko je i po čijem nalogu počinio zločin.
…i nove humke…
O tome ministar Mihajlović kaže: „Tri tela muškaraca pronađena su na vrhu jedne od grobnica i bila su u boljem stanju od ostalih. Bile su im vezane ruke, imali su poveze preko očiju i prostrelne rane u predelu glave. U džepu jednog od njih pronađeno je rešenje sudije za prekršaje iz Kuršumlije od 27. juna 1999. godine u kome se navodi da su braća Bitići kažnjena sa 15 dana zatvora zbog ilegalnog ulaska u SRJ. Uvidom u sudske spise iz Prokuplja u i informativnim razgovorima saznali smo da su Batići ušli ilegalno u SRJ iz Albanije i da su otkriveni na teritoriji Kuršumlije 26. juna. Dan kasnije su osuđeni, a 8. jula upravnik Orkužnog zatvora u Prokuplju ih pušta. U zatvor je tada otišao jedan od policijskih inspektora, zadužen za strance, koji je trebalo da im uruči rešenje o zabrani ulaska u SRJ. On ih nije zatekao, jer su već napustili zatvor. To je sve što znamo za sada.“
O leševima braće Bitići niko od zvaničnika nije govorio, verovatno u nadi da će oni biti poistovećeni sa ostalim žrtvama albanske nacionalnosti sa Kosova. Međutim, kao da je bilo zaboravljeno da je ekipa Haškog tribunala prisustvovala iskopavanju i identifikaciji braće Bitići i o tome podnela izveštaj nadležnima u Hag.
…u Petrovom Selu
Teško je poverovati u tvrdnju ministra Mihajlovića „da je to sve što znamo za sada“. Masovna grobnica u Petrovom Selu nalazi se odmah pored baze specijalne antiterorističke jedinice (SAJ) MUP-a Srbije u kojoj su tada boravili specijalci. Na mnoga pitanja „za sada“ nema odgovora, odnosno nemoguće je da policija ne može ili neće da utvrdi ko je, na primer, po isteku kazne iz zatvora u Prokuplju izveo braću Bitići i u Petrovom Selu ih likvidirao mecima u potiljak. „Bivši načelnik policije topličkog okruga Milisav Vučićević najavio je da će doći pripadnici MUP-a da iz zatvora preuzmu braću Bitići koji su sa izdržavanja kazne bili otpušteni 8. jula 1999. godine“, rekao je nekadašnji upravnik Okružnog zatvora u Prokuplju Aleksandar Đorđević. Vučićević svakako zna ko su dvojica mupovaca i po čijem su nalogu oni došli po braću Bitići. Ipak ostaje nada da će MUP Srbije najzad doći do saznanja i javno obelodaniti ko su „neidentifikovana službena lica“ koja su učestvovala u likvidacijama i prikrivanja zločina počinjenih na Kosovu.
Očekuje se da će obdukcioni nalaz 75 leševa iz grobnice u Petrovom Selu biti završen u septembru dok će utvrđivanje identiteta potrajati mnogo duže. Zemni ostaci žrtava sahranjeni su blizu masovne grobnice i obeleženi su brojevima, kojima je obeležena i njihova odeća, a pronađene su i dve uniforme pripadnika OVK. Bilo je neobično da 4. jula kada su i nastale ove fotografije kod masovne grobnice u Petrovom Selu nije bilo obezbeđenja niti bilo koga drugog iako su na konopcima visila odela žrtava, što je veoma važnan detalj na osnovu koga bi porodice ubijenih mogle da prepoznaju svoje nestale.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Ruglo u centru Beograda klasičan je paramilitarni kamp koji “čuva” prostor za proteste protiv vlasti i koji je spreman za upotrebu sile nad kritičarima režima, kao što se i dešava. Dalje – to je i neka vrsta odbrambenog garnizona jer se režim zaista plaši demonstranta. Reč je i o mestu sa kog se građani kontinuirano provociraju. U svakom slučaju, u pitanju je zatvorena, organizovana i militarizovana struktura koja ima komandni štab, jasnu hijerarhiju, obezbeđenje, kontrolu prostora, ulaza i izlaza, uz prisustvo uniformisanih i poluuniformisanih ljudi pod zaštitom policije
“Ako kritikujete, optuže vas da rušite državu; ako se samožrtvujete – ćute. Štrajk glađu bi trebalo da ukaže društvu na to u kakvoj se poziciji čovek našao kada mu ništa drugo ne preostaje”, kaže za “Vreme” profesor Oliver Tošković. “Postupak Hrke i reakcija onih koji su je podržali pokazuju da postoji spremnost i istrajnost u borbi iako je ta borba dugotrajnija nego što bismo želeli”, zaključuje u našem nedeljniku profesorica Tamara Džamonja Ignjatović
“Kroz istraživanja koje pratimo ne vidimo da se dešava ništa što pokazuje da su građani razočarani i da apstinenti žele da se vrate u apstinenciju. Ljudi su i te kako rešeni da kada god dođu izbori, izađu i glasaju protiv SNS. A to vam pokazuju i trenuci velikih mobilizacija u društvu”
Dvojicu autoritarnih pedagoga povezuje kršenje ustava i zakona, ignorisanje instutucija, vređanje i omalovažavanje političkih protivnika, vitriolska retorika, apsolutna netrpeljivost prema svakoj kritici, tolerancija na nuli, nespremnost na dijalog. Egzercir prisvojenog patriotizma koriste da sebe mesijanski predstavljaju kao spasitelje nacije, a kada su država i nacija”ugroženi”, onda je sve dozvoljeno
Ukoliko imate trunku ličnog integriteta, lako ćete ugledati samog sebe na kiši u štrajku glađu. Kao što danas za Milomira Jaćimovića nema pravde, zakona i ustavnih prava, sutra ih možda ni za vas neće biti
Nema ničega u ideji Fakulteta srpskih studija što državni univerziteti već ne pokrivaju. „Identitetske discipline“ nisu drugo do košmari proizašli iz falangističkih glava
Ko je od nas ikada pogledao svih 250 imena poslaničkih kandidata na listi za koju želi da glasa? Iako to nigde nije rečeno, jasno je da će studentska lista biti švedski sto. Ako je ikom bitno, moj glas imaju, sve i da mi se 249 imena ne dopadne
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!