Vilijam Montgomeri, ambasador SAD u Beogradu, preneo je nedavno ministru policije Srbije Dušanu Mihajloviću da je američka administracija zainteresovana za slučaj streljanja i otkrivanja masovne grobnice u Petrovom Selu u koju su zakopani američki državljani braća Agron, Mehmet i Jul Bitići. Američka administracija očekuje da će srpske vlasti smaknuće Amerikanaca temeljno ispitati, što je ministru Mihajloviću donelo dodatne nevolje. Drugim rečima, vlada SAD očekuje da će demokratske vlasti u Srbiji povesti istragu i utvrditi ko je i po čijem nalogu počinio zločin.
…i nove humke…
O tome ministar Mihajlović kaže: „Tri tela muškaraca pronađena su na vrhu jedne od grobnica i bila su u boljem stanju od ostalih. Bile su im vezane ruke, imali su poveze preko očiju i prostrelne rane u predelu glave. U džepu jednog od njih pronađeno je rešenje sudije za prekršaje iz Kuršumlije od 27. juna 1999. godine u kome se navodi da su braća Bitići kažnjena sa 15 dana zatvora zbog ilegalnog ulaska u SRJ. Uvidom u sudske spise iz Prokuplja u i informativnim razgovorima saznali smo da su Batići ušli ilegalno u SRJ iz Albanije i da su otkriveni na teritoriji Kuršumlije 26. juna. Dan kasnije su osuđeni, a 8. jula upravnik Orkužnog zatvora u Prokuplju ih pušta. U zatvor je tada otišao jedan od policijskih inspektora, zadužen za strance, koji je trebalo da im uruči rešenje o zabrani ulaska u SRJ. On ih nije zatekao, jer su već napustili zatvor. To je sve što znamo za sada.“
O leševima braće Bitići niko od zvaničnika nije govorio, verovatno u nadi da će oni biti poistovećeni sa ostalim žrtvama albanske nacionalnosti sa Kosova. Međutim, kao da je bilo zaboravljeno da je ekipa Haškog tribunala prisustvovala iskopavanju i identifikaciji braće Bitići i o tome podnela izveštaj nadležnima u Hag.
…u Petrovom Selu
Teško je poverovati u tvrdnju ministra Mihajlovića „da je to sve što znamo za sada“. Masovna grobnica u Petrovom Selu nalazi se odmah pored baze specijalne antiterorističke jedinice (SAJ) MUP-a Srbije u kojoj su tada boravili specijalci. Na mnoga pitanja „za sada“ nema odgovora, odnosno nemoguće je da policija ne može ili neće da utvrdi ko je, na primer, po isteku kazne iz zatvora u Prokuplju izveo braću Bitići i u Petrovom Selu ih likvidirao mecima u potiljak. „Bivši načelnik policije topličkog okruga Milisav Vučićević najavio je da će doći pripadnici MUP-a da iz zatvora preuzmu braću Bitići koji su sa izdržavanja kazne bili otpušteni 8. jula 1999. godine“, rekao je nekadašnji upravnik Okružnog zatvora u Prokuplju Aleksandar Đorđević. Vučićević svakako zna ko su dvojica mupovaca i po čijem su nalogu oni došli po braću Bitići. Ipak ostaje nada da će MUP Srbije najzad doći do saznanja i javno obelodaniti ko su „neidentifikovana službena lica“ koja su učestvovala u likvidacijama i prikrivanja zločina počinjenih na Kosovu.
Očekuje se da će obdukcioni nalaz 75 leševa iz grobnice u Petrovom Selu biti završen u septembru dok će utvrđivanje identiteta potrajati mnogo duže. Zemni ostaci žrtava sahranjeni su blizu masovne grobnice i obeleženi su brojevima, kojima je obeležena i njihova odeća, a pronađene su i dve uniforme pripadnika OVK. Bilo je neobično da 4. jula kada su i nastale ove fotografije kod masovne grobnice u Petrovom Selu nije bilo obezbeđenja niti bilo koga drugog iako su na konopcima visila odela žrtava, što je veoma važnan detalj na osnovu koga bi porodice ubijenih mogle da prepoznaju svoje nestale.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
“Vlast pokazuje da ne poštuje ni sopstvene odluke, niti sama zna šta hoće i šta radi. Kada kažu da će se baviti isključivo Generalštabom iz druge polovine 20. veka, a ne i kasarnom Petog puka ili starim Generalštabom, jasno je da im se ne može verovati. Niko ne može da garantuje da će ijedan objekat u tom obuhvatu ostati zaštićen i sačuvati svoj spomenički integritet. Spremni smo da se borimo na civilizovan način. Postoji i potreba, koju je deo javnosti jasno iskazao – tražeći i podršku od nas kao struke, na šta su neki od nas i pristali – da, ukoliko počne rušenje, objekte branimo i fizički... U svakom slučaju, naši naredni koraci zavisiće od poteza vlasti. Mi poznajemo zakonske okvire, ali znamo i da se vlast ne drži zakona”
U zemlji u kojoj se politički problemi često rešavaju tako što se proglašavaju nepostojećim, studenti su uradili nešto radikalno jednostavno: imenovali su problem i pokušali da ga izmere. A kad smo kod imenovanja, nemojmo zanemariti ni šta je tih 400.000 građana uradilo. Stali su iza zahteva za izborima imenom i prezimenom, adresom i brojem telefona
Na Kosovu su, nakon gotovo jednogodišnje blokade institucija, 28. decembra održani vanredni parlamentarni izbori. Kakvi su izborni rezultati i šta je na njih uticalo? Šta za Srbe s Kosova može značiti još jedna vlada Aljbina Kurtija?
“Ključno je da se rešenje za NIS postigne u prvom kvartalu 2026. godine, posebno imajući u vidu širi geopolitički kontekst. Početak 2026. već je obeležen geopolitičkim potresima u Iranu i Venecueli. Obe zemlje su naftne sile i članice OPEC-a, ali su ograničene u slobodnoj prodaji nafte usled OFAC-ovih sankcija. Geopolitičke tenzije sa ovakvim zemljama imaju značajan uticaj na cene nafte i sirovina, pa postoji realan rizik da treće zemlje snose posledice”
Razlika između zemalja sa razvijenim medicinskim sistemima i Srbije u kojoj se sistem održava još samo na entuzijazmu predanih lekara i predanog osoblja, ravna je razlici između neba i zemlje. U srećnijim zemljama nije lakše samo živeti, nego i mreti
Da li je moguće da smo, posle hiljada godina imperijalnih poduhvata, sada, odjednom, toliko iznenađeni američkim upadom u Venecuelu, da ne možemo da dođemo do daha?
Predsednik SAD Donald Tramp naredio je vojni napad na suverenu Venecuelu i otmicu njenog predsednika Nikolasa Madura. Neka se pripremi Gustavo Petro u Kolumbiji
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!