
Novi broj „Vremena“
Policajci idu svojoj deci umazani krvlju tuđe dece
Nisu samo ozloglašeni JZO i njegov komandant Marko Kričak, kojeg se i ostali policajci plaše. „Vreme“ u novom broju istražuje ko sve i kako bije narod. I gde će im duša
"Ne pristajemo da budemo taoci nesposobne, zle i korumpirane vlade Vojislava Koštunice", poručeno je Evropi 9. maja sa Trga Republike
Oko šest hiljada Beograđana okupilo se na Dan pobede nad fašizmom i Dan Evrope zahtevajući ostavku Vlade Srbije, raspisivanje vanrednih parlementarnih izbora i Srbiju u Evropi. Miting u organizaciji Liberalno demokratske partije, Građanskog saveza Srbije, Socijaldemokratske unije i osam nevladinih organizacija počeo je intoniranjem Betovenove „Ode radosti“, koja je od 2003. zvanična himna Evropske unije. Zatim je na binu izašlo petnaestak mladića i devojaka koji su na srpskom, engleskom, nemačkom, francuskom i drugim svetskim jezicima poslali poruku koja kaže: „Poručujemo našim evropskim prijateljima da Srbija jeste za Evropu i da više nikada nećemo dozvoliti da nas iko od nje udalji.“ Nakon toga, Branislav Lečić, funkcioner LDP-a i bivši ministar kulture, pročitao je Deklaraciju građanske Srbije. Okupljeni na Trgu Republike tokom mitinga potpisivali su deklaraciju, koja je kasnije, tokom protestne šetnje, odneta u poštu u Takovskoj ulici, odakle je poslata u Brisel, predsedniku Evropske komisije Žozeu Manuelu Barozu. Potpisnici su na ovaj način obavestili Evropu da ne pristaju na „povratak u bedu i izolaciju, na odbranu zločina koji su protiv naše volje učinjeni u naše ime“, ukratko da ne pristaju da budu taoci „nesposobne, zle i korumpirane Vlade Vojislava Koštunice“. Inače, svaki pomen premijerovog imena izazivao je buru zvižduka i negodovanja. Okupljenima na mitingu „Srbiju u Evropu“ obratili su se lider SDU-a, Žarko Korać i predsednica Građanskog saveza Srbije Nataša Mićić, a kao predstavnik nevladinih organizacija govorio je Miljenko Dereta iz Građanskih inicijativa.
Ipak, najveće oduševljenje mase izazvalo je pojavljivanje Čedomira Jovanovića, predsednika LDP-a. Čedin izlazak na binu propratila je vesela muzika, a on sam izašao je igrajući, uz povik da je danas – praznik. Lider LDP-a oštro je kritikovao premijera Vojislava Koštunicu, optuživši ga da je odgovoran što Mladić nije izručen Haškom tribunalu i za predstavljanje Srbije u lošem svetlu u međunarodnoj zajednici: „Nije tačno da je Srbija onakva kakvom je danas pravi Koštuničina vlada. Ona je mnogo bolja, ali je rasuta i razbijena, zanemela pre tri godine, želela bi da živi bolje, ali nema organizacije i nema politike.“ Iako bolja, po Jovanovićevoj oceni, Srbija se nije rastala sa sistemom vrednosti iz prošle decenije, pa i dalje stoji „musava od krvi i prljava od baruta“. Kada je reč o situaciji nastaloj zbog neizručenja Ratka Mladića Haškom tribunalu, govornici na ovom skupu jedinstveni su u stavu da Srbija nije talac haškog begunca. „Nismo mi taoci Mladića“, rekao je Jovanović, „to je laž. Mi smo taoci onih koji su stvorili ideologiju u kojoj je Mladić mogao da uradi ono što je uradio. To su oni koji nam danas kroje život, iz Akademije, Crkve, iz Vlade i parlamenta, Udbe.“ Slična je bila i poruka Nataše Mićić koja je rekla da je Srbija talac „neodgovorne Vlade, obmana, prevara, zaostalosti i neodgovornosti Vojislava Koštunice, gramzivosti i mahinacija G17 plus, nestručnosti mafijaških i pilićarskih veza Nove Srbije, izopačene primitivne radikalske ideologije, podrške sablasne politike socijalista, ali i kohabitacije i saradnje Demokratske stranke koja je u ovaj projekat dobrovoljno ušla.“ Demokratsku stranku i njenog lidera Borisa Tadića prozvao je i Čedomir Jovanović: „Molim Tadića da nas povede kao predsednik demokratske Srbije ili da nam dopusti da mi njega povedemo, samo neka ne stoji više i neka ne ponavlja njihove fraze. Nikada se moderna Srbija nije okupljala na ovom mestu bez DS-a. Tu im je mesto, a ne u dogovoru o Zakonu o crkvi s Koštunicom.“ Poziv Demokratskoj stranci propraćen je burnim aplauzom prisutnih. Miting je završen kraćim koncertom grupe Kristali, nakon kog su demonstranti krenuli u protestnu šetnju, tokom koje su žestoko zviždali ispred Skupštine Srbije i Radio-televizije Srbije.
Nisu samo ozloglašeni JZO i njegov komandant Marko Kričak, kojeg se i ostali policajci plaše. „Vreme“ u novom broju istražuje ko sve i kako bije narod. I gde će im duša
Pretnje silovanjem i prebijanje usledilo je kada su se posle još jednog protesta u nizu demonstranti uputili kućama. Prema svedočenjima žrtava torture, studenti i građani su otimani sa centralnih beogradskih ulica, odvođeni u zgradu Vlade Srbije – sedište izvršne vlasti – gde su mučeni ili bili primorani da slušaju i gledaju batinanje drugih
Pored Andreja Vučića, mesto na kormilu batinaša zauzeli su Vlada Mandić i Ljuba Jovanović, nekadašnji sportisti koji, očevidno, imaju kontrolu nad izvesnim grupama “mladića”. To se posebno se odnosi na one iz Republike Srpske jer je Mandić sa njima i tamo bio aktivan. Pored njih, angažovani su i oni iz javnog sektora “koji znaju da se biju”, kao što je bio slučaj sa Lukom Petrovićem, gradskim sekretarom za investicije
“Na prvi pogled individualni čin ekstremnog nasilja – kada državni službenik preti devojci silovanjem – može izgledati kao izolovan ispad”, kaže za “Vreme” profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu, Zoran Pavlović. “Ali to nije stvar samo njegove privatne ‘patologije’ – čak i da jeste, to i dalje nije samo njegov problem – nego simptom sistema u kojem se takvo ponašanje toleriše, pa i ohrabruje”
Dok “običan” policajac bez fakulteta radi za oko 80.000 dinara, njegov kolega u Žandarmeriji ima najmanje tri puta veću platu. MUP Srbije broji oko 46.000 od kojih 21.000 radi u administraciji. Ovlašćenih službenih lica, a to su policajci u uniformi ili civilu, kriminalistička, saobraćajna i granička policija, te posebne jedinice ima oko 15.000 u Srbiji. Ipak, ni svi oni ne mogu se zateći na protestima po Srbiji, jer mnogi od njih vrše druge poslove iz svoje nadležnosti
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve