Medijsko eksponiranje se obilo o glavu najpoznatijem beogradskom "vitezu sa asfalta" jer je policija taj potencijal usmerila u svoje svrhe javno emitujući njegovo hapšenje u prošlu subotu
Aleksandar Golubović (41) nije izdržao ne slobodi ni godinu dana. Dok provodi dane u najnovijem pritvoru u Centralnom zatvoru koji mu je odredio istražni sudija početkom ove nedelje, ovaj čudni svat će moći da razmišlja šta se sve promenilo u poslednjih nekoliko godina od kada nije bio tamo i da vidi na koji način da izbegne kaznu koja ovoga puta može zaista da bude višegodišnja. U poslednjih dvadesetak godina on je bio jedan od najčešćih stanara ove ustanove na Lekinom brdu u Beogradu i možda bi jednog dana mogao da bude njen hroničar.
POLICIJSKI BLOKBASTER: Hapšenje isped crkve Svetog Marka
Od trenutka kada je prošlog februara napustio Zabelu kod Požarevca i obukao svoju neprobojnu jaknu (kupljenu u Izraelu za šest hiljada evra), Golubović je postao neka vrsta medijske zvezde – gostovao je gde god su ga zvali, glumio u serijama, učestvovao u tribinama, bacio se na ulimative fight, posećivao sportske događaje. Policija je, čini se, ipak nadzirala njegovo delovanje iz vile u Višnjičkoj banji kraj Beograda i pratila aktivnosti relativno bogatog čoveka koji je skoro pola života proveo po zatvorima.
MUP Srbije se prilikom hapšenja Golubovića i njegovog pajtaša ispred crkve Svetog Marka u Beogradu odrekao prakse da javno ne emituje detalje takvih događaja, što je u vreme stolovanja prethodnog ministra Dragana Jočića bila norma. I publika se nekako uželela da vidi tu vrstu rialitija: najpre vidimo kako Golubović ulazi u crkvu, potom kamera prati akciju operativaca, beleži njihovo hitro kretanje i napokon, na montaži se nije puno radilo, Golubović je na asfaltu, u ležećem položaju, a operativci mu stavljaju lisice. On pokušava nešto da im objasni, tu se kadar prekida i potom ga vidim s lica dok ga odvode.
Ono što je ministar Ivica Dačić rekao ranije prošle godine, da se takvi snimci neće emitovati, ovoga puta je zanemareno: policija je znala da taj događaj i hapšenje takve ličnosti, čija je biografija obojena različitim „kriminalnim aktivnostima“, mogu doprineti slanju snažne poruke koja kaže da policija nastavlja sa jakom akcijom usmerenom ka dilerima narkotika svake vrste a naročito onima koji su najeksponiraniji. Golubović i droga, to je svakako novost kada se ima u vidu njegova prethodna karijera koju su obeležavali nasilje svake vrste, pljačke, reketiranja. Sam Golubović, u svojim brojnim medijskim istupanjima, uvek je govorio protiv upotrebe droge i petljanja sa drogom. Čak je i svog nekadašnjeg pobratima Aleksandra Kneževića Kneleta savetovao da se mane tog poroka i nađe izlaz u vežbanju i sportu uopšte.
Da ne ponavljamo njegov NGO rad sa organizacijom Naši u Aranđelovcu, gde je na javnim tribinama govorio o štetnosti kriminala i poroka svake vrste i govorio deci da im je mesto u sportu, učenju, pravoslavnoj religiji. Iz takvog konteksta je moguće zaključiti da se Golubović našao u velikim problemima kada je krenuo u posao preprodaje heroina, za šta je osumnjičen u ovom slučaju. Opet, kao i prilikom ranijih hapšenja u Srbiji, Golubović je prvi: on je karijeru pravio na tome da je prvi razbijao glave pikslama i pucao po klubovima iz krateža, prvi je bežao sa suđenja iskakanjem kroz prozor, on je prvi koji je odslužio kaznu posle presude u Posebnom odeljenju Okružnog suda za organizovani kriminal i sad je nekako prvi „veliki“ koji se našao na udaru reformisanog pravosuđa. Čini se da jedino što nije uspeo da uradi za „organe gonjenja“ u Srbiji jeste njegova davna ideja da ga uvežu sa tonom najjačeg eksploziva i izbace iznad Tirane da bi tako pomagao u rešavanju srpsko-albanskih odnosa.
Pored njega, beogradska policija u sadejstvu sa BIA, pod patronatom Višeg tužilaštva za organizovani kriminal, uhapsila je Milanku Golubović (60), Uroša Vukovića (20), Mirsada Fujaljkića (28), Safeta Ibrovića (38) i maloletnu A. K. Mehanizam je, prema policiji, bio sledeći:
Grupa se tereti za krivična dela neovlašćene proizvodnje i stavljanja u promet opojnih droga i nedozvoljene proizvodnja, držanje, nošenje i promet oružja i eksplozivnih materija. Safet Ibrović je preko Mirsada Fujaljkića jednom nedeljno slao heroin i paracetamol koji bi u Beogradu preuzimali Uroš Vuković i A. K. Droga je bila prepakivana u stanu Milanke Golubović u paketiće koje je Aleksandar Golubović predavao Feratu Skenderovskom radi dalje prodaje.
Ferat Skenderovski je uhapšen 13. januara i tom prilikom je kod njega pronađeno oko osam grama heroina. Priveden je dežurnom istražnom sudiji Višeg suda u Beogradu i određen mu je pritvor do 30 dana. Izgleda kao da je on „propevao“ u istrazi jer je Golubović brzo nakon „afere“ s njim „pao“. Osumnjičene Milanka Golubović i A. K. lišene su slobode u iznajmljenom stanu, koji je koristila Milanka Golubović i u kom je prilikom pretresa pronađeno 100 grama heroina, 100 grama paracetamola, jedna vagica za precizno merenje, veći broj mobilnih telefona i jedan pištolj marke „bereta“.
Neki beogradski mediji su objavili da je na saslušanju Golubović negirao svaku umešanost u ovaj posao i navodno je rekao da mu je sve namešteno. Takođe, pojavio se i detalj po kome je njegova majka Milanka pobesnela na sina kada su je uhapsili jer ona sa čitavom šemom nije imala nikakve veze. Porodična saga, o kojoj je Golubović pisao u svojoj neobjavljenoj autobiografiji pod nazivom „Ja“, nastavlja se jednako uzbudljivo i zanimljivo. Ishod je ipak predvidiv. Dugotrajna robija.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
“Vlast pokazuje da ne poštuje ni sopstvene odluke, niti sama zna šta hoće i šta radi. Kada kažu da će se baviti isključivo Generalštabom iz druge polovine 20. veka, a ne i kasarnom Petog puka ili starim Generalštabom, jasno je da im se ne može verovati. Niko ne može da garantuje da će ijedan objekat u tom obuhvatu ostati zaštićen i sačuvati svoj spomenički integritet. Spremni smo da se borimo na civilizovan način. Postoji i potreba, koju je deo javnosti jasno iskazao – tražeći i podršku od nas kao struke, na šta su neki od nas i pristali – da, ukoliko počne rušenje, objekte branimo i fizički... U svakom slučaju, naši naredni koraci zavisiće od poteza vlasti. Mi poznajemo zakonske okvire, ali znamo i da se vlast ne drži zakona”
U zemlji u kojoj se politički problemi često rešavaju tako što se proglašavaju nepostojećim, studenti su uradili nešto radikalno jednostavno: imenovali su problem i pokušali da ga izmere. A kad smo kod imenovanja, nemojmo zanemariti ni šta je tih 400.000 građana uradilo. Stali su iza zahteva za izborima imenom i prezimenom, adresom i brojem telefona
Na Kosovu su, nakon gotovo jednogodišnje blokade institucija, 28. decembra održani vanredni parlamentarni izbori. Kakvi su izborni rezultati i šta je na njih uticalo? Šta za Srbe s Kosova može značiti još jedna vlada Aljbina Kurtija?
“Ključno je da se rešenje za NIS postigne u prvom kvartalu 2026. godine, posebno imajući u vidu širi geopolitički kontekst. Početak 2026. već je obeležen geopolitičkim potresima u Iranu i Venecueli. Obe zemlje su naftne sile i članice OPEC-a, ali su ograničene u slobodnoj prodaji nafte usled OFAC-ovih sankcija. Geopolitičke tenzije sa ovakvim zemljama imaju značajan uticaj na cene nafte i sirovina, pa postoji realan rizik da treće zemlje snose posledice”
Razlika između zemalja sa razvijenim medicinskim sistemima i Srbije u kojoj se sistem održava još samo na entuzijazmu predanih lekara i predanog osoblja, ravna je razlici između neba i zemlje. U srećnijim zemljama nije lakše samo živeti, nego i mreti
Da li je moguće da smo, posle hiljada godina imperijalnih poduhvata, sada, odjednom, toliko iznenađeni američkim upadom u Venecuelu, da ne možemo da dođemo do daha?
Predsednik SAD Donald Tramp naredio je vojni napad na suverenu Venecuelu i otmicu njenog predsednika Nikolasa Madura. Neka se pripremi Gustavo Petro u Kolumbiji
Četiri simptoma ukazuju na propadanje režima Aleksandra Vučića. Da se još jednom poslužimo rečima mudrog Etjena de la Bosija: ljudi više ne žele tiranina.
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!