Živeo je u trećem veku, dakle, još uvek u doba progona hrišćana, u vreme vladavine rimskog cara Klaudija II Gotikusa. Bio je sveštenik i lekar. Jedna druga verzija kaže da sv. Valentin nije postojao, već da se iza tog imena krije Nimrod, biblijski „silni lovac“, koga su Rimljani zvali Valentin, od „valentius“ odnosno, „valens“, što znači „biti snažan, jak, moćan, silan“. U to doba veoma popularni Nimrod bio je u stvari narodni junak ili narodni Valentin. Ima i drugih tumačenja.
ŠtakažeCrkva: Rigidne struje su protiv proslavljanja Dana zaljubljenih, ali je načelno taj praznik prihvaćen pre svega zbog ogromne popularnosti u narodu. Valentin je katolički svetac, a ikonografija i običaj darivanja kojim se obeležava praznik sveštenstvo smatra čistom amerikanizacijom sveta. Vremenom su ga prihvatili i pravoslavci, najpopularniji je upravo u Grčkoj, čija se Crkva smatra najzdravijom od svih pravoslavnih.
Štaimsmeta: Dan zaljubljenih potiče iz Starog Rima gde se i jedino i veoma dugo proslavljao. Pre dolaska hrišćanstva na vlast, Rimljani su tog dana slavili paganskog boga Luperkusa u čiju je čast organizovana velika Lutrija – mladi muškarci izvlačili su iz kutije imena devojaka koje će im biti ljubavnice narednu godinu dana. Hrišćanske vlasti kasnije su preinačile običaj pa su se u kutiju stavljala imena svetaca koja su izvlačili muškarci i žene da bi se ugledali na osobine onog sveca kojeg im je Bog dodelio. (Možda je slučajnost – kod pravoslavaca Sveti sinod na sličan način bira patrijarha.) Da bi potpuno istisnula narodsku posvećenost Luperkusu, Crkva je taj dan proglasila Danom svetog Valentina, koji je zaista ubzo postao veoma popularan.
Zaštobašsv.Valentin: U doba kad je taj svetac živeo, rimski car Klaudije zabranio je venčanja u celom rimskom carstvu jer je smatrao da su oženjeni muškarci loši vojnici. Sveštenik Valentin ipak je tajno venčao jedan zaljubljeni par i zbog toga završio u tamnici. Sticaj okolnosti je hteo da mu dugi zatvorski dani i noći budu lakši zbog društva slepe tamničareve ćerke. Kad mu se smrt približila, Valentin joj je u poslednji čas poslao poruku ljubavi i zahvalio joj se na dobroti i društvu. U trenutku Valentinove smrti njegovoj voljenoj vratio se vid.
Otkudsrceprobodenostrelom: Do dana današnjeg za ovaj praznik ostao je vezan simbol čistog paganizma – mali gologuzi dečačić s krilima, lukom i strelom, koji je zapravo grčki bog Eros (rimski bog Kupidon), simbol plodske ljubavi. Bog Eros je po nagovoru svoje ljubomorne majke Afrodite trebalo da kazni prelepu devojku Psihu ljubavlju prema čudovištu, ali se on, kada ju je ugledao, momentalno zaljubio. Duge noći Bog i smrtna žena vodili su zabranjenu ljubav, pod jedinim uslovom za Psihu: da ga nikada ne sme pogledati. Ona je to ipak jedne noći učinila zbog čega je Eros ostavio. Ljubav je Psihu odvela čak i na vrata njegove razjarene majke Afrodite koja ju je mučila zagonetkama. Psiha je svojom upornošću zadivila i povratila svog dragana, a raznežio se i Zevs koji joj je kao venčani dar poklonio besmrtnost. Crveno srce probodeno strelom zapravo je simbol ljubavnom strelom probodenog Psihinog srca.
Štaslavepravoslavcitogdana: Svetog Trifuna.
Daliseitajsvetaczaljubljivao: Bože sačuvaj. Sveti Trifun je pravoslavni svetitelj iz III veka koji se praznuje na dan njegovog pogubljenja 1. februara po starom kalendaru (14. februar po novom). Nema nikakve veze s ovozemaljskim zaljubljivanjem, svoj kratki život (ubijen je u 21. godini) u potpunosti je posvetio Gospodu. U gradu Kampsadi bio je čuvar gusaka, ali je imao i dar da čini čuda i mnoge je izlečio molitvom. Tako i poludelu Gordu, ćerku rimskog cara Gordijana, koji ga je zbog toga obilato darivao. Sveti Trifun je sve razdelio siromasima. Mučio ga je i ubio namesnik sledećeg rimskog cara Akvilin, kojeg je nervirala sve veća slava Trifunove isceliteljske molitve.
Imajuliištazajedničkosv. Trifunisv. Valentin: Oba svetitelja su iz trećeg veka i obojici su (različiti) rimski imperatori odrubili glavu zbog vere u Hrista. Sv. Trifun je umro 248 a sv. Valentin 270. godine.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Američki predsednik Donald Tramp, koji je obećavao da će okončati ratove svojih prethodnika, poslao je nosače aviona, razarače i bombardere preko sedam mora, koji su bacali bombe od 13.600 kila na iranske bunkere 90 metara ispod zemlje, uvukavši Ameriku u rat sa Iranom. Nakratko je ispunio ratni cilj Izraela – koji je dosad ubio 17 iranskih atomskih naučnika – pa brzo proglasio misiju okončanom i isposlovao primirje, dok su odjekivale poslednje salve, nadati se, kratkog rata
Hajde da razmotrimo najgori strah pobunjenih građana. Pa šta ako za Vidovdan bude manje ljudi nego 15. marta? Gde li su se denuli? Da nisu, ne daj bože, sad naprasno preumili i rešili da podržavaju Srpsku naprednu stranku i režim Aleksandra Vučića? Da im nije Ćacilend miliji i draži od studentskog skupa? Ne budimo smešni, naravno da to nije slučaj
Vidovdanski sabor je opravdao svoje održavanje, ali bi mogao i danas da posluži kao podsećanje i svojevrstan poziv na trezvenost: ne treba pozivati Srbiju samo radi okupljanja velike mase (za tako veličanstene pesme ne postoji bis), već sačuvanu, itekako postojeću energiju usmeriti ka određenoj svrsi ne dopuštajući joj da iščili. To je greška koja se pravdoljubivim građanima Srbije ponavlja duže od tri decenije, od 9. marta 1991, sve do moćnih demonstracija povodom “Ribnikara” i Jadra i bilo bi vreme da se iz nje nešto nauči
“Studenti i građani ne smeju da nasedaju na priče o olakom i brzom preuzimanju vlasti, posebno ne na pozive za nasilnu promenu vlasti, jer nisu oni ti koji su ‘zakuvali’ ovu situaciju. Kombinacijom političkog Vudstoka, gandijevskom strpljivošću i upornošću oni su već dokazali da mogu igrati dugu utakmicu, trčati maratonsku trku. To je slika odgovorne politike, a ne samo da se politikom jednokratnog juriša ili na o-ruk sistem porazi režim, personalno promene nosioci vlasti, i ‘opet Jovo nanovo’”
Ekspo je za naprednjačku elitu razlog da dobro potegne. Pogotovo što sluti da će im to čerupanje narode i države biti poslednji valcer. Posle kud koji mili moji
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!