Pop sa mikrofonom viknu, Bog se javi, Glavni pop, iz čamca, baci u vodu beli stiropor krst okićen u zelenilo i cveće, sve žute i druge gaće skočiše u reku
Kao što se znade, niko nema što Srbin imade, a Srbin ima plivanje za Časni krst. Tačno na Bogojavljenje, 19. januara. Na Vlasinskom jezeru se plivalo na visini od 1020 metara, u Čukojevcu, kod Čačka, svi dobili medalju, u bazenu „Čair“, Niš, pobedio najmlađi učesnik, dobio lovorov venac, pare, zlatni lančić i privezak, i pobednički rek’o da je sve u glavi.
U Sremskoj Kamenici, na Dunavu, okitio se budući policajac, koji poručio da je to lep osećaj i zadovoljstvo. Opet Dunav, Grocka, pobedio Dušan iz Vinče, darivao ga, zlatnim krstom od 3,3 grama, lično ministar na policiju Nebojša, koji još jednom položio, rekavši da trka simbolizuje duh našeg naroda…
Od Dunava, najbolje bilo u Zemunu, gde, tradicionalno i simbolično, bila 242 takmičara. Pobedio mladi Stevan sa Zvezdare, a nagradu za umjetnički dojam poneo patrijota Miša Vacić, koji je, kako objasnio gospodin Drakče na Tviteru, imao plave plastične papuče „samo na prednje noge“. Patrijota je poželeo da mu Bog dâ da se oženi, a narod, da uđe u parlament. Ostali su, pognutih glava i podignute desne ruke, sa skupljena tri prsta, klekli pred Patrijarha, i dobili blagoslov. I onda su viknuli: Za Srbiju, za Rusiju, za Patrijarha! I viknuli: Ne damo svetinje! Patrijarh odgovorio da je i Dunav reka Jordan, i viknuo, Bog se javi! Pobedniku dodelio medalju, a RTS-u Bogojavljenski krst, za čuvanje tradicije, običaja i nasleđa srpske kulture.
U Podgorici bila litija, „a onda cela Podgorica sišla na Moraču“. Svi viknuli Kosovo je Srbija!, i viknuli da su Crna Gora i Srbija jedna familija. Mitropolit Amfilohije rek’o da su Morača i Ribnica postale reka Jordan, i rek’o da je narod rek’o svoju riječ. A Milu Đukanoviću rek’o da nije kršten!
Da se javi, kako RTS ekskluzivno obavijestio, da časnog plivanja bilo i na „najmanjem ostrvu na svetu“, Svetom Martinu, na Karibima, gde je petnaest Srba zaplivalo u Karipskom moru, a najbolji bio Srbin Vladimir Kukolj.
VEĆNIK I VOJVODA
Reporter „Vremena“ časnom plivanju u pohode krene u Valjevu. Pred crkvom velika i plastična kaca obavijena ciklama platnom. Iz kace izlaze bijele plastične cevi, na kojima slavine. Na kaci obaveštenje: Vodu možete da točite posle osvećenja, na Bogojavljenje, 19. 01. 2020. Narod, u redu i poretku, toči osveštanu vodu, koja ide iz gradskog vodovoda.
Novinar se uputi ka brani na reci Gradac, gde već stigla litija. Na brani popovi, vojska sa veliki drveni krst, crkvene zastave, državna zastava plus jedna plava sa velikim i belim krstom. Sa terase kafane na desnoj obali javi se pop sa mikrofonom, pa reče, Bog se javi, sa blagoslovom našeg vladike, jedanaesti put organizujemo plivanje, prošlo preko hiljadu ljudi, da tradicija traje, da bude u većem broju, prvo ćemo osveštati vodu, onda će deca imati program, i naši muzičari će izvesti program, odsviraće „Marš na Drinu“, svima srećan praznik, zahvalnost vladici, policiji, Domu zdravlja, vatrogascima, vlasniku kafane Čedomiru, mesari „Slavija“… sve je ovo zajedničko delo, pomolimo se jedni za druge, Bog se javi!
Do obale je bio splav sa zelenim krovom, obmotan providnom plastičnom folijom, takoreći terasom sa drvenom ogradom. Pop, sa mikrofonom, ode na most među ostale popove, pozva Slavka Golubovića da, sa golubovima, dođe na most. Krenu služba na mostu brane, Blagosloven Bog naš… gospodi pomiluj… krstili su se popovi, krstio se narod, krstio se red dece na obali, koji je u rukama imao ikone dobijene na revers. Vojska baci ledeni krst u vodu, gospodin Golubović pusti dva bela goluba, još dva bela goluba, i još dva goluba koji nisu bili beli. Pop sa mikrofonom reče da će deca otpevati nekoliko pesama, popovi i vojska ostaše na mostu, iz bašte kafane, ispod zelenog „Knjaz“ suncobrana javiše se deca, Oj, Kosovo, Kosovo…
Dva ronioca, sa bocama na leđima, uđoše u čamac sa narandžastom posadom, hor je i dalje bio na Kosovu, pop sa mikrofonom pozva takmičare da dođu na sprat kafane. Na splav sa zelenim krovom svečano stupi vojvoda Vesić iz Popučaka, crna uniforma, crna kićanka na crnoj šubari, oko vrata silver lanac sa veliki krst od najkvalitetnijeg nerđajućeg hirurškog čelika. Vojvoda je svečano ordiniro’ po splavu, sve su, sa obale, pratili novinari istraživači, među koji dominantno bilo devojče sa neke lokalne televizije, smotan gajtan od mikrofona u levoj ruci, crne antilop čizmice, crne pa sjajne helanke, kratka crna i povezana bunda, iz koje je pozadi, tačno gde treba i tačno po poslednjoj modi, kano leptirić, izviriv’o komad svetle ešarpe.
ULOGA HITNE POMOĆI
Kad svi uzeli da se pitaju gde SNS vlast da i ona blagoslovi i uveliča svečanost, na splav sa zelenim krovom stupi lično gradski većnik dr Mire Ivanović, koji, kao teča od ministar dr Nebojša, povučen iz penzije da se za platu bori za napredak. Doktor Teču na splavu primi lično Vojvoda sa crnom kićankom na crnoj šubari, organizator uze da odvrće i otkiva daske sa jedne strane terase od splava.
Pop sa mikrofonom uze javi da je najviše takmičara do sada, preko 60, nabroja sve poimence, za sve zatraži veliki aplauz. Plivači pređoše preko mosta brane na drugu stranu reke, postrojiše se, žute gaće, plave gaće, šarene gaće, žensko u crni triko. Sa terase kafane se javi „Marš na Drinu“, do reke, da se okvasi, prvo siđe gospodin u žutim gaćama. Gospodin Teča je, sa splava, sve slikav’o, i gospodin Vojvoda je sve slikav’o sa svoj instrument za slikavanje.
za uvećanu sliku desni klik pa »view image«…na površini…
Od uzvodno se pojavi crni gumeni čamac, po kome je bilo zelenilo sa belo i žuto cveće, na čamcu Glavni pop, koji je širio ruke, i vojnik koji je držao beli stiropor krst po kome je bilo zelenilo sa belim i žutim cvećem. Pop sa mikrofonom objavi da će za minut dati znak, Bog se javi, kada će takmičari skočiti u vodu. Oduži se minut, pop objavi da u takmičari imaju vojnike, da crkvu predstavlja đakon Dragan, da su tu tri člana porodice Ratković, za sve zatraži veliki aplauz.
za uvećanu sliku desni klik pa »view image«…i u vodi
I dalje je trajao „Marš na Drinu“, pop sa mikrofonom viknu, Bog se javi, Glavni pop baci beli stiropor krst, okićen u zeleno zelenilo i šareno cveće, sve žute i druge gaće skočiše u Gradac. Svi doplivaše do krsta, svi izađoše iz vode, pop sa mikrofonom za sve zatraži veliki aplauz. Glavni pop uze da kruži čamcem i širi ruke, privukoše čamac splavu, izvukoše Glavnog popa na terasu sa drvenom ogradom. Glavnom popu se prvo nađe Vojvoda sa crnu kićanku na crnu šubaru, a nađe mu se i Teča doktor. Na licu mesta se dadoše u slikavanje, prvo Glavni pop i Vojvoda, a ondak Teča doktor sa Glavnim popom.
Većnik Teča zamoli Glavnog popa za još jedno slikanje, koje je uspešno obavio radnik Hitne pomoći, pa uzeše proglase pobednika, pobedio učenik Aleksandar iz Valjeva, a počasno pobedila tri člana porodice Ratković. U kamere se reče pop sa mikrofonom, pobednik izjavi da bilo izuzetno hladno, ali, to mu je bio životni san, i vredelo je. Pobedniku priđe i Većnik Teča, upita ga za ime, i digitalno utefteri podatke u mobilni telefon.
Preko razglasa pustiše još Kosova, sve pređe u povlačenje. U povlačenju bio i Vojvoda gospodin, koji sve pozdravlj’o bratskim pozdravom, Bog se javi, i policajca sa svetlećim prslukom misionarski, sa obe ruke, pozdravi. Kod crkve, iz velike kace povezane ciklama platnom, iz koje su izlazile bele cevi sa slavinama, narod je još točio osveštanu vodu. Pored kace je bio i beli plastični poslužavnik za priloge, u kome je bila hrpa papirnih novčanica.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Što vlast Aleksandra Vučića u kampanji više demonstrira nasilje, to se više žali kako je tobože ona ugrožena. Tada nema političkih protivnika, nego neprijatelja od kojih se valja „odbraniti“, to jest zatući ih, piše „Vreme“ u novom broju
Bivši predsednik Srbije ušao je u izbornu kampanju sa gotovo svim polugama političke i institucionalne moći. Istovremeno, njegovi protivnici postaju nasilnici, teroristi, strani plaćenici i pretnja državi, dok se vlast predstavlja kao strana koja se samo brani. Od Bežanijske kose i Futoške pijace do Beogradske arene, ista zamena uloga otvara pitanje opasnije od toga ko je započeo pojedinačni incident: šta se događa kada politički protivnik prestane da bude konkurent na izborima i postane neprijatelj od kojeg treba braniti Srbiju
Birača iz rasejanja ovog puta ima jednako kao birača – recimo – Kragujevcu, četvrtom gradu po veličini u Srbiji. Njihov značaj prepoznao je i režim koji je sitnim psinama odbio otvaranje mnogih biračkih mesta te primorava ljude na drugim meridijanima da glasaju u sred noći
Aleksandar Šapić politički je preživeo 6. oktobar i sednicu Skupštine grada na kojoj se nije ni razmatrala njegova smena. Opozicija je obećala da će je formalno zatražiti u narednom periodu iako je jasno da većinu nemaju. Za sada i oponenti vlasti, ali i građani imaju samo obećanje v. d. predsednice države Ane Brnabić da će “svi u budućnosti videti šta će biti stav stranke” čiji je Šapić potpredsednik. Do tada će režim da zaćuti, baš kao što i sada glasno tihuje prvi čovek grada koji ponovo nije bio na sednici na kojoj je objektivno bio ključna tema
Aleksandar Vučić u ovoj kampanji gotovo da nije održao govor bez pominjanja žena. Sam je objasnio zašto: žena je odgovorna jer mora da brine o kući, deci i roditeljima. U tom komplimentu sadržana je cela njegova predstava o ženi, ali i granica iza koje žena prestaje da bude “naša” i postaje neprijatelj
Razgovarao je sa kamenom za kupus i fotografijom Ilije Srdanovića. Požar u Niškoj tvrđavi proglasio je za delo veštačke inteligencije. Pohvalio se da mu ne bi bilo prvi put da nekom otima pištolj iz ruku
Režim neće da otvori biračka mesta u inostranstvu i tera ljude da glasaju – noću! Odsecanjem velikog broja birača, izbori su već sada i zvanično neregularni
Predstavnici bivšeg predsednika Srbije u dosadašnje dve TV debate na N1 su se dokazivali u tome ko će biti dostojan proslavljenog naprednjačkog bukača Vladimira Orlića. Nisu došli da razgovaraju, nego na verbalnu šutku
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.