
Novi broj „Vremena“
Pouke Đinđićevog mandata: Ne cmizdrite nego delajte
Pre četvrt veka je Zoran Đinđić postao premijer. Kakvu je Srbiju dočekao, a kakvu ostavio i šta se može iz toga naučiti danas? To je naslovna tema novog „Vremena“
Foto: Tanjug
Nastava će sutra početi himnom u svim školama Srbije. U školama članicama Unije sindikata prosvetnih radnika sutra će biti skraćeni časovi zbog štrajka. Plata prosvetara je ispod proseka. Nemoguće je održati predavanje od 11 minuta, koliko predviđa nastava u kombinovanim odeljenjima
Za oko 760.000 osnovaca i srednjoškolaca u Srbiji, sutra će biti prvi dan nove školske godine. Počeće intoniranjem himne Bože pravde i, u pojedinim školama skraćenim časovima na 30 minuta zbog štrajka prosvetara.
Štrajkuju škole Unije sindikata prosvetnih radnika Srbije (USPR), njih 830, što je blizu polovine svih škola u Srbiji. U njima je zaposleno oko 30.000 prosvetnih radnika. Od četiri reprezentativna sindikata, ovaj je najveći i najuticajniji u preduniverzitetskom sistemu.
U ovom sindikatu kažu da imaju potvrdu da će štrajk biti održan u 500 njihovih škola, i da će u 15 gradova biti održani protesti, skupovi, performansi. Kažu i da je njihov prvoseptembarski štrajk postao tradicija, i da najbolje govori i o odnosu države prema njima, kao i o njihovoj upornosti da ostvare svoje zahteve.
Zahtevi su konkretni: povećanje plata za 20 odsto, isplata duga od 50.000 dinara, promenu stručnog uputstva o formiranju kombinovanih odeljenja od petog do osmog razreda, i da u odeljenju bude najviše 24 učenika.
Štrajkački zahtevi nisu novi i zasnovani su na Sporazuma koji su 2015. sklopili sa Vladom, a potpisali su ga Aleksandar Vučić i Srđan Verbić, tadašnji ministar prosvete i Kori Udovički tadašnja ministarka državne uprave. Ukazuju da su njihova primanja 10.000 dinara niža od republičkog proseka i zahtevaju da plate u obrazovanju budu uvećane za 20 odsto.
Pozivaju se na podatke koje su u javnosti izneli predstavnici prosvetnog vrha, po kojima samo u 69 osnovnih škola ima do 50 učenika, i zato pitaju da li je moguće da rad tih 69 škola ugrožava ekonomiju Srbije i toliko remeti obrazovni sistem koji inače čini 1.760 škola u više od 3.500 objekata?
Prosvetari navode da kada su u jednom kombinovanom odeljenju učenici petog, šestog, sedmog i osmog razreda, nastavniku je nemoguće da u 45 minuta učenicima svakog od ova četiri razreda predaje različito gradivo u skladu sa planovima i programima nastave i učenja, nego ostaje oko 11 minuta po razredu. Kad dođe mala matura, svi će je polagati pod jednakim uslovima kao da su svi imali optimalnu nastavu. Zato smatraju da kombinovano odeljenje koje predviđa Zakon o racionalizaciji i stupa na snagu od sutra, šteti i đacima i nastavnicima.
Osim himne i štrajka jednog dela nastavnika, osnovcima su od ove godine planirane još neke promene.
Iako još nije zvanično rečeno, izvesno je da će od ove školske godine mala matura biti drugačija. Do sada su na kombinovanom testu maturanti polagali ispit iz fizike, hemije, biologije, geografije i istorije, a od sada će moći da biraju jedan od ovih predmeta. Odluku o svom izboru moraće da donesu najdalje krajem oktobra.
U programu slobodnih aktivnosti, učenici sedmog i osmog razreda moći će da izaberu predmet Filozofija s decom, preduzetništvo, životnu sredinu i umetnost. Petaci i šestaci mogu da odaberu aktivnosti vežbanjem do zdravlja, životne veštine i medijska pismenost, domaćinstvo, crtanje, slikanje i vajanje, čuvari prirode, muzikom kroz život i sačuvajmo našu planetu.
Ove školske godine osnovci će imati 180 radnih dana, i neće imati jesenji raspust.
Ministarstvo prosvete je saopštilo da nema prepreka za izvođenje nastave, zaštitne maske su preporučene.
S.Ć.
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Pre četvrt veka je Zoran Đinđić postao premijer. Kakvu je Srbiju dočekao, a kakvu ostavio i šta se može iz toga naučiti danas? To je naslovna tema novog „Vremena“

Stiže delegacija Evropskog parlamenta ili, što bi vlast rekla, „piculići i ustaše“. Čemu njihov izlet služi ako se o stanju u Srbiji sve zna?

Kakva su bila očekivanja građana 2001. i kakva mogu biti 2026? Šta spaja ondašnju političku realnost sa današnjom? Zbog čega su organizovani kriminal i sistemska korupcija i dalje među najvećim problemima Srbije? Šta je najvažnija politička zaostavština prvog demokratski izabranog premijera? Koliko na njegovom primeru može naučiti vlada koja dolazi posle naprednjaka

Nije Đinđić sam mogao da transformiše Srbiju. Rečenica koja kaže “s njim bi bilo drugačije, a sada je sve gotovo” jednostavno je defetistička. Ako toliko poštujete Zoranovo delo, uradite ono što bi on uradio – borite se sada, verujte u sebe i nemojte da posrnete i odustanete

Prošle godine je delovalo da bi neki delovi tužilaštva i pravosuđa mogli da se probude baš kao što su studenti tražili na početku svoje pobune. Režim nije sedeo skrštenih ruku i sada želi da ih sve koji su “digli glavu” eliminiše na “zakonit način”, ali i da spreči da se naprednjački velikaši pojave pred sudom
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve