

Novi broj „Vremena“
Pobuna i defetizam: Ko bi to da digne ruke?
Vlasti Aleksandra Vučića pojačavaju represiju i huškaju svoje protivnike jedne na druge. Ideja je prosta – pokazati da se pobuna tobože ne isplati i da je „pametnije“ odustati




Nastava će sutra početi himnom u svim školama Srbije. U školama članicama Unije sindikata prosvetnih radnika sutra će biti skraćeni časovi zbog štrajka. Plata prosvetara je ispod proseka. Nemoguće je održati predavanje od 11 minuta, koliko predviđa nastava u kombinovanim odeljenjima
Za oko 760.000 osnovaca i srednjoškolaca u Srbiji, sutra će biti prvi dan nove školske godine. Počeće intoniranjem himne Bože pravde i, u pojedinim školama skraćenim časovima na 30 minuta zbog štrajka prosvetara.
Štrajkuju škole Unije sindikata prosvetnih radnika Srbije (USPR), njih 830, što je blizu polovine svih škola u Srbiji. U njima je zaposleno oko 30.000 prosvetnih radnika. Od četiri reprezentativna sindikata, ovaj je najveći i najuticajniji u preduniverzitetskom sistemu.
U ovom sindikatu kažu da imaju potvrdu da će štrajk biti održan u 500 njihovih škola, i da će u 15 gradova biti održani protesti, skupovi, performansi. Kažu i da je njihov prvoseptembarski štrajk postao tradicija, i da najbolje govori i o odnosu države prema njima, kao i o njihovoj upornosti da ostvare svoje zahteve.
Zahtevi su konkretni: povećanje plata za 20 odsto, isplata duga od 50.000 dinara, promenu stručnog uputstva o formiranju kombinovanih odeljenja od petog do osmog razreda, i da u odeljenju bude najviše 24 učenika.
Štrajkački zahtevi nisu novi i zasnovani su na Sporazuma koji su 2015. sklopili sa Vladom, a potpisali su ga Aleksandar Vučić i Srđan Verbić, tadašnji ministar prosvete i Kori Udovički tadašnja ministarka državne uprave. Ukazuju da su njihova primanja 10.000 dinara niža od republičkog proseka i zahtevaju da plate u obrazovanju budu uvećane za 20 odsto.
Pozivaju se na podatke koje su u javnosti izneli predstavnici prosvetnog vrha, po kojima samo u 69 osnovnih škola ima do 50 učenika, i zato pitaju da li je moguće da rad tih 69 škola ugrožava ekonomiju Srbije i toliko remeti obrazovni sistem koji inače čini 1.760 škola u više od 3.500 objekata?
Prosvetari navode da kada su u jednom kombinovanom odeljenju učenici petog, šestog, sedmog i osmog razreda, nastavniku je nemoguće da u 45 minuta učenicima svakog od ova četiri razreda predaje različito gradivo u skladu sa planovima i programima nastave i učenja, nego ostaje oko 11 minuta po razredu. Kad dođe mala matura, svi će je polagati pod jednakim uslovima kao da su svi imali optimalnu nastavu. Zato smatraju da kombinovano odeljenje koje predviđa Zakon o racionalizaciji i stupa na snagu od sutra, šteti i đacima i nastavnicima.
Osim himne i štrajka jednog dela nastavnika, osnovcima su od ove godine planirane još neke promene.
Iako još nije zvanično rečeno, izvesno je da će od ove školske godine mala matura biti drugačija. Do sada su na kombinovanom testu maturanti polagali ispit iz fizike, hemije, biologije, geografije i istorije, a od sada će moći da biraju jedan od ovih predmeta. Odluku o svom izboru moraće da donesu najdalje krajem oktobra.
U programu slobodnih aktivnosti, učenici sedmog i osmog razreda moći će da izaberu predmet Filozofija s decom, preduzetništvo, životnu sredinu i umetnost. Petaci i šestaci mogu da odaberu aktivnosti vežbanjem do zdravlja, životne veštine i medijska pismenost, domaćinstvo, crtanje, slikanje i vajanje, čuvari prirode, muzikom kroz život i sačuvajmo našu planetu.
Ove školske godine osnovci će imati 180 radnih dana, i neće imati jesenji raspust.
Ministarstvo prosvete je saopštilo da nema prepreka za izvođenje nastave, zaštitne maske su preporučene.
S.Ć.
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com


Vlasti Aleksandra Vučića pojačavaju represiju i huškaju svoje protivnike jedne na druge. Ideja je prosta – pokazati da se pobuna tobože ne isplati i da je „pametnije“ odustati


Može se reći da su izbori koji se održavaju u deset lokalnih samouprava – najskuplji lokalni izbori u istoriji svetskog višestranačja. Upregli su naprednjaci sve svoje resurse da bi pobedili na tim izborima, ne bi li održali utisak nepobedivosti. Represija koju svakodnevno sprovode ima pre svega za cilj da stvori percepciju režimske moći i odlučnosti. Bitka se, kako stvari stoje, vodi pre svega na psihološkom planu. Ključno je pitanje da li će utiske koje produkuju naprednjaci uspeti da nametnu većini građana i da im oduzmu svaku nadu da su političke promene moguće


Šta se zaista dešava u poslednjih nedelju-dve na Kosovu? Da li je zaista rešeno pitanje boravišnih dozvola i da li je uzimanje, odnosno dobijanje kosovskih dokumenata veliki ili mali korak i ka čemu? Da li je srpskoj zajednici na Kosovu išta lakše ili ne? Kako na to gleda, ako uopšte gleda, Brisel? Hoće li Srbija zatvoriti makar jedno pregovaračko poglavlje u okviru onog čuvenog i sve daljeg puta ka članstvu u EU? I kakve veze, ako ikakve, sa tim imaju predlozi Aleksandra Vučića


Status Kosova ostaje centralno pitanje za Srbiju. U takvom kontekstu, dinamika evropskih integracija susednih država dobija poseban značaj. Brza integracija Crne Gore značila bi dodatno razdvajanje političkih tokova u regionu i smanjenje manevarskog prostora Beograda u odnosima sa Evropskom unijom


Naša prva adresa je zgrada iz pedesetih godina – verovatno neokrečena od tada. Gospođa u penziji: “Mi smo aktivisti za studentsku listu. – Izvinite, ja vas ne podržavam.” Entuzijazam blago opada. Ulazimo u sledeću zgradu. Građena je kasnih sedamdesetih, fasada je od betona i crvene cigle, osam spratova, bez lifta. “Oooo, pa gde ste vi meni, znam sve, vidimo se na glasanju”
Propagandne strategije režima
Ima li pobunjeno društvo razlog za defetizam Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve