Izložba povodom jubileja Alana Forda osim što se drži opštih mesta, priređena je u senci dela grada koji simboliše sve što su autori ovog serijala uspešno ismevali još pre pola veka. I otvorena je pod pokroviteljstvom alanfordovskih likova
Nema sumnje da je na našim prostorima Alan Ford više od strip-serijala. Sticajem okolnosti, satirične avanture disfunkcionalne Grupe TNT nastale iz pera Maksa Bunkera i Magnusa, na području bivše Jugoslavije popularnije su nego u matičnoj Italiji. Veliku zaslugu za to možemo pripisati i izvanrednoj adaptaciji prevodioca Nenada Briksija, koji je učinio da Alan Ford u našim izdanjima zaista bude duhovitiji od originala. I ukratko, već decenijama je Alan Ford ex-jugoslovenska satira života i popkulturni fenomen, čije citate poznaju i oni koji se za strip ne zanimaju.
Ipak, sve zasluge pripisuju se izvanrednom tandemu – Magnus i Bunker – koji su daleke 1969. godine u naletu inspiracije stvorili plejadu likova kojoj se i danas rado smejemo. Oni su uspeli da ispletu kompleksnu mrežu socijalne i političke kritike, improvizovane komedije, grafičkih doskočica i repetitivnih kanonskih šala, koje odolevaju vremenu i prilikama, te su i danas, pola veka od nastanka, i dalje aktuelni.
za uvećanu sliku desni klik pa »view image«BOLJE JE BITI BOGAT I ZDRAV…: Goran Vesić u „Beogradu na vodi“ otvara
izložbu povodom jubileja Alana Forda
Obeležavanju pola veka od nastanka Alana Forda pridružio se i Beograd. Tačnije „Belgrade Waterfront“ i „Color Media Communications“, koji su na savskoj promenadi Beograda na vodi priredili izložbu printova tabli i naslovnica Alana Forda. Izložbu je otvorio niko drugi do jedan od gradskih oca – Goran Vesić.
No, dok je verovatno zabavno i neizbežno Alana Forda kao niz gegova vickastih junaka, ne sme se smetnuti s uma da su Magnus i Bunker stvorili serijal kao oštru kritiku društva, pogotovu njegovih korumpiranih i izrabljivačkih strana. Bogataši, dekadentni sistemi vrednosti, politička korupcija i klasne razlike stalni su motiv Alana Forda, čak više nego visprene dosetke glavnih junaka ili Briksijeve adaptacije natpisa na Grunfovim majicama.
Magnus i Bunker bili su nemilosrdni prema političkim i bogataškim strukturama, što će teško biti prikazano na izložbi koju bi otvorio neko iz vlasti. Ili bi to učinio iz neznanja ili ultimativnog čina autoironije, jer veliki deo segmenata iz Alana Forda primenjiv je na današnjicu. Tako, na primer, poseta Amerikanaca diktatorskom režimu odigrava se u maniru Potemkinovih sela; dok predizborna kampanja iz (Ne) glasajte za Notaxa razotkriva ciničnost stranačkih skupova i razlika u porukama radničkom i bogataškom staležu.
A i kao jedan od najistaknutijih negativaca iz Alana Forda ističe se Superhik, razbojnik kužnog zadaha koji otima od siromašnih da bi dao bogatima. Osim što je epizodom Superhik serijal dobio na popularnosti u Italiji, ovaj arhineprijatelj Grupe TNT prvi put se pojavljuje da bi zapalio straćare kraj reke koje su se našle na putu izgradnji luksuznog naselja.
Već u sledećem broju pojavljuju se čuvena tri gradska oca, od milošte zvana Tri prasca zbog facijalne sličnosti sa ovim životinjama u orvelovskom maniru. Tri prasca su oličenje korupcije i bahatosti vlasti, i redovno vrše pritisak na dobroćudnog šefa policije da bi zaštitili bogate moćnike Njujorka. Magnus i Bunker ih nisu štedeli. Bilo da štite Superhika jer otima od siromašnih, ili puštaju očito krivog Centuriona na slobodu jer pripada bogatima, Tri prasca su paradigma vlasti u svakom obliku i vremenu. Jedino je pitanje koja je vlast spremna da to prizna sebi i drugima.
Izložba povodom jubileja Alana Forda osim što se drži opštih mesta, priređena je u senci dela grada koji simboliše sve što su autori ovog serijala uspešno ismevali još pre pola veka. I otvorena je pod pokroviteljstvom alanfordovskih likova, koji nisu svesni implikacija na koje ovaj strip sugeriše.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Nedelja iza nas deluje kao uvod u poslednju fazu kuvanja kosovske žabe. Šta se saznalo prethodnih dana? Ima li Srbija “crvene linije”? Gde je napravljena najveća greška? Koliko je kosovske Srbe, u kombinaciji sa proračunatom tišinom vlasti, koštalo busanje predsednika u grudi i hvalisanje da će ih Beograd zaštititi po svaku cenu? Koliko ih je koštala podrška Srpskoj listi i ćutanje na pogrešne poteze srpske države? Ponovo se čuje ono – a šta sad? Problem je što svaki put kada se to pitanje postavi, obično kao reakcija na još jednu akciju kosovskih vlasti usmerenu protiv srpske zajednice, istovremeno mogućih i konstruktivnih odgovora sve je manje. Korak po korak
Šta god da je bila suštinska svrha Vulinove posete Moskvi, ona se po Vučića nije završila onako kako je želeo. Vulinov zadatak je valjda bio da ovom posetom demonstrira daljnju bliskost Srbije i Rusije. Umesto toga, Vučić je kao rezultat sastanka Vulina i ruskog predsednika dobio šamarčinu od Putina, koji ga je pozvao da prisustvuje samitu BRIKS u Kazanju
Istraživanje NSPM
11.septembar 2024.Đorđe Vukadinović i istraživački tim NSPM
Za dva meseca intenzivne režimske kampanje procenat protivnika Rio Tinta je sa 55,5 porastao na skoro 60 odsto. A opao je – doduše, neznatno – i broj pristalica projekta “Jadar” (na ispod 25 procenata od ukupnog broja izjašnjenih). A na pitanje ko će imati najveću korist od eventualnog otvaranja rudnika litijuma, samo 21,7 odsto ispitanika reklo je da su to “građani Srbije”, dok ukupno skoro tri četvrtine smatra da će najveću korist imati Rio Tinto, Nemačka i “sadašnja vlast”
Ko se usudio da nezakonito prisluškuje inspektore za borbu protiv droga koji su otkrili Jovanjicu i uhapsili Koluviju, kao i da takve razgovore iz nezakonitog prisluškivanja poturi među dokaze u postupku protiv njih
Ako se zaista uvede obavezno služenje vojnog roka najviše će se radovati vlasnici kafana i šatora - eto njima posla oko ispraćaja. Što se svih drugih tiče – isuviše je nedorečenosti u predlogu koji je na stolu, kao da se grupa neukih malo poigrala sa Vojskom Srbije
Od tri koraka koja je ministar kulture Nikola Selaković najavio u cilju vraćanja upotrebe ćiriličkog pisma, jedan je besmislen, drugi štetan, a treći nije ništa novo
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!