Iako „verzionisanje” nije potpuno razvijen koncept u društveno-humanističkim kontekstima, očigledno je nečija ideja bila da ubacivanjem dodatka 2.0 “modernizuje” narativ, koji eksternoj publici intuitivno sugeriše da se radi o nekoj ažuriranijoj i apdejtovanijoj praksi, tj. grupi, a ne o ćacima
Verzionisanje kome su pribegli kreatori inicijative „Studenti 2.0” je na prvi pogled zvučalo nesvakidašnje i kao neočekivani iskorak u pokušaju nečeg ambicioznijeg. Za trenutak smo koleginica i ja razmatrale da li je neko na tragu koncepta „Kultura 2.0” (koja spaja i promišlja odnos nacionalne i organizacione kulture u organizacijama i grupama) želeo da kroz jednu vrstu iteracije razvije priču. Priznajem, naivno sam se čak obradovala da ćemo imati temu za analizu, jer naslov je navodio na to.
No, na drugi pogled (ispod naslova) bilo je jasno da nema šireg koncepta ni skrivenih poruka. Cilj je bio vrlo jednostavan: dati drugi naziv „ćacima”.
Termin koji je ekspresno ušao na Wikipediu, postao je popularan kada je na kapiji čuvene novosadske Gimnazije “Jovan Jovanović Zmaj”, koja je bila u blokadi, ispisan grafit „Ćaci u školu”. Pojava slova Ć umesto Đ, ubrzo je postala opšte mesto za sprdnju i ismevanje manje pismenih đaka.
Iako „verzionisanje” nije potpuno razvijen koncept u društveno-humanističkim kontekstima, očigledno je nečija ideja bila da “modernizuje” narativ, ubacivanjem dodatka 2.0, koji eksternoj publici intuitivno sugeriše da se radi o nekoj ažuriranijoj i apdejtovanijoj praksi tj. grupi.
Interno, ovim nazivom, ideja je bila da se “ohrabre” pripadnici te druge grupe koja je predmet podsmeha, jer pretpostavka je da i ako neko želi da se deklariše kao da je protiv blokada fakulteta, ne želi da se poistovećuje sa grupom koja je manjinska i čiji imidž nije pozitivan. Stoga, nazvani su „Studenti 2.0”.
Foto: FoNet / Milica VučkovićPionirski park
Politički marketing
Kao što dobro znaju politički marketinški stručnjaci, tj. propagandisti, nije važno kako nešto jeste, već kako se prikaže. A za jednu veliku ciljnu grupu, važno je bilo pokazati da su to neki studenti koji žele da uče, a ne ucenjeni, zavedeni, plaćeni ljudi, ili studenti sa političkim ambicijama.
Kao što ovaj slučaj ukazuje, u kriznim situacijama, kada je nemoguće kontrolisati narativ, marketinška taktika je brza reakcija koja ima za cilj skretanje pažnje u ovom slučaju novim nazivom, tj. novom pričom i imidžom. Od loših đaka, ka dobrim i vrednim đacima, koji samo žele na svoje fakultete da polažu ispite. Dok autentični studenti smatraju da su mnoge prethodne godine izgubljene zbog života u sistemu koji nije pravedan, studenti 2.0 nikako ne žele da izgube ili ponove godinu.
Ono sa čime nisu računali marketinški stručnjaci je da je narativ sa ćacima već toliko zaživeo da preti da postane reč godine, i time ugrozi popularnost plenuma, i zborova. Sem toga što je autentičan, i organski nastao od njih samih, termin “ćaci” precizno opisuje fenomen koji prihvatamo kao neminovnost: da je grupa većinski loših đaka, zbog članstva u stranci, tu gde jeste, dok je meritokratija davno zaboravljen društveni koncept.
U kreativnim oblastima poput umetnosti, muzike ili književnosti, verzionisanje se koristi za praćenje promena i iteracija u kreativnom procesu. To može uključivati čuvanje više nacrta ili verzija dela kako bi se odrazio napredak i rast tokom vremena. Stoga, da su studenti 2.0 autentična iteracija izvornih studenata, imali bi pravo da ponesu naziv studenti 2.0.
Ovako, ipak su samo ćaci.
Ostaje nada, da će u budućnosti biti raznih verzija studentskih grupa i pokreta, i da te verzije neće nužno biti reakcija na društvene ili političke krize, već snaga koja je kontrolni mehanizam društva. Do tada, ostaju nam autentični studenti, koji su podsetili celo društvo da je cool biti student.
Autorka je docentkinja Fakulteta dramskih umetnosti u Beogradu
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Predsednik Konferencije univerziteta Srbije i rektor Univerziteta u Beogradu Vladan Đokić stavljen je pred svršen čin da praktično sam odbrani univerzitet nasuprot 19 drugih članova Radne grupe za koje postoje opravdane sumnje da će braniti stranački, a ne akademski interes iako među njima postoje ljudi koji vrlo dobro znaju razliku. Ne možemo znati šta će se sve naći u novom Zakonu iako se već dosta spekuliše o njemu. Da li će Vlada postavljati rektore i dekane, kako će se kazniti odmetnuti fakulteti pod paskom indikatora performanse i da li će se deliti vaučeri, ostaje da se vidi
Optuženi aktivisti u Novom Sadu ucenjuju se i usmeravaju da priznaju nešto što nisu učinili, kako bi eventualno bili oslobođeni ili se nagodili sa tužilaštvom oko visine kazne. Pritvor, dakle, u ovom slučaju služi kao sredstvo uslovljavanja i ucene. Ako vam se nudi izlaz iz pritvora kroz priznanje — to nije slobodna volja. I to je pravno nedopustivo
Apelacioni sud u Novom Sadu: Kompromisna i nezakonita odluka
“Odluka je nepravična bez obzira na to što je u slučaju troje aktivista rešenje o produženju pritvora preinačeno, a za ostale je vraćeno na ponovno odlučivanje. Nepravičnost se sastoji u tome što je Apelacioni sud morao da ukine pritvor bez zabrane napuštanja stana za sve pritvorenike. Osim toga, nije pravilno odredio postojanje osnova za meru zabrane kretanja i komunikacije”, kaže za “Vreme” Vladimir Horovic
Mnogo je načina na koje se filozofija može upregnuti u karuce čitavog društva: filozofe je jeftino školovati, dobili bismo nova radna mesta, a društvo bi, dugoročno, osetilo lekovite učinke mišljenja. Uz to, kao disciplina koja podučava tome kako se misli, filozofija obrazuje slobodne građane s kičmom i integritetom – dva nova ministra u rekonstruisanoj vladi, za prosvetu i informisanje, filozofi po obrazovanju, izuzeci su koji potvrđuju pravilo
“Studenti imaju kontrolni paket u našoj koaliciji. Oni nas usmeravaju, a njihova reč ima moralnu težinu. Kada zapne, oni su ti koji govore – hajde da se uozbiljimo, daleko smo dogurali da se spotičemo na budalaštinama. Ovako, iz dana u dan, funkcioniše prva predizborna kampanja u Srbiji koju udruženo vode studenti, lokalne stranke opozicije i građani”, priča za “Vreme” Nenad Gladić, portparol izborne liste “Ujedinjeni za Kosjerić”
Kao paradržavni organ specijalne namene koji metalnim štanglama zavodi „red i mir“, Vučić upravo legalizuje kapuljaše. U pitanju je – otprilike – nešto nalik na Musolinijeve „borbene saveze“ iz 1919-1922.
Sreća da Srbija ima „istraživački tim Informera“! Dragan J. Vučićević je u poslednji čas otkrio pakleni plan „zločinaca“ i „blokadera“ i tako opet spasao državu. To što laže manje je bitno
Držati profesorku sociologije Mariju Vasić u zatvoru pod optužbom za terorizam je anticvilizajski zločin. Ili groteska, kako god hoćete. Zašto se protiv toga ne pobune sudije, tužioci, policajci, bezbednjaci
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!