Iako „verzionisanje” nije potpuno razvijen koncept u društveno-humanističkim kontekstima, očigledno je nečija ideja bila da ubacivanjem dodatka 2.0 “modernizuje” narativ, koji eksternoj publici intuitivno sugeriše da se radi o nekoj ažuriranijoj i apdejtovanijoj praksi, tj. grupi, a ne o ćacima
Verzionisanje kome su pribegli kreatori inicijative „Studenti 2.0” je na prvi pogled zvučalo nesvakidašnje i kao neočekivani iskorak u pokušaju nečeg ambicioznijeg. Za trenutak smo koleginica i ja razmatrale da li je neko na tragu koncepta „Kultura 2.0” (koja spaja i promišlja odnos nacionalne i organizacione kulture u organizacijama i grupama) želeo da kroz jednu vrstu iteracije razvije priču. Priznajem, naivno sam se čak obradovala da ćemo imati temu za analizu, jer naslov je navodio na to.
No, na drugi pogled (ispod naslova) bilo je jasno da nema šireg koncepta ni skrivenih poruka. Cilj je bio vrlo jednostavan: dati drugi naziv „ćacima”.
Termin koji je ekspresno ušao na Wikipediu, postao je popularan kada je na kapiji čuvene novosadske Gimnazije “Jovan Jovanović Zmaj”, koja je bila u blokadi, ispisan grafit „Ćaci u školu”. Pojava slova Ć umesto Đ, ubrzo je postala opšte mesto za sprdnju i ismevanje manje pismenih đaka.
Iako „verzionisanje” nije potpuno razvijen koncept u društveno-humanističkim kontekstima, očigledno je nečija ideja bila da “modernizuje” narativ, ubacivanjem dodatka 2.0, koji eksternoj publici intuitivno sugeriše da se radi o nekoj ažuriranijoj i apdejtovanijoj praksi tj. grupi.
Interno, ovim nazivom, ideja je bila da se “ohrabre” pripadnici te druge grupe koja je predmet podsmeha, jer pretpostavka je da i ako neko želi da se deklariše kao da je protiv blokada fakulteta, ne želi da se poistovećuje sa grupom koja je manjinska i čiji imidž nije pozitivan. Stoga, nazvani su „Studenti 2.0”.
Foto: FoNet / Milica VučkovićPionirski park
Politički marketing
Kao što dobro znaju politički marketinški stručnjaci, tj. propagandisti, nije važno kako nešto jeste, već kako se prikaže. A za jednu veliku ciljnu grupu, važno je bilo pokazati da su to neki studenti koji žele da uče, a ne ucenjeni, zavedeni, plaćeni ljudi, ili studenti sa političkim ambicijama.
Kao što ovaj slučaj ukazuje, u kriznim situacijama, kada je nemoguće kontrolisati narativ, marketinška taktika je brza reakcija koja ima za cilj skretanje pažnje u ovom slučaju novim nazivom, tj. novom pričom i imidžom. Od loših đaka, ka dobrim i vrednim đacima, koji samo žele na svoje fakultete da polažu ispite. Dok autentični studenti smatraju da su mnoge prethodne godine izgubljene zbog života u sistemu koji nije pravedan, studenti 2.0 nikako ne žele da izgube ili ponove godinu.
Ono sa čime nisu računali marketinški stručnjaci je da je narativ sa ćacima već toliko zaživeo da preti da postane reč godine, i time ugrozi popularnost plenuma, i zborova. Sem toga što je autentičan, i organski nastao od njih samih, termin “ćaci” precizno opisuje fenomen koji prihvatamo kao neminovnost: da je grupa većinski loših đaka, zbog članstva u stranci, tu gde jeste, dok je meritokratija davno zaboravljen društveni koncept.
U kreativnim oblastima poput umetnosti, muzike ili književnosti, verzionisanje se koristi za praćenje promena i iteracija u kreativnom procesu. To može uključivati čuvanje više nacrta ili verzija dela kako bi se odrazio napredak i rast tokom vremena. Stoga, da su studenti 2.0 autentična iteracija izvornih studenata, imali bi pravo da ponesu naziv studenti 2.0.
Ovako, ipak su samo ćaci.
Ostaje nada, da će u budućnosti biti raznih verzija studentskih grupa i pokreta, i da te verzije neće nužno biti reakcija na društvene ili političke krize, već snaga koja je kontrolni mehanizam društva. Do tada, ostaju nam autentični studenti, koji su podsetili celo društvo da je cool biti student.
Autorka je docentkinja Fakulteta dramskih umetnosti u Beogradu
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Manje od dva dana blokade – toliko je vremena bilo potrebno da se uvidi koliko je javni medijski servis slab i nemoćan, kako spolja tako i iznutra. U trenutku pisanja ovog teksta, osmi je dan blokade, a šesti kako RTS ne emituje svoj program. Izgleda i da se suočavaju sa štrajkom unutar kuće. A suština blokade RTS-a nije u onome što objavljuje, nego u onome što prećutkuje
U mesecima nakon pada nadstrešnice u Novom Sadu plamen pobune proširio se po celoj Srbiji. Prvi protesti krenuli su u Novom Sadu odmah nakon tragedije. Vlast je odgovorila hapšenjima, kordonima policije i zastrašivanjem, ali umesto smirivanja demonstranata usledili su novi protesti
Rektor Univerziteta u Beogradu Vladan Đokić mesecima je na meti najviših državnih funkcionera i režimskih tabloida, koji ga označavaju kao podmuklog podstrekivača studentskih protesta, oportunistu, “lice zla” i “vođu zločinačke hobotnice”. Kako i zbog čega je jedan rektor postao “državni neprijatelj broj jedan”
“Stojim u kordonu, a moja ćerka mi viče ‘av, av, ubice’. Kako da postupim? Da mi narede – bacio bih pendrek i pancir i stao na stranu svog deteta”, kaže za “Vreme” policajac sa juga Srbije koji po potrebi radi u Policijskoj brigadi Beograd
Nedavno formiranje vlade Đure Macuta jeste deo režimske osvete i cinizma. Najviše se to vidi po “crnoj trojci” novih ministara postavljenih da se obračunaju sa delovima društva koji su predvodnici i simboli velikog višemesečnog bunta, čiji je povod bio pad nadstrešnice u Novom Sadu koji je odneo 16 ljudskih života. Treba rasturiti prosvetu, univerzitete, nepoćudne medije i delove pravosuđa koji odbijaju da slušaju naredbe, što javno, saopštenjima, što krijući se iza zakonskih procedura. Za to su izabrani oni koji neće imati problem da urade sve što im se kaže, pa i da pojačaju naredbe svojim invencijama
Srpski studenti su sto puta ponovili da je ovo maraton. Slično kao Adam Mihnjik osamdesetih u Poljskoj, kada je govorio o „dugom maršu“. Vlast u Srbiji je na putu kraja – samo treba imati strpljenja
Sa inkluzivnošću stvorenoj na plenumima, studenti bi trebalo da nastave i prilikom izbornog angažmana. Svaki glas je važan, svaki postotak dragocen. I niko tu nije suvišan, uključujući u nekom koraku i opoziciju – kakva god bila
Ko to pominje vanredne izbore kad rejting stranke na vlasti pada, a po svim istraživanjima Vučić nije najvažniji politički faktor u zemlji, već su to studenti?
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!