Nezavisni sindikat policije konačno je registrovan – deset godina po osnivanju. Početak stvarnog sindikalnog organizovanja policajaca koincidirao je sa početkom drame preporoda naše policije, drame svakako veće od one iz 1966. i Brionskog plenuma
Osnivač – Milosav Vasić
Počelo je u februaru 1991, u onoj vrućoj atmosferi pripremanja i pakovanja ratova na Balkanu: beogradski policajci, većinom mladi momci smešteni kao samci u Domu milicije i samačkim hotelima, počeli su sami od sebe da razgovaraju o sindikatu. Za nekoliko dana imali su 240 potpisa na inicijativi za osnivanje Nezavisnog sindikata milicije, ali je odgovor pretpostavljenih bio žestok: to je ocenjeno kao „nepatriotska“ priča u „ovom trenutku“; 18. februara kolege policajci oduzimaju od Milosava Vasića, jednog od prvih osnivača, materijale o osnivanju sindikata. Milosav Vasić pretrpeće u tih deset godina svašta: od protivzakonitih premeštaja (sud ga je pravosnažnom presudom vratio na prvobitno radno mesto), preko informativnih razgovora (kojima je i broj zaboravio), pretnji, otpuštanja (vraćen na posao), hapšenja, pa do batina koje je 5. oktobra uveče dobio pokušavajući da – kao civil! – zaštiti kolege policajce opkoljene na jednoj lokaciji… Oktobra 1999. u Užicu, narod ga je telima odbranio od policajaca koji su hteli da ga privedu jer je vodio propagandu u korist Saveza za promene. Tada je govorio opoziciji i ovo: „I dok vas neka druga policija hapsi, bije i proganja, mi vas molimo i preklinjemo da se ujedinite, radi vas, radi nas i radi ovog napaćenog naroda…“
Nezavisni sindikat policije upisan je u registar tek 18. januara 2001. Milosav Vasić vraćen je u policiju, ali saveznu; sada sanja o tome da konačno upiše Višu školu unutrašnjih poslova i da nastavi normalnu karijeru, ali ga čeka još mnogo posla: „Naš je cilj da budemo većinski sindikat u policiji. Vidimo da su neki pukovnici već krenuli da organizuju nešto drugo; doznajemo i da nekim kolegama još oduzimaju od plate članarinu za neki fantomski sindikat. Nadam se da ćemo brojnošću našeg sindikata i njegovim kvalitetom i postati većinski sindikat. Mi hoćemo da promenimo život i policiji i građanima… Predugo smo i jedni i drugi trpeli neke stvari…“ Prvi ciljevi Nezavisnog sindikata policije su zaštita interesa i ljudskih prava policajaca, ostvarivanje prava na stan, plaćeni noćni i prekovremeni rad i rad u vreme praznika, lično osiguranje, poboljšavanje uslova rada i opreme, pravo na nadoknadu za odvojen život (zbrinjavanje porodica), pravna zaštita, topli obrok i ostale naknade po osnovu rada. Te normalne sindikalne aktivnosti tek su početak, kaže Milosav Vasić: „Trudimo se da što pre donesemo etički kodeks policajaca i da ga uspostavimo kao normu za sve policajce, kao i da postignemo promenu člana 42, stav 3 Ustava SR Jugoslavije, kojim se zabranjuje sindikalno organizovanje profesionalnih vojnika i policajaca.“
Nezavisni sindikat policije svestan je da pravi posao tek predstoji. U razgovorima za „Vreme“ Milosav Vasić i njegove kolege ukazali su da treba izmeniti navike stečene za ovih deset godina: aroganciju, nasilničko ponašanje, korupciju, potpuni nedostatak razumevanja za prava građana – ali i policajaca. To neće biti brz proces: „Još sede na svojim mestima načelnici koji su nas uterivali u SPS, komandiri i načelnici OUP-a koji su kršili zakone i propise služeći jednoj ili drugoj stranci…“ Ako neko zna šta su komandiri, načelnici OUP-a, načelnici uprava i generalitet policije radili – znaju obični policajci. Oni se pitaju, na primer, kako je moguće da kožni komplet sa značkom i službenom legitimacijom, nabavljen od firme Alveto Bgd koja ima ekskluzivni ugovor, košta MUP 80 maraka, ako isti takav komplet za Nezavisni sindikat policije (kožna futrola, slična metalna značka i nešto jednostavnija plastificirana legitimacija bez hologramske zaštite) košta 25 maraka. Da li se neko tu ugradio, pitaju policajci…
U Nezavisnom sindikatu policije svesni su da će njihov zadatak biti širi od pukog sindikalnog rada. Na duži rok sebe vide kao profesionalno udruženje koje će se baviti održavanjem i unapređivanjem profesionalnih standarda, ali i zakonitosti i demokratskih vrednosti. „Policajac prirodno teži vladavini prava i demokratskoj atmosferi u društvu, jer ga to oslobađa suvišnih opterećenja, čuva mu živce i otvara mogućnost da se koncentriše na svoj pravi posao“, kaže Milosav Vasić.
A koji je pravi posao? „Ono što piše na našoj znački Nezavisnog sindikata policije – ‘Da štitimo i služimo’. Da policajce građanstvo doživi kao svoje, a ne tuđe; da slušamo samo zakon i pravo, a ne političare; da štitimo živote i imovinu građana, javni red i mir i ustavni poredak.“ Značku je za sada steklo nekih šest-sedam hiljada policajaca u Srbiji i Saveznoj policiji; broj članova Sindikata raste svakoga dana. Ako ta značka postane znak profesionalnog i moralnog integriteta, nešto što će građanin voleti da vidi na policajcu, Sindikat je uspeo.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
“Vlast pokazuje da ne poštuje ni sopstvene odluke, niti sama zna šta hoće i šta radi. Kada kažu da će se baviti isključivo Generalštabom iz druge polovine 20. veka, a ne i kasarnom Petog puka ili starim Generalštabom, jasno je da im se ne može verovati. Niko ne može da garantuje da će ijedan objekat u tom obuhvatu ostati zaštićen i sačuvati svoj spomenički integritet. Spremni smo da se borimo na civilizovan način. Postoji i potreba, koju je deo javnosti jasno iskazao – tražeći i podršku od nas kao struke, na šta su neki od nas i pristali – da, ukoliko počne rušenje, objekte branimo i fizički... U svakom slučaju, naši naredni koraci zavisiće od poteza vlasti. Mi poznajemo zakonske okvire, ali znamo i da se vlast ne drži zakona”
U zemlji u kojoj se politički problemi često rešavaju tako što se proglašavaju nepostojećim, studenti su uradili nešto radikalno jednostavno: imenovali su problem i pokušali da ga izmere. A kad smo kod imenovanja, nemojmo zanemariti ni šta je tih 400.000 građana uradilo. Stali su iza zahteva za izborima imenom i prezimenom, adresom i brojem telefona
Na Kosovu su, nakon gotovo jednogodišnje blokade institucija, 28. decembra održani vanredni parlamentarni izbori. Kakvi su izborni rezultati i šta je na njih uticalo? Šta za Srbe s Kosova može značiti još jedna vlada Aljbina Kurtija?
“Ključno je da se rešenje za NIS postigne u prvom kvartalu 2026. godine, posebno imajući u vidu širi geopolitički kontekst. Početak 2026. već je obeležen geopolitičkim potresima u Iranu i Venecueli. Obe zemlje su naftne sile i članice OPEC-a, ali su ograničene u slobodnoj prodaji nafte usled OFAC-ovih sankcija. Geopolitičke tenzije sa ovakvim zemljama imaju značajan uticaj na cene nafte i sirovina, pa postoji realan rizik da treće zemlje snose posledice”
Razlika između zemalja sa razvijenim medicinskim sistemima i Srbije u kojoj se sistem održava još samo na entuzijazmu predanih lekara i predanog osoblja, ravna je razlici između neba i zemlje. U srećnijim zemljama nije lakše samo živeti, nego i mreti
Da li je moguće da smo, posle hiljada godina imperijalnih poduhvata, sada, odjednom, toliko iznenađeni američkim upadom u Venecuelu, da ne možemo da dođemo do daha?
Predsednik SAD Donald Tramp naredio je vojni napad na suverenu Venecuelu i otmicu njenog predsednika Nikolasa Madura. Neka se pripremi Gustavo Petro u Kolumbiji
Četiri simptoma ukazuju na propadanje režima Aleksandra Vučića. Da se još jednom poslužimo rečima mudrog Etjena de la Bosija: ljudi više ne žele tiranina.
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!