

Novi broj „Vremena“
Šoškić za „Vreme“: Znamo ko je ko
Bivši guverner Dejan Šoškić, kandidat Studentske liste, u razgovoru za novi broj „Vremena“ najavljuje da će nova vlast ukloniti loše kadrove, doneti zakon o lustraciji i ispitati poreklo imovine
Stanje u zatvoru standardno, Zvezdan Slavnić o’šo u Zabelu, ali novi SPS upravnik nema većinsku vlast, pa povremeno ima bodenja, čisto zbog mira u kući. Istina, bio Amfilohije Radović, u posjeti sinovcu, održ'o besjedu, pa je na osuđenicima da biraju, ‘oće budu ikona ili sjekira


Sredinom prošle nedelje, u Kazneno-popravnom zavodu Valjevo, desio se, još jedan, incident. Kako su mediji već javili, dvadesetogodišnji Atila Rajčanji iz Bezdana, sedam puta je ubo, u grudi i stomak, vršnjaka Marka Manića, romske nacionalnosti, iz sela Bučić kod Merošine. Manić je operisan u valjevskoj bolnici, stanje stabilno, a prema Atili su preduzete odgovarajuće mere. Kad smo, povodom slučaja, okrenuli upravnika Zavoda Vladana Jovanovića, ne bismo li saznali pojedinosti i pokušali da se upoznamo sa opštim zatvorskim prilikama, upravnik je odgovorio da nam ne može izaći u susret, jer saglasnost za posete Zavodu, kao i izjave, daje Ministarstvo pravosuđa, odnosno novi direktor Uprave za izvršenje krivičnih sankcija, netom postavljeni Dragoljub Lončarević. Upravnik nam je tek rekao da je povređivanje Manića standardna priča, štićenici se sporečkali i izboli, a da stanje povređenog nije ozbiljno, kako su u prvi mah mislili.
KAD SI ISPRAVAN: A stanje u KPZ-u je odavno, da ne bude vazda, standardna priča, takoreći obrazac funkcionisanja zatvora u Srbiji. A u Srbiji miran zatvor ne postoji jer on, kako u svom naučnom radu „Zatvorsko duplo dno“ (časopis „Sociologija“ iz 2002) objašnjava sociolog Željko Krstić, inače vaspitač u KPZ-u Valjevo, ne odgovara ni osuđenima ni upravi zatvora, i jednima i drugima odgovara kompromis od koga svi imaju koristi. Tako su na delu formalan (uprava) i neformalan osuđenički sistem (osuđenici). Da bi zatvor funkcionisao uprava toleriše postojanje osuđeničkih kolektiva, koji su neformalni centar moći, i poštuje njihove zakone, koji se pre svega tiču terorisanja i reketiranja marginalaca, osuđenika koji nisu u kolektivu. Krstić, u svom radu, pošto je imao uvid u pisma zatvorenika, citira pismo iz koga se vidi stanje u zatvoru: „Ako si u kolektivu, ispravan si momak i imaš sve, ako si sam, nećeš da budeš sa njima, onda te svi drugačije gledaju, ili si pička ili cinkaroš.“ Naravno, privilegovana je, uz članove kolektiva, i tzv. elita, koju čine osuđenici, deca poznatih i imućnih porodica i pojedinaca.
Recimo, za mandata prethodnog upravnika, koji je, da bi osigurao izbor i poziciju, bio i član Batićeve partije – Batićeve slike i kalendari njegove partije bili su svuda po zatvoru – pojedini zatvorenici, bila je javna tajna, imali su tretman i komfor ko kod kuće. Recimo, opet, Zvezdan Slavnić, koji je radio u razglasu koji nije funkcionisao, te Andrej Kovačević Tref, koji je bio redar u školi, imali su takoreći apartmane, sa televizorima, muzičkim linijama, foteljama, akvarijumima, ribicama…
TROSISTEMSKI ZVUČNIK: Promenom republičke vlasti Batićevog upravnika, zajedno sa slikama i kalendarima Lidera za Pravdu i Poštenje, u maju prošle godine, zamenio je Vladan Jovanović, penzionisani major policije, ranije komandir stanice policije u Osečini. Kao kadar partije (SPS) koja je podržava manjinsku vladu, Jovanović nije uspeo da ostvari većinsku vlast u zatvoru. Standardna priča je nastavljena. O tome je, pa u novinama, svedočio, Miloš Janković, do pre pola meseca direktor Uprave za izvršenje krivičnih sankcija. Janković je, pri poseti KPZ-u Valjevo, u avgustu prošle godine, u zatvorskom krugu video zemunice u kojima su se marginalci krili od zatvorskih bandi i njihovih vođa, da ne bi bili šikanirani, prebijani, čak i silovani. Janković je video i jednu prostoriju, veliku, pored kotlarnice, u kojoj je zatekao ležaj, fotelju, ogromne trosistemske zvučnike, video-rikoreder, tri kasete prepune parfema, taoletnih voda i vrhunske kozmetike. Kad je pitao, čije je to, odgovorili su mu, Tu spava dežurni u zimskom periodu. Pitao dalje, a bio avgust, dobijao isti odgovor, dok od šestog zaposlenog nije saznao da to koristi Zvezdan Slavnić.
Posle tako oštre inspekcije, Slavnić je premešten u Zabelu, Tref je dobio prekid kazne zbog lečenja, a lideri vladajućeg Beogradskog kolektiva su zaradili izolaciju. No, mir je kratko trajao, lideri kolektiva su izašli iz izolacije, početkom januara ove godine su izboli svog člana koji se zalagao da se ne maltretiraju marginalci, opet prevladala destruktivna struja. Uprava je, nekako, uspela da oslabi Beogradski kolektiv, ali, ojačali Čačani, sad oni drže banku, i održavaju disciplinu. A trenutna disciplina tak’a da u dnevni boravak, gde su televizor i ostali sadržaji, a naročito kafić-kantinu, mogu da uđu samo članovi kolektiva, ostali, što će reći marginalci, mogu da budu u hodniku, gde je i došlo do incidenta kada je Rajčanji izbo Manića.
Od poznatih, gde je još od Arkana uvek bilo poznatih, u zatvoru su sin Onog Slobodanovog Miroslava sa Kosova Šolevića, i sinovac mitropolita, koji nije pukovnik, Amfilohija Radovića, obojica zbog razbojništva. Kao dobar čiča Amfilohije već dva puta posetio sinovca, čak održ’o besedu, za sve zaposlene i osuđene, kakvu nego poučnu, univerzalnu i u pravoslavnom duhu, rek’o, Od jednog drveta mogu da nastanu i ikona i sjekira. Sa takvim preporukama sinovac o’ma primljen u Beogradski kolektiv.


Bivši guverner Dejan Šoškić, kandidat Studentske liste, u razgovoru za novi broj „Vremena“ najavljuje da će nova vlast ukloniti loše kadrove, doneti zakon o lustraciji i ispitati poreklo imovine


Koga vidimo kao “velike znalce” u tom režimu koji nešto tobože znaju? Uglavnom priučene ljude sa kupljenim diplomama. Kod njih su evidentno najveći “znalci” jedna osoba koja je navodno završila neku dopisnu loše rangiranu biznis školu u ruralnoj Americi, jedan dva puta dokazani plagijator, a i jedna starija žena koja je navodno doktorirala na jednom privatnom fakultetu, na kome je njen predsednik stranke otprilike u isto vreme završio master tezu čiji naslov nije znao da kaže kad je javno upitan o tome. Studentska lista ima više od 140 doktora nauka. U pitanju su ljudi neuporedivo većih sposobnosti. O razlici u čestitosti i moralu ne treba trošiti reči


Visoka izlaznost će, kažu sagovornici “Vremena”, biti pokazatelj da li je Studentski pokret, kao neočekivana politička sila koja se pojavila nakon novosadske tragedije, uspeo u nameri da građanima vrati nadu da je moguće izaći iz ćorsokaka u kojem se zaglavila Srbija. Istovremeno, ona će biti i znak da naprednjaci nisu uspeli da značajan broj građana koji su protiv njih oteraju u apstinenciju


Studentska pobeda otvara pitanje predaje vlasti, pobeda SNS a pitanje prihvatanja rezultata, a osporen ishod novu fazu političke krize. Bojan Pajtić i Dragan Popović za “Vreme” govore o tome šta bi moglo da se dogodi nakon zatvaranja biračkih mesta, ali i zašto promena počinje pre formiranja nove vlade


Iako im je fokus na parlamentarnim izborima, studenti su najavili da će imati kandidata za predsednika. Koga će i na koji način studenti izabrati da predstavlja pokret koji insistira na decentralizaciji, i može li taj kandidat da okupi dovoljno širok krug birača i dobije podršku opozicije? Da li će ishod parlamentarnih izbora da odredi poziciju iz koje će studenti ući u predsedničku trku
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve