Kompletna rekonstrukcija jedinog objekta sa bazenima koštaće oko 1,5 miliona evra i opština očekuje da će novac dobiti iz budžeta skrojenog za Nacionalni investicioni plan
Novi Beograd je najveća opština u Srbiji, sa prijavljenih 230.000 stanovnika i još oko 30.000 ljudi koji tu rade ili žive. Balkanski Menhetn, kako ga naziva zamenik predsednika Skupštine opštine Goran Džafić, od velike spavaonice izrastao je u biznis centar svetskih banaka, predstavništava velikih automobilskih kuća, naftnih giganata, građevinskih kompanija itd. U Novom Beogradu gotovo svakog dana završi se po jedna nova zgrada, a taj prostor koji poprima fizionomiju savremenog velegrada – nema ni jedan jedini zatvoreni bazen. Beogradska arena je sinonim za loptu, a drugi sportski centar, „11. april“, ima ruinu od tzv. olimpijskog bazena koji se ne koristi 15 godina. „Dva letnja bazena, za neplivače i treninge, povremeno su rekonstruisana, ali po modelu štapa i kanapa, krov odavno prokišnjava, a ceo nekada ugledan sportski centar liči na napola zakrpljenu građevinu“, kaže za „Vreme“ Goran Džafić.
LOKALNI PROJEKAT, NACIONALNA INVESTICIJA: Zamenik predsednika SO Novi Beograd Goran Džafić
REKONSTRUKCIJA: Opština je odlučila da podupre kompletnu rekonstrukciju „11. aprila“ i prikupi iz gradske i državne kase potrebnih 1,5 miliona evra. Džafić navodi da je Ministarstvo obrazovanja i sporta već odobrilo 15 miliona dinara za izradu glavnog projekta za rekonstrukciju celog Centra i kupovinu ventilacionih komora, a ostatak novca očekuje se iz budžeta Nacionalnog investicionog plana i delom iz gradskog. „Verujem da će sadašnja opštinska vlast bar do pola završiti taj poduhvat, ali ako sredstva stignu na vreme, ima izgleda da se rekonstrukcija okonča do 2008. godine“, smatra Džafić. On najavljuje da će za dve nedelje biti raspisan tender za glavni projekat, da će kompletna dokumentacija biti pripremljena do kraja godine i da će se do tada uraditi klimatizacija. „To bi bila prva faza, zatim slede još dve: rekonstrukcija dva mala bazena i krova. Veliki zatvoreni bazen kojme nedostaje dva centimetra da bi dobio status olimpijskog, bio rekonstruisan u trećoj fazi, kao i pomoćna sala za mali fudbal, košarku i odbojku, tribine i sve pomoćne prostorije u Centru, a zatim spoljni teniski tereni“, objašnjava zamenik predsednika opštine. Najveći problem na koji je opština naišla kad je ušla u celu priču jesu ogromni troškove održavanja „11. aprila“. Ukratko, Centar je nerentabilan. „Čak ni zagrevanje bazena ne može da se pokrije od cena karata za plivanje. Zato ćemo ići na komercijalnu varijantu – dogradnju poslovnog prostora oko bazena kako bismo privukli firme da zakupe lokale.“ Da bi se centar sam izdržavao, za malu naknadu ponudiće svim osnovnim i srednjim školama u Novom Beogradu da tokom prepodneva koriste bazene za obuku neplivača i da svaka škola bar jednom nedeljno ima čas plivanja u „11. aprilu“. Zatvoreni bazen će po podne i u večernjim satima biti otvoren za građanstvo ili za treninge plivačkih ili vaterpolo klubova.
MAKETA: Za sada postoji maketa budućeg izgleda Centra, koja je zapravo vizija tima arhitekata koje je angažovao „11. april“ i slična je konačnom idejnom rešenju koje će biti završeno za nekoliko dana. Na osnovu tog idejnog rešenja, Centar će raspisati tender za glavni projekat, dakle za kompletnu dokumentaciju rekonstrukcije, od najmanje pločice do krova. „Bilo bi lepo kada bi Centar izgledao kao na maketi, jer su na njoj ukomponovani i dodatni sadržaji. Izgleda fenomenalno, ali može da bude problema u obezbeđivanju sredstava. Ono što mogu da garantujem jeste da će novac koji Opština dobije od države biti utrošen na rekonstrukciju i u sledeće dve do tri godine imaćemo gde da se kupamo zimi“, obećava Džafić.
Inače, sredstva iz Nacionalnog plana raspodeljuju se na lokalne samouprave, prema spisku prioriteta koje one utvrde. Novi Beograd je tražio pare za rekonstrukciju pet sportskih terena između zgrada u blokovima, za revitalizaciju centra Fontana, za ogradu oko osnovne škole Kameni na Ledinama, za rekonstrukciju Prvomajske ulice, za adaptaciju četiri biblioteke i za pilot-projekat logorobotika na Politehničkoj akademiji. „Da kvartovi u Novom Beogradu ne bi ličili samo na konstrukcije od betona i stakla, krenuli smo da im promenimo lice“, navodi Džafić motiv da se ulepša život stanovnika ove opštine. On najavljuje i jednu veliku privatnu investiciju – akva-park u Bloku 44, igraonicu na vodi za mlađu populaciju, sa tridesetak bazena sa toboganima.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Režim ne zna kud udara. To se vidi po, čak i za njegove standarde učestalim, javnim obraćanjima nepomenika. Vidi se i po tome što je pogubljen i konfuzan, a često se građanima obraća i u vidno alkoholisanom stanju. Samokontrola nikada nije bila njegova jača strana, a sada je potpuno nestala. Slabost se ogleda i u metodi borbe protiv masovnog studentskog i građanskog pokreta. Metoda se zove – majmunsko oponašanje. Njihov položaj je sve gori kako vreme odmiče. Ne samo na političkom nego i na ekonomskom planu. Plate kasne, budžetska sredstva su sve tanja
Opozicija i njoj naklonjena javnost očekuje veći angažman Evropljana kada je u pitanju srpski politički prostor, vlast takve najave koristi da argumentuje tezu o obojenoj revoluciji, ali bi sa radošću ugostila bilo koga sa te strane, posebno ako daju neke pare. Čini se da i jedna i druga strana preteruju: niti će Evropa doći da nam organizuje izbore, niti će više stizati bilo kakva lova kojom će vlast da krpi budžetske rupe nastale vanrednim korupcionaškim troškovima
Vojska Srbije nema kapacitet da izvede paradu poput nekadašnje JNA, koja je 1985. godine imala više od 300.000 pripadnika, a na poslednju paradi 9. maja te godine direktno je izvela njih 6.690. Plus prateće službe, kojih je bilo više od 4.000. Na toj paradi bila su borbena sredstva koja će se pokazati i sad, 40 godina kasnije. Reč je o tenkovima M-84, helikopterima “gazela”, avionima “orao” i “super galeb G-4”, oklopnim transporterima i kamionima. Sada će svi oni biti predstavljeni kao “modernizovana čuda” iako su im odavno istekli resursi
Glas svakog fakulteta, ali i mogućnost stavljanja veta uz obavezan intervju i prihvatanje ideološkog minimuma, deo su procesa kroz koji svaki potencijalni kandidat za “studentsku listu” mora da prođe, saznaje “Vreme”. Iako Aleksandar Vučić žali što njegov protivnik još nema lik, studenti baš strateški ne žele da vlastima i tabloidima daju mogućnost za satanizaciju izabranih ljudi
Kao sa statistima na naprednjačkim okupljanjima, predsednik Srbije nema sreće ni sa siledžijama: em ih je malo, em su sitna boranija. Da nemaju policijski kordon iza leđa, davno bi ih narod razjurio. Ovako zavise od tetošenja onih koji bi ih – da je zakona i pravde u Srbiji – morali hapsiti. Prosto rečeno, jadni su i oni, a i ovi koji ih angažuju
U novom broju „Vremena“ Jovo Bakić je rekao da ne bismo opstali kao društvo i pojedinci kada bi režim pobedio. U pravu je. Reč sloboda u takvoj Srbiji bila bi zabranjena, lični integritet bio bi razlog za hapšenje, a kukavičluk – način preživljavanja
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!