Kompletna rekonstrukcija jedinog objekta sa bazenima koštaće oko 1,5 miliona evra i opština očekuje da će novac dobiti iz budžeta skrojenog za Nacionalni investicioni plan
Novi Beograd je najveća opština u Srbiji, sa prijavljenih 230.000 stanovnika i još oko 30.000 ljudi koji tu rade ili žive. Balkanski Menhetn, kako ga naziva zamenik predsednika Skupštine opštine Goran Džafić, od velike spavaonice izrastao je u biznis centar svetskih banaka, predstavništava velikih automobilskih kuća, naftnih giganata, građevinskih kompanija itd. U Novom Beogradu gotovo svakog dana završi se po jedna nova zgrada, a taj prostor koji poprima fizionomiju savremenog velegrada – nema ni jedan jedini zatvoreni bazen. Beogradska arena je sinonim za loptu, a drugi sportski centar, „11. april“, ima ruinu od tzv. olimpijskog bazena koji se ne koristi 15 godina. „Dva letnja bazena, za neplivače i treninge, povremeno su rekonstruisana, ali po modelu štapa i kanapa, krov odavno prokišnjava, a ceo nekada ugledan sportski centar liči na napola zakrpljenu građevinu“, kaže za „Vreme“ Goran Džafić.
LOKALNI PROJEKAT, NACIONALNA INVESTICIJA: Zamenik predsednika SO Novi Beograd Goran Džafić
REKONSTRUKCIJA: Opština je odlučila da podupre kompletnu rekonstrukciju „11. aprila“ i prikupi iz gradske i državne kase potrebnih 1,5 miliona evra. Džafić navodi da je Ministarstvo obrazovanja i sporta već odobrilo 15 miliona dinara za izradu glavnog projekta za rekonstrukciju celog Centra i kupovinu ventilacionih komora, a ostatak novca očekuje se iz budžeta Nacionalnog investicionog plana i delom iz gradskog. „Verujem da će sadašnja opštinska vlast bar do pola završiti taj poduhvat, ali ako sredstva stignu na vreme, ima izgleda da se rekonstrukcija okonča do 2008. godine“, smatra Džafić. On najavljuje da će za dve nedelje biti raspisan tender za glavni projekat, da će kompletna dokumentacija biti pripremljena do kraja godine i da će se do tada uraditi klimatizacija. „To bi bila prva faza, zatim slede još dve: rekonstrukcija dva mala bazena i krova. Veliki zatvoreni bazen kojme nedostaje dva centimetra da bi dobio status olimpijskog, bio rekonstruisan u trećoj fazi, kao i pomoćna sala za mali fudbal, košarku i odbojku, tribine i sve pomoćne prostorije u Centru, a zatim spoljni teniski tereni“, objašnjava zamenik predsednika opštine. Najveći problem na koji je opština naišla kad je ušla u celu priču jesu ogromni troškove održavanja „11. aprila“. Ukratko, Centar je nerentabilan. „Čak ni zagrevanje bazena ne može da se pokrije od cena karata za plivanje. Zato ćemo ići na komercijalnu varijantu – dogradnju poslovnog prostora oko bazena kako bismo privukli firme da zakupe lokale.“ Da bi se centar sam izdržavao, za malu naknadu ponudiće svim osnovnim i srednjim školama u Novom Beogradu da tokom prepodneva koriste bazene za obuku neplivača i da svaka škola bar jednom nedeljno ima čas plivanja u „11. aprilu“. Zatvoreni bazen će po podne i u večernjim satima biti otvoren za građanstvo ili za treninge plivačkih ili vaterpolo klubova.
MAKETA: Za sada postoji maketa budućeg izgleda Centra, koja je zapravo vizija tima arhitekata koje je angažovao „11. april“ i slična je konačnom idejnom rešenju koje će biti završeno za nekoliko dana. Na osnovu tog idejnog rešenja, Centar će raspisati tender za glavni projekat, dakle za kompletnu dokumentaciju rekonstrukcije, od najmanje pločice do krova. „Bilo bi lepo kada bi Centar izgledao kao na maketi, jer su na njoj ukomponovani i dodatni sadržaji. Izgleda fenomenalno, ali može da bude problema u obezbeđivanju sredstava. Ono što mogu da garantujem jeste da će novac koji Opština dobije od države biti utrošen na rekonstrukciju i u sledeće dve do tri godine imaćemo gde da se kupamo zimi“, obećava Džafić.
Inače, sredstva iz Nacionalnog plana raspodeljuju se na lokalne samouprave, prema spisku prioriteta koje one utvrde. Novi Beograd je tražio pare za rekonstrukciju pet sportskih terena između zgrada u blokovima, za revitalizaciju centra Fontana, za ogradu oko osnovne škole Kameni na Ledinama, za rekonstrukciju Prvomajske ulice, za adaptaciju četiri biblioteke i za pilot-projekat logorobotika na Politehničkoj akademiji. „Da kvartovi u Novom Beogradu ne bi ličili samo na konstrukcije od betona i stakla, krenuli smo da im promenimo lice“, navodi Džafić motiv da se ulepša život stanovnika ove opštine. On najavljuje i jednu veliku privatnu investiciju – akva-park u Bloku 44, igraonicu na vodi za mlađu populaciju, sa tridesetak bazena sa toboganima.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Dijana Hrka i Milomir Jaćimović nisu samo pojedinci u štrajku glađu – oni su simbol moralne povrede koju oseća celo društvo. Kada moralnu povredu posmatramo u političkom kontekstu, postaje jasnije zašto inače razumni i pristojni ljudi mogu da osete snažan bes ili čak mržnju prema onima koji se ponašaju cinično i bez trunke empatije
“Mi sada nemamo politički život u Srbiji i moramo da ga obnovimo, da obnovimo elementarnu demokratiju i platforme kritičkog mišljenja. Ako budemo insistirali na ideološkim ekskluzivnostima, tu promenu nećemo izvojevati, jer da smo mogli, to bi se već dogodilo. Dakle, sad imamo jednog snažnog aktera, i tog aktera treba podržati, jer u referendumskoj atmosferi na potencijalnim izborima Vučić gubi”
Šta je ušlo u te male ljude po srednjim školama te su zaustavili svoje živote na dva dana kako bi poslužili kao leđa jednoj ženi, da ne leži bez ikoga dan i noć naspram Ćacilenda? U srednjoškolcima se razbuktao požar saosećanja i solidarnosti. Jer, Dijana Hrka je taman tih godina da bi mogla biti majka svakoga od njih. A majka se nikada ne ostavlja sama
Kako su poslanik SNS Milenko Jovanov i njegove kolege, nastojeći da u parlamentu dokažu kako je leks specijalis kojim će se omogućiti rušenje Generalštaba prava stvar za ovu državu, blatili Nikolu Dobrovića, autora tog zdanja, a u stvari pokazali koliko su on i njegovo delo veliki
Kad taktika beskonačnog odlaganja obaveza prestane da daje rezultate, režim u Srbiji ima jednostavna i oprobana rešenja. Ako im smeta kulturno dobro, Skupština izglasa Leks specijalis. Na žalbe o krađi izbora, predlažu zakon kao da su stvarno spremni na kompromis. Ako mora novi Savet REM-a, može i to, ali da se bar oko jednog kandidata napravi neka spletka – recimo, oko nacionalnih manjina
Ukoliko imate trunku ličnog integriteta, lako ćete ugledati samog sebe na kiši u štrajku glađu. Kao što danas za Milomira Jaćimovića nema pravde, zakona i ustavnih prava, sutra ih možda ni za vas neće biti
Nema ničega u ideji Fakulteta srpskih studija što državni univerziteti već ne pokrivaju. „Identitetske discipline“ nisu drugo do košmari proizašli iz falangističkih glava
Ko je od nas ikada pogledao svih 250 imena poslaničkih kandidata na listi za koju želi da glasa? Iako to nigde nije rečeno, jasno je da će studentska lista biti švedski sto. Ako je ikom bitno, moj glas imaju, sve i da mi se 249 imena ne dopadne
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!