

Novi broj „Vremena“
Kako je planiran kult jednog generala
Ratko Mladić nije rođen kao nacionalni mit već su njegov oreol planski zidali politički centri, televizije i novine. I to od početka ratova pa do danas, piše „Vreme“ u novom broju
Kompletna rekonstrukcija jedinog objekta sa bazenima koštaće oko 1,5 miliona evra i opština očekuje da će novac dobiti iz budžeta skrojenog za Nacionalni investicioni plan
Novi Beograd je najveća opština u Srbiji, sa prijavljenih 230.000 stanovnika i još oko 30.000 ljudi koji tu rade ili žive. Balkanski Menhetn, kako ga naziva zamenik predsednika Skupštine opštine Goran Džafić, od velike spavaonice izrastao je u biznis centar svetskih banaka, predstavništava velikih automobilskih kuća, naftnih giganata, građevinskih kompanija itd. U Novom Beogradu gotovo svakog dana završi se po jedna nova zgrada, a taj prostor koji poprima fizionomiju savremenog velegrada – nema ni jedan jedini zatvoreni bazen. Beogradska arena je sinonim za loptu, a drugi sportski centar, „11. april“, ima ruinu od tzv. olimpijskog bazena koji se ne koristi 15 godina. „Dva letnja bazena, za neplivače i treninge, povremeno su rekonstruisana, ali po modelu štapa i kanapa, krov odavno prokišnjava, a ceo nekada ugledan sportski centar liči na napola zakrpljenu građevinu“, kaže za „Vreme“ Goran Džafić.


REKONSTRUKCIJA: Opština je odlučila da podupre kompletnu rekonstrukciju „11. aprila“ i prikupi iz gradske i državne kase potrebnih 1,5 miliona evra. Džafić navodi da je Ministarstvo obrazovanja i sporta već odobrilo 15 miliona dinara za izradu glavnog projekta za rekonstrukciju celog Centra i kupovinu ventilacionih komora, a ostatak novca očekuje se iz budžeta Nacionalnog investicionog plana i delom iz gradskog. „Verujem da će sadašnja opštinska vlast bar do pola završiti taj poduhvat, ali ako sredstva stignu na vreme, ima izgleda da se rekonstrukcija okonča do 2008. godine“, smatra Džafić. On najavljuje da će za dve nedelje biti raspisan tender za glavni projekat, da će kompletna dokumentacija biti pripremljena do kraja godine i da će se do tada uraditi klimatizacija. „To bi bila prva faza, zatim slede još dve: rekonstrukcija dva mala bazena i krova. Veliki zatvoreni bazen kojme nedostaje dva centimetra da bi dobio status olimpijskog, bio rekonstruisan u trećoj fazi, kao i pomoćna sala za mali fudbal, košarku i odbojku, tribine i sve pomoćne prostorije u Centru, a zatim spoljni teniski tereni“, objašnjava zamenik predsednika opštine. Najveći problem na koji je opština naišla kad je ušla u celu priču jesu ogromni troškove održavanja „11. aprila“. Ukratko, Centar je nerentabilan. „Čak ni zagrevanje bazena ne može da se pokrije od cena karata za plivanje. Zato ćemo ići na komercijalnu varijantu – dogradnju poslovnog prostora oko bazena kako bismo privukli firme da zakupe lokale.“ Da bi se centar sam izdržavao, za malu naknadu ponudiće svim osnovnim i srednjim školama u Novom Beogradu da tokom prepodneva koriste bazene za obuku neplivača i da svaka škola bar jednom nedeljno ima čas plivanja u „11. aprilu“. Zatvoreni bazen će po podne i u večernjim satima biti otvoren za građanstvo ili za treninge plivačkih ili vaterpolo klubova.
MAKETA: Za sada postoji maketa budućeg izgleda Centra, koja je zapravo vizija tima arhitekata koje je angažovao „11. april“ i slična je konačnom idejnom rešenju koje će biti završeno za nekoliko dana. Na osnovu tog idejnog rešenja, Centar će raspisati tender za glavni projekat, dakle za kompletnu dokumentaciju rekonstrukcije, od najmanje pločice do krova. „Bilo bi lepo kada bi Centar izgledao kao na maketi, jer su na njoj ukomponovani i dodatni sadržaji. Izgleda fenomenalno, ali može da bude problema u obezbeđivanju sredstava. Ono što mogu da garantujem jeste da će novac koji Opština dobije od države biti utrošen na rekonstrukciju i u sledeće dve do tri godine imaćemo gde da se kupamo zimi“, obećava Džafić.
Inače, sredstva iz Nacionalnog plana raspodeljuju se na lokalne samouprave, prema spisku prioriteta koje one utvrde. Novi Beograd je tražio pare za rekonstrukciju pet sportskih terena između zgrada u blokovima, za revitalizaciju centra Fontana, za ogradu oko osnovne škole Kameni na Ledinama, za rekonstrukciju Prvomajske ulice, za adaptaciju četiri biblioteke i za pilot-projekat logorobotika na Politehničkoj akademiji. „Da kvartovi u Novom Beogradu ne bi ličili samo na konstrukcije od betona i stakla, krenuli smo da im promenimo lice“, navodi Džafić motiv da se ulepša život stanovnika ove opštine. On najavljuje i jednu veliku privatnu investiciju – akva-park u Bloku 44, igraonicu na vodi za mlađu populaciju, sa tridesetak bazena sa toboganima.


Ratko Mladić nije rođen kao nacionalni mit već su njegov oreol planski zidali politički centri, televizije i novine. I to od početka ratova pa do danas, piše „Vreme“ u novom broju


Kako je individualna krivica Ratka Mladića pretvorena u navodnu odbranu čitavog naroda i zašto Srbija još ne želi da se oslobodi tog tereta. Upravo je individualizacija krivice Srbiji nudila izlaz. Presuda nije Mladićeve zločine pripisala Srbima. Imenovala je čoveka, njegovu komandnu odgovornost i dela za koja je osuđen. Političke i medijske elite izabrale su suprotno: da se sakriju iza naroda i presudu jednom generalu predstave kao presudu svima. Jer ako Mladić ostane sam, mora se otvoriti pitanje ideologije, propagande, ratnih profitera i sistema koji ga je proizveo i štitio


Zarad mentalne i moralne higijene nacije, neophodno je suočavanje sa tamnim stranama prošlosti. Ima mnogo ljudi u Srbiji, ali i u Republici Srpskoj, koji se godinama otvoreno suprotstavljaju nacionalizmu, priznaju činjenice o ratovima i zbog toga često plaćaju. Ratko Mladić je dovoljno delio region i Srbe za života. Vreme je da i te podele dočekaju pokop koji bi, za razliku od njegovog, zasluživao sve državne počasti


Pojedine političke partije i državne kompanije preuzele su nadležnosti i poslove diplomatskih i konzularnih predstavništava. To potvrđuju primjeri iz Banjaluke koji kazuju da je krenula mobilizacija građana sa dvojnim državljanstvom da se pridobiju za glasanje na izborima u Srbiji koji još uvijek nisu raspisani


Studenti su praćeni, prisluškivani, snimani, radilo se ne tome da “budu izbušeni” – primenjivana je policijsko-vojna taktika za obračun sa “nevidljivim protivnikom”. Režim je primenio taktiku uhođenja, praćenja, zastrašivanja i javnog blaćenja u želji da od Srbije, u političkom smislu, napravi sprženu zemlju. Ono što sada Vučić radi ne ostavlja mogućnost da poverujemo da bi, ako se desi promena, on i njegovi lojalisti mogli sutra da se uključe u politički život Srbije
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve