Reporter uze pita članove žirija koliko je predsednik doprineo porastu broju ovaca u Srbiji; prvi član zahvali što smo ga podsetili na to, drugi, koji očito nije razumeo pitanje, odgovori da predsednik ne može da doprinese broju ovaca
Petnaestak kilometara od Valjeva slavni Pričević, nedaleko centra sela, prema Stavama, ispod puta, osnovna škola. Ispod škole bina, razapeto platno na kome, na jednoj strani, piše Grad Valjevo, na drugoj, za strane posetioce, City of Valjevo. Ispod, ka potoku, boksovi sa ovcama i ovnovima. Do samog potoka urušen poljski WC, preko koga stavljena zelena mušema na kojoj velikim slovima piše “Ovčarska izložba Festival jagnjećeg pečenja Pričević”.
Pricevici, ovce09.2023.foto:Dragan Todorovic…
Preko potoka dva improvizovana mostića, koja vode do zaravni na kojoj se načičkali beli čadori ispred kojih se na vatri okreću jaganjci, prasići, gotovi roštilj i gulaš. Odasvud dimi i čvari, odasvud bije Ko večera rakije, doručkuje vode… Po sredini svega toga tezge sa zimnicom, medom i rakijom, a okolo se sve raspojasalo, ima i beli čador “S verom u boga”, ispred koga zastava Rusije, na svakom čadoru zahvalnica, u potpisu Organizator izložbe. Muzika sustiže muziku, Sreće nema dok je ne sagradiš, ni ljubavi dok za njom ne patiš…
SAMOSTALNI AKADEMIK
Dok su posade tražile od muzikanata nešto na sefte, reporter uze evidentira tezge sa ponudom: ima sirće, ima mleveni paradajz, slatko od šljiva, liciderska srca, gumene bombone, ima meda, kiselih krastavaca, jako alkoholno piće od lubenice, još liciderskih srca, medenjaka, medovače, pomada, lavanda za lice, ruzmarin za rast kose, glog za srce i krvne sudove, pa vez, razni nakit, razne biljke, čuvarkuće, puzavice, sve na tezgi “Cvetak zanovetak”… Još bilo rakije orahovače, duge i kratke gaće, vunene čarape, med, propolis, čaj za dobro zdravlje, čaj za okrepljenje, mršavljenje, žensku plodnost, a na štandu manastira Svetog apostola Tome imadađahu kapi za matericu i jajnike, za menopauzu, giht, želudac, kosti i zglobove, miran san, nervozu i napetost, kod grčeva i otečenih vena…
U tom tabananju novinar stigne pod borić do potoka, gde mu lokalni SNS dužnosnik za poljoprivredu pre’stavi čoveka koji, kako reče, akademik. Pre’stavi se i sam čovek u crnim laštenim cipelama, on je akademik, profesor doktor, predsednik Srpske akademije inovacionih nauka. Novinar upita je l to pri SANU, nije, oni su samostalni, baš proslavljaju dvadest godina postojanja, došli u Pričević da održe Upravni odbor. Imaju svoje inovacije, ali ih čuvaju, prvi je uradio biodizel, ima monografiju o tome. Obraćali se Vladi, ali nema razumevanja, sve je pređi brigo na drugoga, stavlja tačku na temu rečima “biti naučnik je težak posao”!
Radio uglavnom u prosveti, predavo na fakultetima na Palama, u Zvorniku, Bijeljini, ali, nisu mu priznali radni staž, a on neće da se tužaka. Jedan od prisutnih SNS funkcionera dodade da je profesor tri puta predlagan za Nobela. Akademik na tu temu uze reče da je u oblasti hemije nadogradio Mendeljejev periodni sistem, bolje obradio Mendeljejeva nego Rusi, imo promociju u Ruskom domu, i Ruska akademija htela da ga predloži za Nobelovu nagradu, on ih odgovaro jer je istraživanjem saznao da za oblast hemije nagradu nije dobio nijedan pravoslavac, ali, na pritisak Rusa, lično pošalje nominaciju, nije dobio nagradu zato što je pravoslavac, iako je zaslužio…
foto:Dragan TodorovicŽIVE I MRTVE: Ovce (i ovnovi) na izložbi
Pune glave reporter nastavi po boksovi sa ovcama, gde je poljoprivrednik iz Kamenice davo izjavu u kamere da nema perspektive, drugi uzo veli da gledo na televiziji kako se formiraju rogovi kod ovnova, nabije se vruć lebac na rogove, i onda formiraš, volj’ ti krive, volj’ ti prave… U drugom kraju poljane su se vrteli prasići i jaganjci, pa posade uzeše da se natpevavaju, jedni vele Odrasli smo u istom sokaku, slala sam ti poljupce u mraku, od drugih bije Nestala je davno ljubav naša, ti si sada žena bogataša… treći poterali trubače, Šljiva ranka oborila grane, sve od roda, moj dragane…
PODIŽEM ZDRAVICU OVU
U sve to članovi žirija se izjavljuju u kamere, jedan veli da su ocene za izložena grla visoke, Zapadna Srbija prednjači u ovčarstvu, samo treba malo obratiti pažnju na kondiciju muških grla. Reporter bi slobodan pita gospodina člana žirija koliko je predsednik Vučić doprineo porastu broja ovaca u Srbiji, a član žirija iz prve odgovori, to zaboravio da kaže, obavezno da se doda. Pred kamere stade predsednik žirija, značajna manifestacija, preko dvesta izloženih grla, ali mesec nezgodan, i on napomenu da su ovnovi na pripustu, trebalo ih je bolje pripremiti, kondiciono popustili, ono što je izloženo je dobro, ali uvek može bolje. Reporter ne odoli, i njega upita koliko je Vučić doprineo rastu broja ovaca, ovaj, ko da nije razumeo pitanje, odgovori da ne može predsednik da doprinosi porastu broja ovaca, to je stvar politike u poljoprivredi, treba raditi na tome, mora se finalizovati proizvodnja…
Pricevici, ovce09.2023.foto:Dragan TodorovicPOSEBAN NAROD: Otac Raša i drugi pop na otvaranju manifestacije
Na binu metuše pehare, žute i velike, izneše i školsku klupu na koju staviše pribor za sveštenika. Sve uze kasni, rukovodstvo je u šatri za rukovodstvo čekalo gosta iz Ministarstva poljoprivrede. Eto ti pomoćnika ministra u crvenoj majici zategnutoj preko stomaka. Svi stigoše na binu, javi se voditeljka koja terala kosu na levu stranu: “Šesnaesti put je Pričević centar ovčarstva, pre svega ću vas zamoliti da se zajedno pomolimo sa ocem Rašom”. Otac Raša se primače mikrofonu, stavi dete ispred sebe pa reče: “Blagosloven Bog naš”, dete ispred popa viknu “Amin!”, svi se prekrstiše. Pop dohvati kadionicu, nastavi da vovjeki vjekov besedi: “Slava tebi, Gospode”, dete da govori u mikrofon “Gospodi pomiluj”, svi da se krste… Pop nastavi, i dete nastavi sa “Gospode pomiluj”, pop se do’vati bosiljka, umoči ga u beli čorbaluk sa vodom, uze maše prema ovcama, “Blagoslovi blago slugu tvojih, izbavi nas od neprijatelja, pomora i bolesti, spasi Bože narod ovaj”…
Javi se drugi pop, koji reče da su Srbi poseban narod, ne samo evropski nego svetski, svi se prekrstiše, voditeljka koja terala kosu na levu stranu zahvali sveštenicima, zamoli SNS gradonačelnika Valjeva da se obrati, koji sadržajno reče: “Želim svi da uživaju u ovoj lepoj manifestaciji”. Reč dobi pomoćnik u Ministarstvu poljoprivrede, kome se crvena majica još više zateže preko stomaka kad reče: “Ovo je Srbija, ovo smo mi! U teškim vremenima sve smo prebrodili i opet ćemo sve uz Božju pomoć. Nema puno da kaže, država je tu, i njoj je teško, ali ćemo pobediti”. Javi se tradicionalni zdravičar: “Narode, srpski, narode junački, narode pravoslavni… Zdravicu podižem ovu, njome nazdravljam zori, ovoj divnoj vatri što gori”… Bi još stihova i rime: “Gnezdo moramo sviti, ako se ne složimo, neće nas biti… Neka ovaj sajam živi, neka traje, neka čuva srpske običaje”…
Pricevici, ovce09.2023.foto:Dragan Todorovic…
Rukovodstvo se povuče u šatru za rukovodstvo, da nastavi gde se stalo, na binu stupi folklor i uze da skače i đipa, od čadora preko potoka je tuklo Tri livade, tri livade… Novinar ne sačeka proglašenje pobednika, svi pobedili, te se dade u povlačenje. Uz put tezge sa razne džidžamidže, žena sa rukom u gipsu koja prodaje grudnjake, sa desne strane šatra sa posterom pevača Miše iz koje zavija Samo ja ti mogu pomoći, oko ponoćiii… Bila i tezga sa Živ je Draža umro nije ponudom, za umetničke duše na zemlji je bila gomila gipsanih figura, volj’ ti patkica, patuljak, krava ili ovca. U šatri na krivini pevač upo u neki sevdah, ništa ga ne razumeš, nekako se razabere Ja je gledam i razmišljam…
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Ako je Slavija u međuvremenu postala neka vrsta političkog barometra, onda je ovog 23. maja kazaljka otišla duboko u crveno, ali ne onako kako bi vlast volela da prikaže. Nije to crveno od nasilja, nego od pritiska koji više ne može da se ignoriše, od društva koje je naučilo da se okuplja, prepoznaje i što je za svaku vlast najopasnije, pamti. Nije ovde više reč o jednom protestu niti o jednoj pobunjenoj generaciji, nego o novom obrascu ponašanja društva koje odbija da se vrati u političku apatiju
Hapšenje bivšeg načelnika PU Beograd nije dovelo do onoga što bi svi mogli da očekuju – opsežne istrage u policiji i MUP-u Srbije koja bi, poput nove “Sablje” odsekla glavu korumpiranom vođstvu institucije koja treba da seče glave korumpiranima i onima koji su u kriminalu. To govori držanje čitavog slučaja u okviru režima i izostanak prave istrage. Otprilike – kao na su to neka unutrašnja neslaganja u samoj vlasti
Za manje od 12 sati u glavnom gradu su uništena četiri poznata ugostiteljska objekta, a serija incidenata eskalirala je pucnjavom u restoranu “Jerry” na Novom Beogradu. Vlasnička struktura ovih lokala otvara pitanje ko su ljudi koji su se našli na meti
Prema dosadašnjim informacijama iz istrage, izjavama državnih funkcionera i napisima u medijima, mesto gde je sakriveno tijelo ubijenog Aleksandra Nešovića pronađeno je na osnovu forenzike mobilnih telefona, odnosno rekonstrukcije kretanja osumnjičenih na osnovu analiza baznih stanica. Kako to zapravo izgleda u praksi i da li se sa tim podacima može manipulisati
Profesora Mićunovića su uglavnom zvali Mićun – i novinari, i stranačke kolege, i studenti, i kolege u Institutu i akademskom svetu, i prijatelji, i politički protivnici. Tako je to kada je čovek iznad svake titule i zvanja koje ima. U doba jednostranačkog političkog sistema, kada je Ustavom to bilo zabranjeno, sa svojim prijateljima i kolegama Mićun je napravio Demokratsku stranku. Postoji anegdota o tome kako se, kada je trebalo izabrati prvog predsednika Demokratske stranke, odnosno onoga ko će biti odgovoran za kršenje Ustava i zakona, Mićun nametnuo kao logično rešenje. Kako reče jedan njegov tadašnji saborac, Mićun je bio na Golom otoku i već se navikao na zatvor
Na Slaviji je održan najveći predizborni miting u istoriji. O tačnim brojkama niko ne treba da brine, jer je većina tu – samo sada to treba preliti u glasačke kutije
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!