Reporter uze pita članove žirija koliko je predsednik doprineo porastu broju ovaca u Srbiji; prvi član zahvali što smo ga podsetili na to, drugi, koji očito nije razumeo pitanje, odgovori da predsednik ne može da doprinese broju ovaca
Petnaestak kilometara od Valjeva slavni Pričević, nedaleko centra sela, prema Stavama, ispod puta, osnovna škola. Ispod škole bina, razapeto platno na kome, na jednoj strani, piše Grad Valjevo, na drugoj, za strane posetioce, City of Valjevo. Ispod, ka potoku, boksovi sa ovcama i ovnovima. Do samog potoka urušen poljski WC, preko koga stavljena zelena mušema na kojoj velikim slovima piše “Ovčarska izložba Festival jagnjećeg pečenja Pričević”.
Pricevici, ovce09.2023.foto:Dragan Todorovic…
Preko potoka dva improvizovana mostića, koja vode do zaravni na kojoj se načičkali beli čadori ispred kojih se na vatri okreću jaganjci, prasići, gotovi roštilj i gulaš. Odasvud dimi i čvari, odasvud bije Ko večera rakije, doručkuje vode… Po sredini svega toga tezge sa zimnicom, medom i rakijom, a okolo se sve raspojasalo, ima i beli čador “S verom u boga”, ispred koga zastava Rusije, na svakom čadoru zahvalnica, u potpisu Organizator izložbe. Muzika sustiže muziku, Sreće nema dok je ne sagradiš, ni ljubavi dok za njom ne patiš…
SAMOSTALNI AKADEMIK
Dok su posade tražile od muzikanata nešto na sefte, reporter uze evidentira tezge sa ponudom: ima sirće, ima mleveni paradajz, slatko od šljiva, liciderska srca, gumene bombone, ima meda, kiselih krastavaca, jako alkoholno piće od lubenice, još liciderskih srca, medenjaka, medovače, pomada, lavanda za lice, ruzmarin za rast kose, glog za srce i krvne sudove, pa vez, razni nakit, razne biljke, čuvarkuće, puzavice, sve na tezgi “Cvetak zanovetak”… Još bilo rakije orahovače, duge i kratke gaće, vunene čarape, med, propolis, čaj za dobro zdravlje, čaj za okrepljenje, mršavljenje, žensku plodnost, a na štandu manastira Svetog apostola Tome imadađahu kapi za matericu i jajnike, za menopauzu, giht, želudac, kosti i zglobove, miran san, nervozu i napetost, kod grčeva i otečenih vena…
U tom tabananju novinar stigne pod borić do potoka, gde mu lokalni SNS dužnosnik za poljoprivredu pre’stavi čoveka koji, kako reče, akademik. Pre’stavi se i sam čovek u crnim laštenim cipelama, on je akademik, profesor doktor, predsednik Srpske akademije inovacionih nauka. Novinar upita je l to pri SANU, nije, oni su samostalni, baš proslavljaju dvadest godina postojanja, došli u Pričević da održe Upravni odbor. Imaju svoje inovacije, ali ih čuvaju, prvi je uradio biodizel, ima monografiju o tome. Obraćali se Vladi, ali nema razumevanja, sve je pređi brigo na drugoga, stavlja tačku na temu rečima “biti naučnik je težak posao”!
Radio uglavnom u prosveti, predavo na fakultetima na Palama, u Zvorniku, Bijeljini, ali, nisu mu priznali radni staž, a on neće da se tužaka. Jedan od prisutnih SNS funkcionera dodade da je profesor tri puta predlagan za Nobela. Akademik na tu temu uze reče da je u oblasti hemije nadogradio Mendeljejev periodni sistem, bolje obradio Mendeljejeva nego Rusi, imo promociju u Ruskom domu, i Ruska akademija htela da ga predloži za Nobelovu nagradu, on ih odgovaro jer je istraživanjem saznao da za oblast hemije nagradu nije dobio nijedan pravoslavac, ali, na pritisak Rusa, lično pošalje nominaciju, nije dobio nagradu zato što je pravoslavac, iako je zaslužio…
foto:Dragan TodorovicŽIVE I MRTVE: Ovce (i ovnovi) na izložbi
Pune glave reporter nastavi po boksovi sa ovcama, gde je poljoprivrednik iz Kamenice davo izjavu u kamere da nema perspektive, drugi uzo veli da gledo na televiziji kako se formiraju rogovi kod ovnova, nabije se vruć lebac na rogove, i onda formiraš, volj’ ti krive, volj’ ti prave… U drugom kraju poljane su se vrteli prasići i jaganjci, pa posade uzeše da se natpevavaju, jedni vele Odrasli smo u istom sokaku, slala sam ti poljupce u mraku, od drugih bije Nestala je davno ljubav naša, ti si sada žena bogataša… treći poterali trubače, Šljiva ranka oborila grane, sve od roda, moj dragane…
PODIŽEM ZDRAVICU OVU
U sve to članovi žirija se izjavljuju u kamere, jedan veli da su ocene za izložena grla visoke, Zapadna Srbija prednjači u ovčarstvu, samo treba malo obratiti pažnju na kondiciju muških grla. Reporter bi slobodan pita gospodina člana žirija koliko je predsednik Vučić doprineo porastu broja ovaca u Srbiji, a član žirija iz prve odgovori, to zaboravio da kaže, obavezno da se doda. Pred kamere stade predsednik žirija, značajna manifestacija, preko dvesta izloženih grla, ali mesec nezgodan, i on napomenu da su ovnovi na pripustu, trebalo ih je bolje pripremiti, kondiciono popustili, ono što je izloženo je dobro, ali uvek može bolje. Reporter ne odoli, i njega upita koliko je Vučić doprineo rastu broja ovaca, ovaj, ko da nije razumeo pitanje, odgovori da ne može predsednik da doprinosi porastu broja ovaca, to je stvar politike u poljoprivredi, treba raditi na tome, mora se finalizovati proizvodnja…
Pricevici, ovce09.2023.foto:Dragan TodorovicPOSEBAN NAROD: Otac Raša i drugi pop na otvaranju manifestacije
Na binu metuše pehare, žute i velike, izneše i školsku klupu na koju staviše pribor za sveštenika. Sve uze kasni, rukovodstvo je u šatri za rukovodstvo čekalo gosta iz Ministarstva poljoprivrede. Eto ti pomoćnika ministra u crvenoj majici zategnutoj preko stomaka. Svi stigoše na binu, javi se voditeljka koja terala kosu na levu stranu: “Šesnaesti put je Pričević centar ovčarstva, pre svega ću vas zamoliti da se zajedno pomolimo sa ocem Rašom”. Otac Raša se primače mikrofonu, stavi dete ispred sebe pa reče: “Blagosloven Bog naš”, dete ispred popa viknu “Amin!”, svi se prekrstiše. Pop dohvati kadionicu, nastavi da vovjeki vjekov besedi: “Slava tebi, Gospode”, dete da govori u mikrofon “Gospodi pomiluj”, svi da se krste… Pop nastavi, i dete nastavi sa “Gospode pomiluj”, pop se do’vati bosiljka, umoči ga u beli čorbaluk sa vodom, uze maše prema ovcama, “Blagoslovi blago slugu tvojih, izbavi nas od neprijatelja, pomora i bolesti, spasi Bože narod ovaj”…
Javi se drugi pop, koji reče da su Srbi poseban narod, ne samo evropski nego svetski, svi se prekrstiše, voditeljka koja terala kosu na levu stranu zahvali sveštenicima, zamoli SNS gradonačelnika Valjeva da se obrati, koji sadržajno reče: “Želim svi da uživaju u ovoj lepoj manifestaciji”. Reč dobi pomoćnik u Ministarstvu poljoprivrede, kome se crvena majica još više zateže preko stomaka kad reče: “Ovo je Srbija, ovo smo mi! U teškim vremenima sve smo prebrodili i opet ćemo sve uz Božju pomoć. Nema puno da kaže, država je tu, i njoj je teško, ali ćemo pobediti”. Javi se tradicionalni zdravičar: “Narode, srpski, narode junački, narode pravoslavni… Zdravicu podižem ovu, njome nazdravljam zori, ovoj divnoj vatri što gori”… Bi još stihova i rime: “Gnezdo moramo sviti, ako se ne složimo, neće nas biti… Neka ovaj sajam živi, neka traje, neka čuva srpske običaje”…
Pricevici, ovce09.2023.foto:Dragan Todorovic…
Rukovodstvo se povuče u šatru za rukovodstvo, da nastavi gde se stalo, na binu stupi folklor i uze da skače i đipa, od čadora preko potoka je tuklo Tri livade, tri livade… Novinar ne sačeka proglašenje pobednika, svi pobedili, te se dade u povlačenje. Uz put tezge sa razne džidžamidže, žena sa rukom u gipsu koja prodaje grudnjake, sa desne strane šatra sa posterom pevača Miše iz koje zavija Samo ja ti mogu pomoći, oko ponoćiii… Bila i tezga sa Živ je Draža umro nije ponudom, za umetničke duše na zemlji je bila gomila gipsanih figura, volj’ ti patkica, patuljak, krava ili ovca. U šatri na krivini pevač upo u neki sevdah, ništa ga ne razumeš, nekako se razabere Ja je gledam i razmišljam…
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Opozicija nije bojkotovala parlament (osim DS-a), ali ga nije ni blokirala. Razlozi su brojni, ali sad je tako kako jeste. Očito, opozicija nije u stanju da napravi zajednički dogovor i strategiju, pa da onda radi po nekom planu. Iako je izgledalo da je događaj od utorka 4. marta zapravo nastavak onoga što građani zovu “pumpanje”, nema nagoveštaja da posle ovog “skupštinskog prepada” koji im je doneo reputaciju nasilnika (što nije ni ključno, ni toliko važno), sledi neka druga akcija. Znalo se i pre ovoga da je parlament paravan, kao i sve druge institucije. Još uvek se ne vidi na koji način to može da se promeni
Predsedniku Srbije uspelo je prošle nedelje da u formi izvinjenja niškom dopisništvu Radio-televizije Srbije pošalje još gore i veće uvrede od inicijalnih. Branša se ipak digla. Četrdesetak niških novinara odbija da izveštava o Vučićevim nastupima, a pridružilo im se novosadsko dopisništvo RTS
“Nema vraćanja na staro. Mnogi su osetili slobodu i shvatili njen značaj. Pravi način je da se podrže deca i podrži budućnost. To su prepoznali i oni stari koji jedva imaju za život, koji su teškom mukom izašli, ali su to učinili kako bi pružili toplu dobrodošlicu toj vojsci koja je umarširala u naša srca”, kaže, sumirajući utiske, dekanka Filozofskog fakulteta u Nišu Natalija Jovanović
Nisu ih omeli ni praznici, ni ledeni dani poput onog na Sretenje kada su napolju bili punih 15 sati, ali ni još hladnije noći, kada su spavali pod otvorenim nebom na putu do Novog Sada. Nisu ih omela ni krvava stopala od prepešačenih stotina kilometara, niti svakodnevno zastrašivanje iz krugova vlasti da će ostati bez stipendija i domova, a ni poslednje pretnje da će izgubiti godinu. Kako studenti uče sve ostale šta je istrajnost i prilagodljivost pred novim izazovima
Učenici direktorki nalepili sendvič na vrata, ona im zaključala školu. Njen izlazak praćen zvižducima đaka za Vučića predstavlja “jedno od najjezivijih svedočanstava srpske današnjice”
Građanski protesti u Srbiji nastoje da suverenu moć vrate legalnom i legitimnom nosiocu najviše vlasti: narodu. Kao da su se obreli u starom Rimu pre 2500 godina u vreme vladavine Anastasija I
Predsednik u jedva popunjenim seoskim domovima kulture najavljuje veliki skup u Beogradu. On se jedino nada da druga strana neće umeti da izvede stvar do kraja. A onda će im se svetiti
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!