Reporter uze pita članove žirija koliko je predsednik doprineo porastu broju ovaca u Srbiji; prvi član zahvali što smo ga podsetili na to, drugi, koji očito nije razumeo pitanje, odgovori da predsednik ne može da doprinese broju ovaca
Petnaestak kilometara od Valjeva slavni Pričević, nedaleko centra sela, prema Stavama, ispod puta, osnovna škola. Ispod škole bina, razapeto platno na kome, na jednoj strani, piše Grad Valjevo, na drugoj, za strane posetioce, City of Valjevo. Ispod, ka potoku, boksovi sa ovcama i ovnovima. Do samog potoka urušen poljski WC, preko koga stavljena zelena mušema na kojoj velikim slovima piše “Ovčarska izložba Festival jagnjećeg pečenja Pričević”.
Pricevici, ovce09.2023.foto:Dragan Todorovic…
Preko potoka dva improvizovana mostića, koja vode do zaravni na kojoj se načičkali beli čadori ispred kojih se na vatri okreću jaganjci, prasići, gotovi roštilj i gulaš. Odasvud dimi i čvari, odasvud bije Ko večera rakije, doručkuje vode… Po sredini svega toga tezge sa zimnicom, medom i rakijom, a okolo se sve raspojasalo, ima i beli čador “S verom u boga”, ispred koga zastava Rusije, na svakom čadoru zahvalnica, u potpisu Organizator izložbe. Muzika sustiže muziku, Sreće nema dok je ne sagradiš, ni ljubavi dok za njom ne patiš…
SAMOSTALNI AKADEMIK
Dok su posade tražile od muzikanata nešto na sefte, reporter uze evidentira tezge sa ponudom: ima sirće, ima mleveni paradajz, slatko od šljiva, liciderska srca, gumene bombone, ima meda, kiselih krastavaca, jako alkoholno piće od lubenice, još liciderskih srca, medenjaka, medovače, pomada, lavanda za lice, ruzmarin za rast kose, glog za srce i krvne sudove, pa vez, razni nakit, razne biljke, čuvarkuće, puzavice, sve na tezgi “Cvetak zanovetak”… Još bilo rakije orahovače, duge i kratke gaće, vunene čarape, med, propolis, čaj za dobro zdravlje, čaj za okrepljenje, mršavljenje, žensku plodnost, a na štandu manastira Svetog apostola Tome imadađahu kapi za matericu i jajnike, za menopauzu, giht, želudac, kosti i zglobove, miran san, nervozu i napetost, kod grčeva i otečenih vena…
U tom tabananju novinar stigne pod borić do potoka, gde mu lokalni SNS dužnosnik za poljoprivredu pre’stavi čoveka koji, kako reče, akademik. Pre’stavi se i sam čovek u crnim laštenim cipelama, on je akademik, profesor doktor, predsednik Srpske akademije inovacionih nauka. Novinar upita je l to pri SANU, nije, oni su samostalni, baš proslavljaju dvadest godina postojanja, došli u Pričević da održe Upravni odbor. Imaju svoje inovacije, ali ih čuvaju, prvi je uradio biodizel, ima monografiju o tome. Obraćali se Vladi, ali nema razumevanja, sve je pređi brigo na drugoga, stavlja tačku na temu rečima “biti naučnik je težak posao”!
Radio uglavnom u prosveti, predavo na fakultetima na Palama, u Zvorniku, Bijeljini, ali, nisu mu priznali radni staž, a on neće da se tužaka. Jedan od prisutnih SNS funkcionera dodade da je profesor tri puta predlagan za Nobela. Akademik na tu temu uze reče da je u oblasti hemije nadogradio Mendeljejev periodni sistem, bolje obradio Mendeljejeva nego Rusi, imo promociju u Ruskom domu, i Ruska akademija htela da ga predloži za Nobelovu nagradu, on ih odgovaro jer je istraživanjem saznao da za oblast hemije nagradu nije dobio nijedan pravoslavac, ali, na pritisak Rusa, lično pošalje nominaciju, nije dobio nagradu zato što je pravoslavac, iako je zaslužio…
foto:Dragan TodorovicŽIVE I MRTVE: Ovce (i ovnovi) na izložbi
Pune glave reporter nastavi po boksovi sa ovcama, gde je poljoprivrednik iz Kamenice davo izjavu u kamere da nema perspektive, drugi uzo veli da gledo na televiziji kako se formiraju rogovi kod ovnova, nabije se vruć lebac na rogove, i onda formiraš, volj’ ti krive, volj’ ti prave… U drugom kraju poljane su se vrteli prasići i jaganjci, pa posade uzeše da se natpevavaju, jedni vele Odrasli smo u istom sokaku, slala sam ti poljupce u mraku, od drugih bije Nestala je davno ljubav naša, ti si sada žena bogataša… treći poterali trubače, Šljiva ranka oborila grane, sve od roda, moj dragane…
PODIŽEM ZDRAVICU OVU
U sve to članovi žirija se izjavljuju u kamere, jedan veli da su ocene za izložena grla visoke, Zapadna Srbija prednjači u ovčarstvu, samo treba malo obratiti pažnju na kondiciju muških grla. Reporter bi slobodan pita gospodina člana žirija koliko je predsednik Vučić doprineo porastu broja ovaca u Srbiji, a član žirija iz prve odgovori, to zaboravio da kaže, obavezno da se doda. Pred kamere stade predsednik žirija, značajna manifestacija, preko dvesta izloženih grla, ali mesec nezgodan, i on napomenu da su ovnovi na pripustu, trebalo ih je bolje pripremiti, kondiciono popustili, ono što je izloženo je dobro, ali uvek može bolje. Reporter ne odoli, i njega upita koliko je Vučić doprineo rastu broja ovaca, ovaj, ko da nije razumeo pitanje, odgovori da ne može predsednik da doprinosi porastu broja ovaca, to je stvar politike u poljoprivredi, treba raditi na tome, mora se finalizovati proizvodnja…
Pricevici, ovce09.2023.foto:Dragan TodorovicPOSEBAN NAROD: Otac Raša i drugi pop na otvaranju manifestacije
Na binu metuše pehare, žute i velike, izneše i školsku klupu na koju staviše pribor za sveštenika. Sve uze kasni, rukovodstvo je u šatri za rukovodstvo čekalo gosta iz Ministarstva poljoprivrede. Eto ti pomoćnika ministra u crvenoj majici zategnutoj preko stomaka. Svi stigoše na binu, javi se voditeljka koja terala kosu na levu stranu: “Šesnaesti put je Pričević centar ovčarstva, pre svega ću vas zamoliti da se zajedno pomolimo sa ocem Rašom”. Otac Raša se primače mikrofonu, stavi dete ispred sebe pa reče: “Blagosloven Bog naš”, dete ispred popa viknu “Amin!”, svi se prekrstiše. Pop dohvati kadionicu, nastavi da vovjeki vjekov besedi: “Slava tebi, Gospode”, dete da govori u mikrofon “Gospodi pomiluj”, svi da se krste… Pop nastavi, i dete nastavi sa “Gospode pomiluj”, pop se do’vati bosiljka, umoči ga u beli čorbaluk sa vodom, uze maše prema ovcama, “Blagoslovi blago slugu tvojih, izbavi nas od neprijatelja, pomora i bolesti, spasi Bože narod ovaj”…
Javi se drugi pop, koji reče da su Srbi poseban narod, ne samo evropski nego svetski, svi se prekrstiše, voditeljka koja terala kosu na levu stranu zahvali sveštenicima, zamoli SNS gradonačelnika Valjeva da se obrati, koji sadržajno reče: “Želim svi da uživaju u ovoj lepoj manifestaciji”. Reč dobi pomoćnik u Ministarstvu poljoprivrede, kome se crvena majica još više zateže preko stomaka kad reče: “Ovo je Srbija, ovo smo mi! U teškim vremenima sve smo prebrodili i opet ćemo sve uz Božju pomoć. Nema puno da kaže, država je tu, i njoj je teško, ali ćemo pobediti”. Javi se tradicionalni zdravičar: “Narode, srpski, narode junački, narode pravoslavni… Zdravicu podižem ovu, njome nazdravljam zori, ovoj divnoj vatri što gori”… Bi još stihova i rime: “Gnezdo moramo sviti, ako se ne složimo, neće nas biti… Neka ovaj sajam živi, neka traje, neka čuva srpske običaje”…
Pricevici, ovce09.2023.foto:Dragan Todorovic…
Rukovodstvo se povuče u šatru za rukovodstvo, da nastavi gde se stalo, na binu stupi folklor i uze da skače i đipa, od čadora preko potoka je tuklo Tri livade, tri livade… Novinar ne sačeka proglašenje pobednika, svi pobedili, te se dade u povlačenje. Uz put tezge sa razne džidžamidže, žena sa rukom u gipsu koja prodaje grudnjake, sa desne strane šatra sa posterom pevača Miše iz koje zavija Samo ja ti mogu pomoći, oko ponoćiii… Bila i tezga sa Živ je Draža umro nije ponudom, za umetničke duše na zemlji je bila gomila gipsanih figura, volj’ ti patkica, patuljak, krava ili ovca. U šatri na krivini pevač upo u neki sevdah, ništa ga ne razumeš, nekako se razabere Ja je gledam i razmišljam…
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Uništavanje kulturnog nasleđa je zločin, a ako to neko radi svojoj zemlji, onda je to jasan čin izdaje, kažu u naslovnoj temi novog „Vremena“ konzervatori Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kojima se preti otkazom ako ne uklone Generalštab i okolne zgrade sa spiska zaštićenih dobara
Od zaposlenih u Republičkom zavodu za zaštitu spomenika kulture se traži, pod pretnjom otkaza, da postupe protiv Ustava, profesije i morala, kako bi leks specijalis o Generalštabu zaživeo u praksi. Oni odbijaju. Šta je to što im se dešava i koje vrednosti Generalštaba štite
Sa raznih strana razni dobro obavešteni ljudi javljaju da je Maji Gojković istekao rok trajanja i da će joj uskoro biti uručena zahvalnost za saradnju. U kojoj formi, videćemo. Ako će tako biti, zašto je Maja nastradala? Ona je poslušna, ali možda ne baš toliko koliko se od nje očekivalo. Možda se pravila luda više nego što joj je to bilo dozvoljeno. Prošle godine je preko noći likvidirana Razvojna agencija Vojvodine, koju je u toj formi osnovala Mirovićeva vlast. Deo zaposlenih, oni podobni, prebačen je u Fond za evropske poslove AP Vojvodine, kojim rukovodi “poznati evropejac” Ognjen Dopuđ, prepoznatljivog izgleda, “slavan” po tome što je fizički napadao i vređao studente koji su u septembru prošle godine blokirali ulaz u novosadski Rektorat. E sada, da li eventualni odlazak Maje Gojković ima veze sa svim ovim? Ako ima, onda je to zbog toga što nije bila efikasnija i brža u diferencijaciji, druge nema
Kako se odnosi na međunarodnom planu komplikuju i sukobi pojačavaju, sve više postaje jasno da desetogodišnje tvrdnje Aleksandra Vučića kako Srbija sa pojedinim državama ima bratske odnose nisu ništa drugo osim prazne priče
S obzirom na to da je bruto društveni proizvod Srbije oko 80 milijardi evra, a prihod Nisa u 2023. bio je oko 3,4 milijarde, gde je dodata vrednost oko 300 miliona, udeo u rastu BDP manji je od polovine procenta, ali gašenje rafinerije utiče i na rast cena, kao i na devizno tržište i neizbežan rast inflacije
Vučić se upravo dohvatio marksističke teze o odumiranju države. U njegovoj verziji Republika Srbije neće odapeti prirodnom smrću. Naprotiv – on će je lično zatući zarđalom lopatom
Donald Tramp konačno je do pucanja zavrnuo ruku Aleksandru Vučiću, pa naprednjački režim pred rusofilskim biračkim telom pravi sebi alibi da izbaci Ruse iz NIS-a – ako ne može milom, onda silom
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!