

Novi broj „Vremena“
Šoškić za „Vreme“: Znamo ko je ko
Bivši guverner Dejan Šoškić, kandidat Studentske liste, u razgovoru za novi broj „Vremena“ najavljuje da će nova vlast ukloniti loše kadrove, doneti zakon o lustraciji i ispitati poreklo imovine


Uz ambiciju da menja svet, režim se prihvatio i krađe glasova. Posledice hvatanja u krađi su blokade i štrajkovi


Prilog koji objavljujemo do sada je postojao samo u starom formatu web izdanja, dostupnom na ovoj adresi.
Gaze bre, gaze, gaze deset godina, kradu, lažu, biju, i malo im, hoće sad i glasove. E vala, neće. Mi smo u pravu, objašnjava sredovečna Beograđanka vozaču GSB-a i hitro mu na tramvaj desetku lepi: „Zatvoreno zbog krađe“
Vozač se smeši, okupljeni na Slaviji prvog dana blokade aplaudiraju, a ona odlazi. Kaže ide kod dece na Plato. Odnekud se pojavljuju gimnazijalci, trube, galame, mašu Otporovom zastavom. Građani u blokadi burno pozdravljaju. Policijska kola i par saobraćajaca vrte se u krug oko trga Dimitrija Tucovića. Narod ih gotovo i ne primećuje. Ujutru su baš tu odradili posao. Skidali su tablice autobusima određenim za blokadu. A građani su skidali njima tablice. Nije im baš bilo pravo. Pozvali su u pomoć interventnu brigadu policije.
SELJACI, RADNICI, ADVOKATI I METEOROLOZI: Kod Smederevske Palanke seljaci zbog pokradenih glasova izvezli 40 kombajna. Blokirali jedan od puteva. Tamo milicija ne kruži već naređuje. Milomir Lekić, učesnik u blokadi, poljoprivrednik, ovako za „Vreme“ opisuje situaciju u ponedeljak 2. oktobra, prepodne: „Došla milicija“ Kaže: „Uklonite kombajne“. Mi nećemo. Oni opet navaljuju. Mi kažemo „u redu“. Istočili smo sve gorivo na put. Otvorili rezervoare i pustili. Kombajni k’o mrtvi. Onda smo im rekli: izvolite, pa ih vi uklonite. Oni ne znaju šta će. I sada čekamo. Pa, videćemo. Sramota, jedan čovek maltretira ceo narod. Nek ide, de oće! Evo i gorivo sam reskiro. Jes da košta, ali nema druge…“
U pedesetak gradova i mesta u Srbiji građani su na ulici. Većina škola i fakulteta ne radi. Ponegde, kao u Čačku, Užicu i Nišu, Kragujevcu, otkazuju i državne službe, banke na primer, ili one koje se bave platnim prometom. Iz užičke službe SDK poručuju da ne daju da im pare idu više za Beograd. Zatvoreni su muzeji i kulturne ustanove. Sve više strukovnih udruženja i organizacija poziva svoje članstvo na građansku neposlušnost. U nedelju se oglasila i Advokatska komora Srbije, saopštavajući da pet hiljada advokata osuđuje krađu glasova i nezakonit rad Savezne izborne komisije i da će svoju aktivnost svesti samo na hitne slučajeve. U ponedeljak je i Nezavisno udruženje lekara i farmaceuta pozvalo zdravstvene radnike da stupe u štrajk. I pre njihovog oglašavanja i poziva niški zdravstveni radnici su po zdravstvenim ustanovama organizovali dežurstva i samoinicijativno obustavili normalan rad. U Užicu i Kragujevcu, Vranju, Soko Banji i Čačku takođe. U gradu na Lepnici dr Dragan Marković, lekar u Hitnoj pomoći, zbog nepriznavanja izbornih rezultata stupio u štrajk glađu.
Prognostičari Hidrometeorološkog zavoda Srbije izvinili su se građanima što ovih dana neće biti prognoze. I oni su stupili u štrajk. Štrajkuju i socijalne službe, poput Beogradskog centra za socijalni rad. U većini gradova ne rade ni obdaništa. Srbija ovih dana živi na raskrsnicama, trgovima, putevima. Domaće i strane agencije procenjuju da je ovih dana građansku neposlušnost režimu Slobodana Miloševića na ulicama iskazalo više od milion ljudi.
„Funkcioniše“ samo narod na ulicama, i policija. Prvi su za sada agilniji. U Bačkoj Palanci, uporištu junaka jogurt revolucije Mihalja Kertesa, policija odbila naređenje da interveniše protiv građana. Koškanja je bilo i u ponedeljak na beogradskim ulicama, uglavnom na periferiji. U Batajnici su policajci pendrecima udarali po automobilima građana koji su blokirali jednu od raskrsnica. Bilo je i hapšenja: prema prvim informacijama na tapetu vlasti našlo se desetak vozača autobusa, koji su prekšajno zaradili zatvor od deset do trideset dana. Ipak, u opštem narodnom otporu u kome protestuje svako na svoj način, kako zna i ume, ima nekog reda u podelama obaveza. Studenti i srednjoškolci u saradnji sa Otporom zaduženi su za „otvaranje vrata“ fakulteta i škola, građani blokiraju regionalne puteve, gradske raskrsnice i puštaju samo kamione sa hlebom, sanitetska kola i vatrogasce.
Najveće iznenađenje predstavljaju štrajkovi i građanska neposlušnost radnika po velikim državnim fabrikama. Oni su bili stub režima, ili bolje reći najdragocenija masa za manipulaciju. Protekih godina režim im je oduzeo i posao i normalne plate, i gotovo 800.000 zaposlenih poslao na prinudne odmore. Danas gotovo da i nema velike fabrike u Srbiji koja se nije priključila pozivu na građansku neposlušnost i generalni štrajk. U Beogradskoj opštini Rakovica, štrajkuju ili kreću u štrajk, kako javljaju mediji, radnici IMR-a, Rekorda, koji su pre deset godina u povodu kosovske krize klicali Miloševiću pred saveznom skupštinom.
Protestna pisma i najave štrajkova stižu i iz glavnih Miloševićevih uporišta svih ovih godina: državnih medija ili onih podržavljenih u poslednjih nekoliko godina. Veliki narodni protesti traju u i u tzv. drugoj prestonici Srbije, Požarevcu. Tamo su na ulici učenici sa svojim nastavnicima, lekari kliničkog centra i drugi građani. Reporteri javljaju da se svaki dan na požarevačkim ulicama nalazi gotovo petnaest hiljada ljudi.
JAJIMA NA OPŠTINU: U Novom Pazaru stvari stoje drugačije. Tamo su na protest u ponedeljak ujutru izašli samo učenici gimnazije i tehničke škole bez prepirke sa svojim nastavnicima i direktorima. Izašli su sami. Na ulicama im se niko nije pridružio. Kada su krenuli da poput svojih vršnjaka „otvore vrata“ Ekonomske škole, u kojoj je direktor Husein Hanić zaključao đake da ne bi izašli na ulicu, intervenisala je policija. Posle kamenica i polomljenih prozora direktor je popustio i učenici Ekonomske škole su se pridružili svojim vršnjacima i popodne okončali protest. Policija nije intervenisala, a učenici su i Skupštinu opštine častili jajima. U utorak Pazarci nisu mogli da vide nijednu, ni državnu ni lokalnu, TV stanicu. Dan pre toga nisu mogli ni na internet. Kao u rezervatu, potpuno izolovani od sveta. Poznavaoci prilika u Novom Pazaru kažu da u ovom gradu niko nikada nije štrajkovao, a da su juče po jakom policijskom obezbeđenju koje je pratilo učenike bili iznenađeni koliko ima policije u njihovom gradu. Ništa nije zatvoreno, a sve prodavnice normalno rade. Nema ni blokada. Pazar živi svoj život. Izgleda da favoritu tamošnjih lokalnih izbora Sulejmanu Ugljaninu nije do protesta. Što se građana tiče, medijska blokada je učinila svoje.
Prema raspoloživim podacima, protestuje se u svim većim gradovima u Srbiji čak i tamo gde na lokalnom nivou nije zabele žena pobeda, ili bar ne ubedljiva, opozicije: Beograd, Čačak, Kraljevo, Požarevac, Niš, Kragujevac, Bor, Majdanpek, Velika Plana, Kruševac, Novi Sad, Kikinda, Bačka Palanka, Sombor, Sremska Mitrovica, Vrbas, Vršac, Mladenovac, Vrnjačka Banja, Prokuplje, Vranje, Pirot, Ćuprija, Kuršumlija, Smederevo, Aranđ- elovac, Pančevo, Subotica, Požega, Valjevo, Velika Plana, Jagodina… Rečnikom vladajućeg kradljivog režima i državne televizije, koja gotovo uopšte ne izveštava o onome što se događa u Srbiji, žitelji pobunjenih gradova morali bi potpasti pod kategoriju NATO plaćenika, izdajnika, neprijatelja, nepatriota i ko zna kojih još pogrdnih naziva kojima režim svih ovih, a posebno ove godine čašćava većinu svojih građana. Ako je to i odista istina, onda se Slobodan Milošević mora zapitati šta je radio sve ove godine i ko mu je na drugoj strani. Ako je suditi po masovnim protestima širom Srbije, onda je to poprilična manjina. Tačno onako kao na izborima koje ne priznaje. Kako je Slobodan Milošević posredno u obraćanju naciji i najavio, u Beogradu i diljem Srbije počele su restrikcije struje. Navodno zbog štrajka rudara u Kolubari. Beograđani odgovaraju: „Nema veze za struju. Da vidimo to glasanje“. Ulicama glavnog grada valjaju se pocepani izborni plakati. A nešto teže se dobija i hleb. Zbog blokada ulica, štrajka GSB-a i taksista u Beogradu se pešači više nego ikad.


Bivši guverner Dejan Šoškić, kandidat Studentske liste, u razgovoru za novi broj „Vremena“ najavljuje da će nova vlast ukloniti loše kadrove, doneti zakon o lustraciji i ispitati poreklo imovine


Koga vidimo kao “velike znalce” u tom režimu koji nešto tobože znaju? Uglavnom priučene ljude sa kupljenim diplomama. Kod njih su evidentno najveći “znalci” jedna osoba koja je navodno završila neku dopisnu loše rangiranu biznis školu u ruralnoj Americi, jedan dva puta dokazani plagijator, a i jedna starija žena koja je navodno doktorirala na jednom privatnom fakultetu, na kome je njen predsednik stranke otprilike u isto vreme završio master tezu čiji naslov nije znao da kaže kad je javno upitan o tome. Studentska lista ima više od 140 doktora nauka. U pitanju su ljudi neuporedivo većih sposobnosti. O razlici u čestitosti i moralu ne treba trošiti reči


Visoka izlaznost će, kažu sagovornici “Vremena”, biti pokazatelj da li je Studentski pokret, kao neočekivana politička sila koja se pojavila nakon novosadske tragedije, uspeo u nameri da građanima vrati nadu da je moguće izaći iz ćorsokaka u kojem se zaglavila Srbija. Istovremeno, ona će biti i znak da naprednjaci nisu uspeli da značajan broj građana koji su protiv njih oteraju u apstinenciju


Studentska pobeda otvara pitanje predaje vlasti, pobeda SNS a pitanje prihvatanja rezultata, a osporen ishod novu fazu političke krize. Bojan Pajtić i Dragan Popović za “Vreme” govore o tome šta bi moglo da se dogodi nakon zatvaranja biračkih mesta, ali i zašto promena počinje pre formiranja nove vlade


Iako im je fokus na parlamentarnim izborima, studenti su najavili da će imati kandidata za predsednika. Koga će i na koji način studenti izabrati da predstavlja pokret koji insistira na decentralizaciji, i može li taj kandidat da okupi dovoljno širok krug birača i dobije podršku opozicije? Da li će ishod parlamentarnih izbora da odredi poziciju iz koje će studenti ući u predsedničku trku
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve