Bilo kako biti mora, plivalo se po led i ‘ladnoću, i svi pobedili. Sve, svi i koekude bilo toliko najboljše da se režiseru Baljku, na Zemunski kej uzorku, javilo da je plivanje za Časni krst kasting za nastavak filma "Vidimo se u čitulji"
I ove godine se na Bogojavljenje, 19. januar, širom i diljem pravoslavlja, plivalo za Časni krst. U „srpske zemlje“, naročito u matici, postignuti veliki rezultati i doprinosi sabornosti, malo je reći, plivalo se sve u 19. Iako sve to očekivano, sve ne bilo dostojno medijski ispraćeno, jerbo u Srbiji zemlji se znaju, naročito kod onih sa nacionalnom frekvencijom, ko je zadužen za najbolje rezultate. A svuda, u to skakanje u vodu, pali rekordi. Najbolje, po običaju, bil u Zemunu, gde u prisustvu Patrijarh, samo treslo od tetoviranih junaka sa ‘vakim krst kajlama oko vrata. Ni na ostalim srpskim vodama se ne zaostajalo, pa se režiser Janko Baljak, na tu okolnost, javio prigodnom poslanicom: Plivanje za Časni krst je kao kasting za nastavak filma „Vidimo se u čitulji“, hiljadu godina robije!
ZABRANA PLOVIDBE: Po običaju, sve počelo dan pred Bogojavljenje, na Krstovdan. Kako slobodni et istraživački srpski mediji javili, u organizaciji Kraljevskih vitezova Srbije, kod Kule Nebojše, u Savu, držeći se za ruke, skočili princ Đorđe Karađorđević, i supruga mu Felon. Felon rekla: Hladno je, ali ću nastaviti da plivam dalje, ponosna sam na svog muža i Srbiju. Kad se sve završilo, prinčevski par se, u prostoriji koja je bila namenjena samo za njih, obukao, a zatim su ponosno izašli među Beograđane!
Sutradan, kao i uvek, najboljše bilo na Zemunskom keju, gde učestvovalo 300 div – plivača, i gde svi, u slavu boga i Srbije, pobedili. U Zemun Patrijarh održ’o liturgiju, osvešt’o spomenik Bogojavljenskom plivaču, osvešt’o i vodu, zastave, učesnike, posmatrače, sav ostali krupniš i sitniš.
U Sremskoj Kamenici, na Dunavu, bilo samo tako, ne bilo plivanja, učesnici samo pristupili svetom činu vađenja krsta iz Dunava. Član Gradskog veća Novog Sada, časnog imena Ognjen, zadužen za sport i omladinu, istakao izvanrednu saradnju između policije, vojske, crkve i gradske uprave, i da su kroz harmoniju i ljubav sve uspešno organizovali. Naglasio da su ispoštovali zakon u pogledu zabrane plovidbe Dunavom, tako da je preko 40 odvažnih pojedinaca samo ušlo u hladnu reku i poljubilo krst.
Plivalo se i u Republici Srpskoj, u Višegradu ispod ćuprije, u Banjaluci pobedio potomac policijske akademije, u Zvorniku devojka… I u Priboju devojke prve stigle do krsta, kao i u Zubinom Potoku, na „našem“ jezeru Gazivode, gde cura Milica novčanu nagradu darovala humanitarnoj organizaciji „Srbi za Srbe“… U Šapcu, na Savi, najbolji bio Srbin koji u vodu ušao sa devetomesečnom bebom…
U Valjevu, očekivano, na najtradicionalnu manifestaciju, postignuti solidno tradicionalni rezultati. Na brani reke Gradac, preko sat pre početka svečanosti, sve bilo na svom mestu: reka Gradac, ukrovljen splav do obale, obmotan reklamom „Valjevskog piva“, kazan sa kuvanim vinom, policija, službe ćišćenja, nešto naroda… Na betonskoj ploči, iznad „Brek“ bifea, bilo ozvučenje, mikrofoni, sa kog se javi crkveni hor, Krst je sila i znamenje, krst je spasenje…
Od nizvodno se pojavi crkvena litija, napred zastave, beli stiropor krst, ukrašen zelen lišćem i ljubičastim i žutim cvetovima, popovi, u prvi redovi i jedan, što ga viču Vojvoda, koji na glavu imađaše neku crnu kapu za takvu glavu. Litija stiže do ukrovljenog splava, popovi, sve sa Vojvodom koji je imao kapu za takvu glavu, se ukrcaše na ukrovljen splav, opet se javi hor sa betonske ploče, Krst je sila i znamenje… Na kraju se u sve uparkiraše i kola Hitne pomoći.
UMAČE I OTRESA: Do obale je bio žuti čamac, sila sedma uze da se raspituje, gde ornamentisani crni čamac, kojim je vladika Milutin, prethodnih godina, stizao sa krstom, od uzvodno, ko da hoda po vodi. Ču se i jedno mnogo dobro pitanje, da vladika, možna, zbog loše vreme, ‘ladnoću, mulj u reci, ne stigne sa svoj oporezovani „audi“, koji je za ovu specijalnu priliku opremljen sa specijalna vesla. Jedan iz tu organizaciju razreši sve dileme, odgovori, ništa od čamca i vladike, otišao ‘oda u Australiju.
Sa splava se javiše popovi, Dobrodošli na još jednu kulturno – duhovnu manifestaciju plivanja za Časni krst, ove godine u drugačijim uslovima, sa blagoslovom episkopa Milutina, da se ponovo okupimo, i da najhrabriji mladići plivaju… popovi rekoše, Bog se javi, odgovoriše, Vaistinu se javi…
Poče ceremonija osvećenja vode, popovi su iz crkvene knjige čitali, Gospode pomiluj, najkrupniji među njima, sa crvenim plaštom, kleknu, sa krstom i kitom bosiljka u desnoj, stade umače i otresa. Sve to dobi na uzvišenosti, opet se javi hor sa betonske ploče, Krst je sila i znamenje, popovi su radili svoje, najkrupniji među njima, u crveni plašt, nije prestajao da umače i otresa desnicom…
Kad najkrupniji pop otrese krstom i bosiljkom na sve strane, sa razglas pustiše neki srpski marš, preko brane krenuše plivači. Marš je marširao, plivači stigoše na drugu obalu, ko u tesne ko u široke gaće, svi se pljusnuše, svi digoše ruke gore. Najkrupniji pop spusti onaj beli stiropor krst, ukrašen sa lišće zeleno i cvetovi ljubičasti i cvetovi žuti u vodu, drugi pop, preko mikrofon, ponovi da malo plivača zbog mulj u reci, da ima plivača osam, dva iz Vojske Srbije, svi će biti pobednici, najmlađi će dobiti plašt…
Jedan od popova objavi da će na njegov znak, a to je, Bog se javi, svi skočiti u vodu, pa reče, Bog se javi, i svi skočiše u reku. Plivaše i svi doplivaše do stiropor belog krsta, zajedno ga izneše na obalu. Popovi zatražiše aplauz, dobiše aplauz, pozvaše najmlađeg do ukrovljenog splava, ogrnuše ga u crveni crkveni pobednički plašt.
Nagrnuše kamere, nagrnuše mikrofoni, izjavi se najmlađi učesnik, izjavi se oficir Vojske Srbije, bog je s njima, svi su uspeli, svi su pobedili, Srbija je pobedila… Popovi zatražiše još jedan veliki aplauz, sa beton ploče se uključi hor sa Kosovskim ciklusom, Ej dragi, dragi, božurovo cveće…
…sveta vodica na veliko
Sve krenu nazad u pravoslavnom redu i poretku, većina pored Crkvenog hrama, po svetu Bogojavljensku vodu. Ispred crkve bio red, prema crnoj plastičnoj kaci, obmotanoj belom folijom na kojoj je bila prigodna „ilustracija“ sa natpisom Bog se javi – Vaistinu se javi. Na nekoliko česma pipa, koje bile instalirane na cev izvedenu iz gradskog vodovoda, ljudi su strpljivo točili svetu vodu u plastične flaše, za zdravlje, napredak, svaki celogodišnji boljitak, naginjali iz flaša na licu mesta.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Kada pričamo o formalnim vezama opozicije, tu se govori o dogovorima lidera, pozicioniranju u javnosti, raspravi u medijima. Suština promene je u masovnom uključivanju građana. Ako je ovo cilj povezivanja, onda je to nešto što je suštinski važno kako bi se zajedno pokrilo 16.000 kontrolora na izborima i obavila uspešna terenska kampanja. Kada imate stranku-kartel koja je okupirala sistem i protiv koje se borite, jedini način da pobedite jeste stvaranje masovnog fronta i pokreta. Prosto medijsko povezivanje i pozicioniranje opozicionih lidera i javni sastanci nisu ključ za takvu promenu
“Ključni faktor za izbore na leto jeste to što će vlast proceniti da na jesen neće imati bolju situaciju po sebe kad je reč o izbornom rezultatu. Naime, posle leta, zbog ekonomske situacije, može da im se desi dodatno krunjenje glasača”, smatra analitičar Aleksandar Ivković
Izbori za Studentski parlament Medicinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu (II deo)
“Zahvaljujući našim profesorima, zadržan je optimizam i elan i dogovoren je sastanak sa predstavnicima obe organizacije (“Medicinski krug” i SINAPSA), prodekanom Živaljevićem, v. d. dekanom Trajkovićem i nezavisnim profesorima”, kažu za “Vreme” predstavnici Studentskog protesta. “Čekajući petak i potvrdu svih pozvanih članova, organizacija SINAPSA uz pomoć profesora i advokata sastavlja krivične prijave i tužbe”
Kao dete rođeno i odraslo u komunizmu-socijalizmu, rano sam naučio značaj Prvog maja. To je bio dan kada mama nije radila, za razliku od tate koji je imao takav posao da se radilo uvek ako ste radnik i ako su se delile Prvomajske nagrade. Ukratko, mama je tog dana bila kod kuće, a tata – zavisno od slučaja do slučaja
Dečji program RTS-a nekad i sad, uz upitnu budućnost
Vladimir Manojlović je ceo radni vek proveo u Redakciji programa za decu. Kad je novom sistematizacijom programa RTS-a pripojena drugoj redakciji, napisao je pismo piscima i ostalim autorima za decu da to spreče. Ovo je njegova priča
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!