

Novi broj „Vremena“
Šoškić za „Vreme“: Znamo ko je ko
Bivši guverner Dejan Šoškić, kandidat Studentske liste, u razgovoru za novi broj „Vremena“ najavljuje da će nova vlast ukloniti loše kadrove, doneti zakon o lustraciji i ispitati poreklo imovine


Nakon pune dve godine Srbija bi iduće nedelje trebalo da otvori klaster „Zelena agenda i održiva povezanost“, najzahtevniji i najskuplji u pristupnom procesu. To se dešava u trenutku kada se svako malo širom Srbije organizuju ekološki protesti
Države članice Evropske unije dale su saglasnost da Srbija 14. decembra u Briselu na Međuvladinoj konferenciji otvori jedan klaster u pristupnim pregovorima. Radi se o klasteru 4 „Zelena agenda i održiva povezanost“, kojim su obuhvaćena poglavlja koja se tiču transporta, energetike, kao i zaštite životne sredine i klimatskih promena.
Ovo je prvi put posle dve godine da Srbija napravi formalni napredak na putu ka EU. Poslednje pregovaračko poglavlje otvoreno je u decembru 2019. U međuvremenu, novom metodologijom proširenja poglavlja su reorganizovana u klastere.
Odluka da se sa Srbijom otvori ekološki klaster dolazi u trenutku kada se odvijaju ekološki protesti zbog nezadovoljstva građana lošim kvalitetom vazduha, vode i uopšte nebrigom vlasti za životu sredinu.
Tokom osam godina Srbija gotovo da nije ostvarila nikakav napredak u usklađivanju sa politikama EU iz oblasti ekologije, pa je tek sada stekla uslove za otvaranje ovog poglavlja.
Poglavlje 27 koje se odnosi na ekologiju jedno je od najzahtevnijih i najskupljih u procesu pristupanja. Primera radi, rok za potpuno usklađivanje Bugarske je 2045, iako je ova država Evropskoj uniji pristupila 2007. godine.
Srbija, ipak, u novembru nije dobila zeleno svetlo za otvaranje dva klastera, iako je to preporučila Evropska komisija. Tada se moglo čuti da pojedine države članice smatraju da i pored napretka mora da se učini više. Iz Vlade i resornog Ministarstva za evropske integracije stigle su poruke da je to uspeh i dokaz da je Srbija napravila napredak. Najavljeno je da će srpsku delegaciju na Međuvladinoj konferenciji 14. decembra predvoditi predsednica Vlade Ana Brnabić.
Prema novoj metodologiji proširenja, kada se otvori klaster koji obuhvata tematski grupisana poglavlja, pregovara se o svakom pojedinačnom poglavlju, a svako se i zatvara – što je cilj i krajnji ishod čitavog procesa. Za zatvaranje svakog poglavlja je od ključne važnosti ispunjavanje kreterijuma iz oblasti vladavine prava, funkcionalne demokratije i slobode medija kao fundamentalnih vrednosti EU. Srbija u oblasti vladavine prava dobija godinama unazad najgore ocene.
S.P./European Western Balkans
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue ma www.vreme.com


Bivši guverner Dejan Šoškić, kandidat Studentske liste, u razgovoru za novi broj „Vremena“ najavljuje da će nova vlast ukloniti loše kadrove, doneti zakon o lustraciji i ispitati poreklo imovine


Koga vidimo kao “velike znalce” u tom režimu koji nešto tobože znaju? Uglavnom priučene ljude sa kupljenim diplomama. Kod njih su evidentno najveći “znalci” jedna osoba koja je navodno završila neku dopisnu loše rangiranu biznis školu u ruralnoj Americi, jedan dva puta dokazani plagijator, a i jedna starija žena koja je navodno doktorirala na jednom privatnom fakultetu, na kome je njen predsednik stranke otprilike u isto vreme završio master tezu čiji naslov nije znao da kaže kad je javno upitan o tome. Studentska lista ima više od 140 doktora nauka. U pitanju su ljudi neuporedivo većih sposobnosti. O razlici u čestitosti i moralu ne treba trošiti reči


Visoka izlaznost će, kažu sagovornici “Vremena”, biti pokazatelj da li je Studentski pokret, kao neočekivana politička sila koja se pojavila nakon novosadske tragedije, uspeo u nameri da građanima vrati nadu da je moguće izaći iz ćorsokaka u kojem se zaglavila Srbija. Istovremeno, ona će biti i znak da naprednjaci nisu uspeli da značajan broj građana koji su protiv njih oteraju u apstinenciju


Studentska pobeda otvara pitanje predaje vlasti, pobeda SNS a pitanje prihvatanja rezultata, a osporen ishod novu fazu političke krize. Bojan Pajtić i Dragan Popović za “Vreme” govore o tome šta bi moglo da se dogodi nakon zatvaranja biračkih mesta, ali i zašto promena počinje pre formiranja nove vlade


Iako im je fokus na parlamentarnim izborima, studenti su najavili da će imati kandidata za predsednika. Koga će i na koji način studenti izabrati da predstavlja pokret koji insistira na decentralizaciji, i može li taj kandidat da okupi dovoljno širok krug birača i dobije podršku opozicije? Da li će ishod parlamentarnih izbora da odredi poziciju iz koje će studenti ući u predsedničku trku
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve