“Treba da sačekamo da se ceo izborni proces završi i da nakon toga sa većinskim koalicionim partnerima, odnosno Grupom građana ‘Dr Dragan Milić’, popričamo o tome ko će voditi naš grad. Mislim da je Dragana Sotirovski pokazni primer kako to ne treba činiti. Bilo je tu mnogo bahatosti i korupcionaških afera. U ovom trenutku Državna revizorska institucija boravi u Gradskoj kući i proverava sve ono što je prethodna gradonačelnica potpisivala i za šta će verovatno morati da odgovara”
Nosiocu liste “Biramo Niš” – koja je osvojila deset mandata u lokalnoj skupštini – Đorđu Stankoviću bilo je odmah jasno šta će biti tema našeg razgovora. Ali, iako je povod bio predvidljiv, tokom intervjua dogodila su se i neka iznenađenja. Naime, baš dok je govorio o pripremanju krivičnih prijava, Stankovića je prekinuo jedan poziv – javljeno je da je Gradska izborna komisija u Nišu poništila sopstvene preliminarne izborne rezultate od 3. juna. Pa tako, koalicija “Aleksandar Vučić – Niš sutra” zajedno sa Ruskom strankom ima 31 mandat, a ujedinjena opozicija 30. Šta sad predstoji?
Sa Đorđem Stankovićem razgovaramo o naporima opozicije da uprkos svemu odbrani pobedu na lokalnim izborima u Nišu. Ne želi da otkriva plan kojim će se voditi ukoliko ostanu bez šanse da pravnim putem to učine i dodaje da čvrsto veruje kako će Viši sud, na čiju se odluku čeka, presuditi u njihovu korist, kao i da je dovoljno samo da se glasanje ponovi na biračkim mestima 10 i 18. To bi trebalo da im osigura pobedu i obezbedi jedno odborničko mesto više. Ističe potom: “Ne radi se više samo o lokalnoj borbi, već evropskoj bici za demokratiju”.
“VREME”: Kada očekujete da će Viši sud doneti odluku o ponavljanju glasanja na biračkim mestima 10 i 18?
ĐORĐE STANKOVIĆ: Rok je ponovo 72 sata. Prethodno je Viši sud odlučivao zbog toga što je GIK-u bilo nejasno šta je pisalo u našim prigovorima, a sada je reč o žalbi zato što je GIK odbio te prigovore. Ukoliko se desi da Viši sud opet prihvati naše žalbe i vrati ih GIK-u na odlučivanje, to će značiti da oni (GIK) opet imaju deset dana za svoju odluku.
Veći problem je što je GIK saučesnik u jednom novom krivičnom delu, a to je izbacivanje glasačkih listića iz džakova, u kojima su 15 dana pre toga, prilikom brojanja, šest svedoka utvrdila da je postojalo 15 listića više. Među tim svedocima je i predsednica GIK-a Danijela Milićević. Ne samo da ćemo pokrenuti krivične prijave protiv GIK-a i Danijele Milićević, nego i protiv NN lica, kako bi se utvrdilo ko je to krivično delo počinio. Saučesnik je ceo SNS odbor Gradske izborne komisije.
Šta je bilo sa krivičnim prijavama protiv direktorke predškolske ustanove “Pčelica” Svetlane Mitić i direktora drugih institucija koje su, prema vašim tvrdnjama, poslužile kao prostorije za rad SNS kol–centra na dan izbora?
U ovom trenutku ih još uvek nismo podneli, ali planiramo. Skupljamo dokaze, mnogo toga ima i mnogo se toga dogodilo. Te prijave nisu samo protiv Svetlane Mitić, već i protiv direktora Doma zdravlja, “Vodovoda”, Gradske toplane i ostalih javnih preduzeća za koje pouzdano znamo da su zloupotrebljavali službene prostorije na dan izbora, a u kojima su svoje korisnike usluga pozivali – i na neki način ih uslovljavali – da glasaju za SNS. To je duboko kršenje zakona. Od dokaza imamo i njihovu prepisku na vajberu. U toj vajber grupi se, inače, nalaze svi direktori odgovorni da skupljaju sigurne glasove za SNS. Mislim da se do sada nije desilo da u jednom izbornom procesu postoji toliko jasnih dokaza krađe. I zato mi idemo do kraja, kako bi svaki sledeći potez SNS-a bio sve pogrešniji. U šahovskom smislu, Srpska napredna stranka gubi sve više figura.
Mislite li da će biti neke koristi od tih krivičnih prijava?
S obzirom na to da imamo mnoštvo dokaza koji ukazuju na malverzacije, korupciju i krađu izbora, bilo bi logično da institucije, koje već neko vreme ne funkcionišu, ipak prorade.
Ovaj proces je pokazao na koji način možete jačem protivniku ogoliti jednu po jednu figuru, jednog po jednog sudiju, jednog po jednog predstavnika GIK-a, jednog po jednog fantomskog predstavnika na izborima.
Ali ako Viši sud ne odluči u korist opozicije i ako istrošite sva preostala pravna sredstva, šta dalje?
Zaista smatram da će sud ustanoviti da je došlo do kršenja same procedure u GIK-u koja je očigledno promenila volju građana. U ovom slučaju, za sada, moramo da verujemo sudijama i Višem sudu i treba da sačekamo koja će njihova odluka biti. I ne treba ništa da prejudiciramo. Ako sada najavimo određene poteze, možda neko odluči da ipak drugačije presudi. Iz tog razloga, idemo kroz institucije. Svesni smo da je puno vremena izgubljeno. Ali uveren sam ne samo da ćemo dobiti ove izbore i da će na kraju opozicija predvoditi Niš, već i da će ovo biti jedna važna lekcija za sve gradove, organizacije i stranke o tome kako u daljim izbornim procesima postupati, na šta sve obratiti pažnju i na koji način se zaštititi. Što će im doneti pobedu na prvim sledećim izborima.
foto: privatna arhiva…
Postoji li mogućnost da izbornu volju građana branite protestima?
Zajednički stav je da se borimo na pravni način. Iako se ta borba vodi u institucijama, ne znači da ćemo iz te bitke izaći bez adekvatnih rešenja. Imamo plan, ali važno je da sačekamo sve korake.
Ako ništa ne promeni ovu situaciju, hoće li Nišlije čekati još četiri godine do naredne mogućnosti promene gradske vlasti?
Pre svega, moramo da konstatujemo da je opozicija pobedila u Nišu. Nismo samo dobili 3.332 glasa više, već smo i u mandatima dobili više. U ovom procesu mi pokazujemo nesposobnost SNS-a i njihovu slabost. SNS nema više legitimitet ovde i skoro da je nemoguće da vode Niš naredne četiri godine. Ni njihov kandidat za gradonačelnika ili bilo koji većnik neće imati legitimitet. Ne očekujem da će SNS priznati krađu, ali je legitimno i pravilno da dođemo do novih izbora na biračkim mestima 10 i 18 i na taj način pokažemo koga su građani Niša u stvari želeli da gledaju naredne četiri godine u lokalnoj vlasti.
Šta to što opozicija de fakto ima 3.332 glasa više od koalicije “Aleksandar Vučić – Niš sutra” i Ruske stranke zajedno, ali ipak prema GIK–u nema većinu, govori Nišlijama?
Imali smo većinu i u 5 ujutru (3. juna) dok se nije promenila izborna volja. Između 5 i 11 ujutru došlo je do promene podataka u bazi i aplikaciji, pa je na taj način SNS sebi, za nekih 70 glasova, podigao procenat za jedan mandat. Nišlijama sve to jasno poručuje da je SNS poražen u našem gradu, da su u ovih 12 godina radili loše po Niš, zbog čega im Nišlije više ne veruju. Imali su apsolutnu medijsku nadmoć, koristili su ime Aleksandra Vučića, koristili su sve institucije, bilo je malverzacija u vezi sa biračkim spiskom, napravljena je Ruska stranka i druge satelitske stranke i uprkos svemu tome, SNS je izgubio. Da su uslovi bili ravnopravni, oni verovatno ne bi imali 40, nego 20 procenata. Nišlije su toga svesne i drago mi je što sve bolje vide koliko smo vremena izgubili. Mislim da sada kreće jedna nova era za naš grad.
Nakon četiri godine gradske vlasti Dragane Sotirovski, i dalje nije poznato ko će je naslediti. Od svih opozicionih kandidata za gradonačelnika, ko bi, prema vašem mišljenju, najbolje mogao da vodi Niš?
Treba da sačekamo da se ceo izborni proces završi i da nakon toga sa većinskim koalicionim partnerima, odnosno Grupom građana “Dr Dragan Milić”, popričamo o tome ko će voditi naš grad. Mislim da je Dragana Sotirovski pokazni primer kako to ne treba činiti. Bilo je tu mnogo bahatosti i korupcionaških afera. U ovom trenutku Državna revizorska institucija boravi u Gradskoj kući i proverava sve ono što je prethodna gradonačelnica potpisivala i za šta će verovatno morati da odgovora, a u vezi sa tim da je organizovala “događaje” i seminare za koje je Grad Niš izdvajao novac, ali se oni nikada nisu zaista održali.
Pokušajte da zamislite scenario u kome je ipak na kraju odlučeno da koalicija oko SNS–a može da formira vlast. Kako biste se vi i vaše kolege iz opozicije ponašali na konstitutivnoj sednici Skupštine grada Niša?
Mislim da moramo da budemo tu za naše građane u svakom slučaju. Oni su nas birali i u tom smislu, odluke koje ćemo da donosimo i način na koji ćemo da radimo mora da odgovara podršci koju smo dobili. Moramo tu veliku podršku da opravdamo. Mi ćemo podržavati i donositi odluke koje će pre svega biti transparentne, jasne i činiti dobro našem gradu. Bilo bi jako loše da SNS glasa po naređenju i uvek protiv.
Dakle, ne biste bojkotovali ako gradsku vlast formira koalicija oko SNS–a, a ne opozicija?
Pre svega, smatram da ćemo ta gradska vlast biti mi. Ali ako bude drugačije, ne bismo bojkotovali, kao što ne bojkotujemo Narodnu skupštinu. Naša je odgovornost da budemo tu za ljude koji su glasali za nas.
Jedno je sigurno, a to je da će možda samo niška opština Medijana biti, kako je nazivate, “oslobođena”, pa će opozicija formirati vlast u toj opštini. Kakve reforme očekuju one koji žive na Medijani?
Bilo bi dobro da građani prođu kroz našu centralnu ulicu i vide koliko je Niš postao poput nekog vašara. Niš mora da bude čist i uredan, treba da se ukloni i očisti sve što nije dostojno evropskog Niša, što ćemo učiniti. To, naravno, nema veze samo sa glavnom ulicom, već i sa parkovima Medijane. Povećaćemo dečji sadržaj, povećaćemo bezbednost u parkovima, ali i u lokacijama oko škola. Postoji još ideja koje ćemo tek realizovati, ali hoću ipak da sačekamo da zajedno predstavimo program za Medijanu. Smatram da postoji mnogo prostora i za investitore koji mogu ovde da dođu i pomognu nam. Ne samo Medijana, nego i ceo grad, imaju jednu veliku šansu.
Promene su krenule s juga
Šta je za vas značilo treće junsko jutro kada ste saznali da, prema IPSOS–u i CeSID–u, imate većinu?
To je bio jedan dug dan s obzirom da smo celu noć proveli u našim kancelarijama, a ujutru je oko 5 GIK konstatovao to što je konstatovao, pa sam i objavio sve te informacije. Ipak, vrlo brzo su se stvari promenile. Vrlo brzo je SNS shvatio da to ne sme da dozvoli. I sam IPSOS, koji je prilično kredibilan s obzirom da je uglavnom imao tačne rezultate, kao i CeSID, koji često objavljuje ono što odgovora vladajućoj stranci, očigledno su u tom momentu objavili da je Niš slobodan, a onda se nakon toga desila promena. To je jedan od važnijih datuma u novijoj istoriji (3. jun) i našeg grada i naše zemlje. Kao što sam tokom kampanje pričao, promene kreću s juga. Tog dana promene i jesu krenule sa juga. Sada se igraju produžeci za koje moramo da ostanemo fokusirani i disciplinovani, bez neke velike pompe. Moramo da budemo spremni da uradimo sve da to što se desilo 3. juna samo postane zvanično.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Dijana Hrka i Milomir Jaćimović nisu samo pojedinci u štrajku glađu – oni su simbol moralne povrede koju oseća celo društvo. Kada moralnu povredu posmatramo u političkom kontekstu, postaje jasnije zašto inače razumni i pristojni ljudi mogu da osete snažan bes ili čak mržnju prema onima koji se ponašaju cinično i bez trunke empatije
“Mi sada nemamo politički život u Srbiji i moramo da ga obnovimo, da obnovimo elementarnu demokratiju i platforme kritičkog mišljenja. Ako budemo insistirali na ideološkim ekskluzivnostima, tu promenu nećemo izvojevati, jer da smo mogli, to bi se već dogodilo. Dakle, sad imamo jednog snažnog aktera, i tog aktera treba podržati, jer u referendumskoj atmosferi na potencijalnim izborima Vučić gubi”
Šta je ušlo u te male ljude po srednjim školama te su zaustavili svoje živote na dva dana kako bi poslužili kao leđa jednoj ženi, da ne leži bez ikoga dan i noć naspram Ćacilenda? U srednjoškolcima se razbuktao požar saosećanja i solidarnosti. Jer, Dijana Hrka je taman tih godina da bi mogla biti majka svakoga od njih. A majka se nikada ne ostavlja sama
Kako su poslanik SNS Milenko Jovanov i njegove kolege, nastojeći da u parlamentu dokažu kako je leks specijalis kojim će se omogućiti rušenje Generalštaba prava stvar za ovu državu, blatili Nikolu Dobrovića, autora tog zdanja, a u stvari pokazali koliko su on i njegovo delo veliki
Kad taktika beskonačnog odlaganja obaveza prestane da daje rezultate, režim u Srbiji ima jednostavna i oprobana rešenja. Ako im smeta kulturno dobro, Skupština izglasa Leks specijalis. Na žalbe o krađi izbora, predlažu zakon kao da su stvarno spremni na kompromis. Ako mora novi Savet REM-a, može i to, ali da se bar oko jednog kandidata napravi neka spletka – recimo, oko nacionalnih manjina
Nema ničega u ideji Fakulteta srpskih studija što državni univerziteti već ne pokrivaju. „Identitetske discipline“ nisu drugo do košmari proizašli iz falangističkih glava
Ko je od nas ikada pogledao svih 250 imena poslaničkih kandidata na listi za koju želi da glasa? Iako to nigde nije rečeno, jasno je da će studentska lista biti švedski sto. Ako je ikom bitno, moj glas imaju, sve i da mi se 249 imena ne dopadne
Aleksandar Vučić sprovodi neobjavljeni državni udar. Džaba kreči. Nema on odbranu od zahteva za pravdom. Jer kako da pogleda u oči majci koja štrajkuje glađu, umiri narod na ulicama i utiša đačiće koji na ekskurziji viču – „Pumpaj!“
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!