

Novi broj „Vremena“
„Siromašniji glasači su jeftiniji za održavanje“
U Srbiji se stvara „začaran krug između siromaštva i loših politika“, priča ekonomista Vladimir Vučković za novi broj „Vremena“




Gde će biti izgrađeno trajno odlagalište radioaktivnog otpada
Sav raznovrsni radioaktivni otpad niske radioaktivnosti koji u Srbiji nastaje radom industrije, istraživačkih instituta i medicinskih ustanova na kraju dospeva u Vinču. Ovde se pohranjuje sve, od radioaktivnih igala do većih predmeta. Budući da i sama Vinča generiše jednu količinu ovakvog radioaktivnog otpada, ispostavilo se da stara skladišta nisu dovoljno bezbedna. Kako bi se ovaj problem rešio, u Vinči je tokom prethodnih godina izgrađeno novo odlagalište otpada niske radioaktivnosti. Samo mesto ne deluje posebno impresivno – reč je o samo jednom stabilnom hangaru koji je podignut u krugu Instituta za nuklearne nauke „Vinča“. On je suv i zaštićen, ali nije ni nalik nekakvom postrojenju za tretman radioaktivnog otpada. Ideja tekućih projekata koji su ranije realizovani u VIND programu, a sada su u nadležnosti javnog preduzeća Nuklearni objekti Srbije, jeste da se ovde privremeno odlaže otpad niske radioaktivnosti, a da se onaj opasniji otpad kao što je istrošeno gorivo iz vinčanskog reaktora pošalje u Rusiju. Tamo se, na Uralu, ono skladišti u trajnim odlagalištima. „Novoizgrađeni objekti u Vinči, shodno propisima, predstavljaju privremeno odlagalište radioaktivnog otpada“, kaže za „Vreme“ Radojica Pešić, direktor JP-a Nuklearni objekti Srbije, dodajući da je pitanje trajnog odlagališta regulisano Zakonom o zaštiti od jonizujućeg zračenja i nuklearnoj sigurnosti koji je donet 2009. godine. Inače, izgradnja jednog većeg postrojenja koje bi bilo trajno odlagalište radioaktivnog otpada planira se već godinama. U okviru detaljne studije, Radna grupa Ministarstva za nauku i tehnološki razvoj izabrala je pre tri godine šest lokacija za trajno odlagalište, ali su one ostale državna tajna. „Trajno odlagalište, prema zakonu, trebalo bi da bude pušteno u rad u roku od 10 godina od trenutka stupanja na snagu novog zakona. Izbor lokacije, izrada tehničke dokumentacije, izgradnja objekta, puštanje u rad i pogonjenje samog objekta je u nadležnosti Javnog preduzeća Nuklearni objekti Srbije. Naravno, ovde se misli na operativne nadležnosti, što će reći da odluku o lokaciji treba da donese država. To će se svakako i desiti, a kao ekspertska podloga za tu odluku poslužiće i studije koje su izrađene u prethodnom periodu. Smatram da, kada ovo pitanje dođe na red, nema razloga da javnost bude isključena. Naprotiv, biće potrebno ostvariti najtešnju moguću vezu, jer se radi o strateškom pitanju“, smatra Pešić.


U Srbiji se stvara „začaran krug između siromaštva i loših politika“, priča ekonomista Vladimir Vučković za novi broj „Vremena“


Kako je Kokeza planirao da posredstvom fudbalskih huligana i italijanske mafije fizički naudi jednom od najuspešnijih domaćih fudbalera u 21. veku zbog toga što se uplašio da bi on svojim kritikama mogao da ugrozi njegov položaj u savezu? To je tema novog „Vremena“


U trenutku u kojem je pažnja čitave svetske javnosti usmerena na fudbalske terene Amerike, Meksika i Kanade, i kada je glavno pitanje da li će Lionel Mesi sa Argentinom ponovo osvojiti titulu prvaka sveta ili će Francuzi ovog puta da im se osvete za poraz u finalu 2022. godine, srpsku javnost potresla je informacija da je nekadašnji predsednik Fudbalskog saveza Srbije (FSS) Slaviša Kokeza planirao da posredstvom fudbalskih huligana i italijanske mafije fizički naudi jednom od najuspešnijih domaćih fudbalera u 21. veku zbog toga što se uplašio da bi on svojim kritikama mogao da ugrozi njegov položaj u savezu


Beogradski advokat Ivan Ninić kaže za “Vreme” da je u Srbiji upotreba Skaj komunikacije strogo kontrolisana i hirurški ograničena isključivo na nivo izvršilaca na terenu, dok je u Crnoj Gori ona postala alat za demontažu kriminalizovanog državnog aparata. On smatra da su razlozi za ovu selektivnu primenu pravno-političke prirode, jer u Srbiji Aleksandar Vučić još uvek drži pod kontrolom sektor bezbednosti i odlučuje šta će biti predmet tužilačkog procesuiranja


U Srbiji od malignih bolesti svake godine oboli desetine hiljada ljudi. Iza svake statistike su ljudi koji se ne mogu svesti samo na broj. “Vreme” istražuje kako izgleda put od dijagnoze do lečenja – od kapaciteta zdravstvenog sistema i dostupnosti terapija, do svakodnevnog života obolelih i izuzetnoj važnosti psihoonkološke podrške
Fudbal, kriminal, politika i skaj aplikacija
Zašto Nemanju Vidića nema ko da štiti Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve