

Novi broj „Vremena“
Pobuna i defetizam: Ko bi to da digne ruke?
Vlasti Aleksandra Vučića pojačavaju represiju i huškaju svoje protivnike jedne na druge. Ideja je prosta – pokazati da se pobuna tobože ne isplati i da je „pametnije“ odustati




Gde će biti izgrađeno trajno odlagalište radioaktivnog otpada
Sav raznovrsni radioaktivni otpad niske radioaktivnosti koji u Srbiji nastaje radom industrije, istraživačkih instituta i medicinskih ustanova na kraju dospeva u Vinču. Ovde se pohranjuje sve, od radioaktivnih igala do većih predmeta. Budući da i sama Vinča generiše jednu količinu ovakvog radioaktivnog otpada, ispostavilo se da stara skladišta nisu dovoljno bezbedna. Kako bi se ovaj problem rešio, u Vinči je tokom prethodnih godina izgrađeno novo odlagalište otpada niske radioaktivnosti. Samo mesto ne deluje posebno impresivno – reč je o samo jednom stabilnom hangaru koji je podignut u krugu Instituta za nuklearne nauke „Vinča“. On je suv i zaštićen, ali nije ni nalik nekakvom postrojenju za tretman radioaktivnog otpada. Ideja tekućih projekata koji su ranije realizovani u VIND programu, a sada su u nadležnosti javnog preduzeća Nuklearni objekti Srbije, jeste da se ovde privremeno odlaže otpad niske radioaktivnosti, a da se onaj opasniji otpad kao što je istrošeno gorivo iz vinčanskog reaktora pošalje u Rusiju. Tamo se, na Uralu, ono skladišti u trajnim odlagalištima. „Novoizgrađeni objekti u Vinči, shodno propisima, predstavljaju privremeno odlagalište radioaktivnog otpada“, kaže za „Vreme“ Radojica Pešić, direktor JP-a Nuklearni objekti Srbije, dodajući da je pitanje trajnog odlagališta regulisano Zakonom o zaštiti od jonizujućeg zračenja i nuklearnoj sigurnosti koji je donet 2009. godine. Inače, izgradnja jednog većeg postrojenja koje bi bilo trajno odlagalište radioaktivnog otpada planira se već godinama. U okviru detaljne studije, Radna grupa Ministarstva za nauku i tehnološki razvoj izabrala je pre tri godine šest lokacija za trajno odlagalište, ali su one ostale državna tajna. „Trajno odlagalište, prema zakonu, trebalo bi da bude pušteno u rad u roku od 10 godina od trenutka stupanja na snagu novog zakona. Izbor lokacije, izrada tehničke dokumentacije, izgradnja objekta, puštanje u rad i pogonjenje samog objekta je u nadležnosti Javnog preduzeća Nuklearni objekti Srbije. Naravno, ovde se misli na operativne nadležnosti, što će reći da odluku o lokaciji treba da donese država. To će se svakako i desiti, a kao ekspertska podloga za tu odluku poslužiće i studije koje su izrađene u prethodnom periodu. Smatram da, kada ovo pitanje dođe na red, nema razloga da javnost bude isključena. Naprotiv, biće potrebno ostvariti najtešnju moguću vezu, jer se radi o strateškom pitanju“, smatra Pešić.


Vlasti Aleksandra Vučića pojačavaju represiju i huškaju svoje protivnike jedne na druge. Ideja je prosta – pokazati da se pobuna tobože ne isplati i da je „pametnije“ odustati


Može se reći da su izbori koji se održavaju u deset lokalnih samouprava – najskuplji lokalni izbori u istoriji svetskog višestranačja. Upregli su naprednjaci sve svoje resurse da bi pobedili na tim izborima, ne bi li održali utisak nepobedivosti. Represija koju svakodnevno sprovode ima pre svega za cilj da stvori percepciju režimske moći i odlučnosti. Bitka se, kako stvari stoje, vodi pre svega na psihološkom planu. Ključno je pitanje da li će utiske koje produkuju naprednjaci uspeti da nametnu većini građana i da im oduzmu svaku nadu da su političke promene moguće


Šta se zaista dešava u poslednjih nedelju-dve na Kosovu? Da li je zaista rešeno pitanje boravišnih dozvola i da li je uzimanje, odnosno dobijanje kosovskih dokumenata veliki ili mali korak i ka čemu? Da li je srpskoj zajednici na Kosovu išta lakše ili ne? Kako na to gleda, ako uopšte gleda, Brisel? Hoće li Srbija zatvoriti makar jedno pregovaračko poglavlje u okviru onog čuvenog i sve daljeg puta ka članstvu u EU? I kakve veze, ako ikakve, sa tim imaju predlozi Aleksandra Vučića


Status Kosova ostaje centralno pitanje za Srbiju. U takvom kontekstu, dinamika evropskih integracija susednih država dobija poseban značaj. Brza integracija Crne Gore značila bi dodatno razdvajanje političkih tokova u regionu i smanjenje manevarskog prostora Beograda u odnosima sa Evropskom unijom


Naša prva adresa je zgrada iz pedesetih godina – verovatno neokrečena od tada. Gospođa u penziji: “Mi smo aktivisti za studentsku listu. – Izvinite, ja vas ne podržavam.” Entuzijazam blago opada. Ulazimo u sledeću zgradu. Građena je kasnih sedamdesetih, fasada je od betona i crvene cigle, osam spratova, bez lifta. “Oooo, pa gde ste vi meni, znam sve, vidimo se na glasanju”
Propagandne strategije režima
Ima li pobunjeno društvo razlog za defetizam Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve