

Novi broj „Vremena“
Šoškić za „Vreme“: Znamo ko je ko
Bivši guverner Dejan Šoškić, kandidat Studentske liste, u razgovoru za novi broj „Vremena“ najavljuje da će nova vlast ukloniti loše kadrove, doneti zakon o lustraciji i ispitati poreklo imovine
Načelnik Resora državne bezbednosti MUP Srbije Goran Petrović, saopštio je da nema podatke o kontaktu Momira Gavrilovića Gavre sa ljudima iz kabineta predsednika SRJ nekoliko sati pre ubistva


Očekivalo se da će na konferenciji za novinare MUP-a Srbije, u prošli utorak, biti reči o ubistvu bivšeg debeovca Momira Gavrilovića Gavre (42) koga su 3. avgusta u Novom Beogradu ubili za sad nepoznati napadači. Posebno zbog toga što se među novinarima pričalo da je Gavrilović nekoliko sati pre ubistva zatražio prijem kod predsednika Koštunice i razgovarao u kabinetu sa njegovim saradnicima.
Međutim, Goran Petrović, načelnik resora DB, na pitanje novinara, saopštio je samo podatke iz Gavrilovićevog personalnog dosijea uz opasku da služba nema podatke o njegovim kontaktu sa ljudima iz kabineta predsednika SRJ, niti da je bilo ko iz DB-a Srbije razgovarao sa Gavrilovićem o njegovom reaktiviranju u srpsku tajnu policiju. „Nažalost, ovde nema načelnika kriminalističke policije MUP-a Srbije koji bi mogao nešto više da kaže o tome. Mi radimo na rasvetljavanju tog ubistva“, objasnio je Petrović.
Međutim, sutradan je sledilo iznenađenje: dnevne novine „iz izvora bliskog predsedniku SRJ objavile su da je Gavrilović dan uoči ubistva zatražio hitan prijem kod V. Koštunice, te da je u petak 3. avgusta pre podne dva i po časa proveo u razgovoru sa predsednikovim saradnicima. Tom prilikom, piše „Blic“, Gavrilović je sagovornicima u Koštuničinom kabinetu saopštio informacije o sprezi pojedinih ljudi iz aktuelne vlasti sa vođama organizovanog kriminala u Srbiji. Navodno je predao i dokumentaciju koja potvrđuje spregu. Posebno je ukazao na saradnju pojedinaca iz vlasti sa pripadnicima „surčinskog klana“, poznatog inače po preprodajama luksuznih automobila kradenih širom Evrope koji su završavali u okolnim zemljama.
Na pomenutoj konferenciji za novinare šef beogradske policije Boško Buha saopštio je da su uspele akcije protiv kradljivaca automobila. Nije, međutim, pominjao surčinski klan.
Očekuje se da će iz kabineta predsednika Koštunice uslediti potvrda ili negiranje Gavrilovićeve posete i postojanje kompromitujuće dokumentacije. A i ćutanje bi ipak nešto značilo.
Inače, Momir Gavrilović je počeo da radi u DB-u 1985. a napustio ga, na sopstveni zahtev, 1999. godine. Radio je kao operativac u Prvom odeljenju beogradskog centra državne bezbednosti, prvo kao šef odseka a zatim pomoćnik načelnika. Službovao je potom od 1990. u Uroševcu i od 1995. do 1996. godine u Somboru.


Bivši guverner Dejan Šoškić, kandidat Studentske liste, u razgovoru za novi broj „Vremena“ najavljuje da će nova vlast ukloniti loše kadrove, doneti zakon o lustraciji i ispitati poreklo imovine


Koga vidimo kao “velike znalce” u tom režimu koji nešto tobože znaju? Uglavnom priučene ljude sa kupljenim diplomama. Kod njih su evidentno najveći “znalci” jedna osoba koja je navodno završila neku dopisnu loše rangiranu biznis školu u ruralnoj Americi, jedan dva puta dokazani plagijator, a i jedna starija žena koja je navodno doktorirala na jednom privatnom fakultetu, na kome je njen predsednik stranke otprilike u isto vreme završio master tezu čiji naslov nije znao da kaže kad je javno upitan o tome. Studentska lista ima više od 140 doktora nauka. U pitanju su ljudi neuporedivo većih sposobnosti. O razlici u čestitosti i moralu ne treba trošiti reči


Visoka izlaznost će, kažu sagovornici “Vremena”, biti pokazatelj da li je Studentski pokret, kao neočekivana politička sila koja se pojavila nakon novosadske tragedije, uspeo u nameri da građanima vrati nadu da je moguće izaći iz ćorsokaka u kojem se zaglavila Srbija. Istovremeno, ona će biti i znak da naprednjaci nisu uspeli da značajan broj građana koji su protiv njih oteraju u apstinenciju


Studentska pobeda otvara pitanje predaje vlasti, pobeda SNS a pitanje prihvatanja rezultata, a osporen ishod novu fazu političke krize. Bojan Pajtić i Dragan Popović za “Vreme” govore o tome šta bi moglo da se dogodi nakon zatvaranja biračkih mesta, ali i zašto promena počinje pre formiranja nove vlade


Iako im je fokus na parlamentarnim izborima, studenti su najavili da će imati kandidata za predsednika. Koga će i na koji način studenti izabrati da predstavlja pokret koji insistira na decentralizaciji, i može li taj kandidat da okupi dovoljno širok krug birača i dobije podršku opozicije? Da li će ishod parlamentarnih izbora da odredi poziciju iz koje će studenti ući u predsedničku trku
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve