Načelnik Resora državne bezbednosti MUP Srbije Goran Petrović, saopštio je da nema podatke o kontaktu Momira Gavrilovića Gavre sa ljudima iz kabineta predsednika SRJ nekoliko sati pre ubistva
NAČELNK BEZ SAZNANJA: Goran Petrović (u sredini)
Očekivalo se da će na konferenciji za novinare MUP-a Srbije, u prošli utorak, biti reči o ubistvu bivšeg debeovca Momira Gavrilovića Gavre (42) koga su 3. avgusta u Novom Beogradu ubili za sad nepoznati napadači. Posebno zbog toga što se među novinarima pričalo da je Gavrilović nekoliko sati pre ubistva zatražio prijem kod predsednika Koštunice i razgovarao u kabinetu sa njegovim saradnicima.
Međutim, Goran Petrović, načelnik resora DB, na pitanje novinara, saopštio je samo podatke iz Gavrilovićevog personalnog dosijea uz opasku da služba nema podatke o njegovim kontaktu sa ljudima iz kabineta predsednika SRJ, niti da je bilo ko iz DB-a Srbije razgovarao sa Gavrilovićem o njegovom reaktiviranju u srpsku tajnu policiju. „Nažalost, ovde nema načelnika kriminalističke policije MUP-a Srbije koji bi mogao nešto više da kaže o tome. Mi radimo na rasvetljavanju tog ubistva“, objasnio je Petrović.
Međutim, sutradan je sledilo iznenađenje: dnevne novine „iz izvora bliskog predsedniku SRJ objavile su da je Gavrilović dan uoči ubistva zatražio hitan prijem kod V. Koštunice, te da je u petak 3. avgusta pre podne dva i po časa proveo u razgovoru sa predsednikovim saradnicima. Tom prilikom, piše „Blic“, Gavrilović je sagovornicima u Koštuničinom kabinetu saopštio informacije o sprezi pojedinih ljudi iz aktuelne vlasti sa vođama organizovanog kriminala u Srbiji. Navodno je predao i dokumentaciju koja potvrđuje spregu. Posebno je ukazao na saradnju pojedinaca iz vlasti sa pripadnicima „surčinskog klana“, poznatog inače po preprodajama luksuznih automobila kradenih širom Evrope koji su završavali u okolnim zemljama.
Na pomenutoj konferenciji za novinare šef beogradske policije Boško Buha saopštio je da su uspele akcije protiv kradljivaca automobila. Nije, međutim, pominjao surčinski klan.
Očekuje se da će iz kabineta predsednika Koštunice uslediti potvrda ili negiranje Gavrilovićeve posete i postojanje kompromitujuće dokumentacije. A i ćutanje bi ipak nešto značilo.
Inače, Momir Gavrilović je počeo da radi u DB-u 1985. a napustio ga, na sopstveni zahtev, 1999. godine. Radio je kao operativac u Prvom odeljenju beogradskog centra državne bezbednosti, prvo kao šef odseka a zatim pomoćnik načelnika. Službovao je potom od 1990. u Uroševcu i od 1995. do 1996. godine u Somboru.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Represija po pravilu pojačava reakciju kolektiva, u našem slučaju, pobunjenih građana. No, ne znamo koliko se ljudi u poslednjih godinu i po dana umorilo i povuklo, koliko pregorelo u žaru borbe, ali ni koliko novih se priključilo. Neki su, poput autoprevoznika Milomira Jaćimovića, izdržali sve. Kako se sve to izdržava psihologija daje odgovor: iz traumatičnih iskustava neku ljudi izađu jači, pogotovo kad strahote preživljavaju u političkom kontekstu
Represija i dirigovana anarhija (II): Izbori na Medicinskom fakultetu u Beogradu
Činjenica je da postoje dva različita zapisnika i dva različita rezultata. Tu je i upad privatnog obezbeđenja u Medicinski fakultet i intervencija policije. Zato se postavlja pitanje da li su sledeći na udaru režima izbori za đačke parlamente srednjih, pa i osnovnih škola
Represija i dirigovana anarhija (III): Informerov rijaliti sa “dekom”, pozornikom i Vučićem
Režim je pozvao građane da iskažu bunt zbog “policijske torture”. Usput i da policija hitno obustavi “blokadersko nasilje”, odnosno da hapsi, bije, ako treba i ubije (da parafraziramo ministra informisanja) svakoga ko digne glas protiv režima. Ukratko – uz nešto naprednjačkih aktivista, protestvovali su Miloš Vučević, Maja Gojković, Žarko Mićin i niko drugi
Istorija srpskog višestranačkog sistema daje vrlo jasne smernice kako se igrač na političkoj sceni mora postaviti da bi bio delotvoran: bio levičar ili liberal, on ne sme da zanemari desne sentimente, koji su 36 godina ako ne dominantni, a ono makar jednako živi kao i oni drugi
Ovih dana se prelama sudbina N1 i drugih medija “Junajted grupe”. Ako budu upodobljeni, novinari neće imati kuda da odu, a publika će ostati bez jedine dve velike kritičke televizije. Sada Brent Sadler, direktor-urednik ovih medija, za “Vreme” prvi put javno iznosi neke odgovore
Pred opozicijom je teška odluka. Izići na izbore i rizikovati još jedan poraz ili podržati studente u stvaranju referendumske atmosfere. Šta nam govore rezultati nedavnog glasanja u Mađarskoj
Ministar kulture Nikola Selaković nasred Skupštine poručuje opoziciji da može da ga “povuče za Generalštab”. To je ispod zdravog razuma, pristojnosti, a pre svega časti
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!