Načelnik Resora državne bezbednosti MUP Srbije Goran Petrović, saopštio je da nema podatke o kontaktu Momira Gavrilovića Gavre sa ljudima iz kabineta predsednika SRJ nekoliko sati pre ubistva
NAČELNK BEZ SAZNANJA: Goran Petrović (u sredini)
Očekivalo se da će na konferenciji za novinare MUP-a Srbije, u prošli utorak, biti reči o ubistvu bivšeg debeovca Momira Gavrilovića Gavre (42) koga su 3. avgusta u Novom Beogradu ubili za sad nepoznati napadači. Posebno zbog toga što se među novinarima pričalo da je Gavrilović nekoliko sati pre ubistva zatražio prijem kod predsednika Koštunice i razgovarao u kabinetu sa njegovim saradnicima.
Međutim, Goran Petrović, načelnik resora DB, na pitanje novinara, saopštio je samo podatke iz Gavrilovićevog personalnog dosijea uz opasku da služba nema podatke o njegovim kontaktu sa ljudima iz kabineta predsednika SRJ, niti da je bilo ko iz DB-a Srbije razgovarao sa Gavrilovićem o njegovom reaktiviranju u srpsku tajnu policiju. „Nažalost, ovde nema načelnika kriminalističke policije MUP-a Srbije koji bi mogao nešto više da kaže o tome. Mi radimo na rasvetljavanju tog ubistva“, objasnio je Petrović.
Međutim, sutradan je sledilo iznenađenje: dnevne novine „iz izvora bliskog predsedniku SRJ objavile su da je Gavrilović dan uoči ubistva zatražio hitan prijem kod V. Koštunice, te da je u petak 3. avgusta pre podne dva i po časa proveo u razgovoru sa predsednikovim saradnicima. Tom prilikom, piše „Blic“, Gavrilović je sagovornicima u Koštuničinom kabinetu saopštio informacije o sprezi pojedinih ljudi iz aktuelne vlasti sa vođama organizovanog kriminala u Srbiji. Navodno je predao i dokumentaciju koja potvrđuje spregu. Posebno je ukazao na saradnju pojedinaca iz vlasti sa pripadnicima „surčinskog klana“, poznatog inače po preprodajama luksuznih automobila kradenih širom Evrope koji su završavali u okolnim zemljama.
Na pomenutoj konferenciji za novinare šef beogradske policije Boško Buha saopštio je da su uspele akcije protiv kradljivaca automobila. Nije, međutim, pominjao surčinski klan.
Očekuje se da će iz kabineta predsednika Koštunice uslediti potvrda ili negiranje Gavrilovićeve posete i postojanje kompromitujuće dokumentacije. A i ćutanje bi ipak nešto značilo.
Inače, Momir Gavrilović je počeo da radi u DB-u 1985. a napustio ga, na sopstveni zahtev, 1999. godine. Radio je kao operativac u Prvom odeljenju beogradskog centra državne bezbednosti, prvo kao šef odseka a zatim pomoćnik načelnika. Službovao je potom od 1990. u Uroševcu i od 1995. do 1996. godine u Somboru.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Dijana Hrka i Milomir Jaćimović nisu samo pojedinci u štrajku glađu – oni su simbol moralne povrede koju oseća celo društvo. Kada moralnu povredu posmatramo u političkom kontekstu, postaje jasnije zašto inače razumni i pristojni ljudi mogu da osete snažan bes ili čak mržnju prema onima koji se ponašaju cinično i bez trunke empatije
“Mi sada nemamo politički život u Srbiji i moramo da ga obnovimo, da obnovimo elementarnu demokratiju i platforme kritičkog mišljenja. Ako budemo insistirali na ideološkim ekskluzivnostima, tu promenu nećemo izvojevati, jer da smo mogli, to bi se već dogodilo. Dakle, sad imamo jednog snažnog aktera, i tog aktera treba podržati, jer u referendumskoj atmosferi na potencijalnim izborima Vučić gubi”
Šta je ušlo u te male ljude po srednjim školama te su zaustavili svoje živote na dva dana kako bi poslužili kao leđa jednoj ženi, da ne leži bez ikoga dan i noć naspram Ćacilenda? U srednjoškolcima se razbuktao požar saosećanja i solidarnosti. Jer, Dijana Hrka je taman tih godina da bi mogla biti majka svakoga od njih. A majka se nikada ne ostavlja sama
Kako su poslanik SNS Milenko Jovanov i njegove kolege, nastojeći da u parlamentu dokažu kako je leks specijalis kojim će se omogućiti rušenje Generalštaba prava stvar za ovu državu, blatili Nikolu Dobrovića, autora tog zdanja, a u stvari pokazali koliko su on i njegovo delo veliki
Kad taktika beskonačnog odlaganja obaveza prestane da daje rezultate, režim u Srbiji ima jednostavna i oprobana rešenja. Ako im smeta kulturno dobro, Skupština izglasa Leks specijalis. Na žalbe o krađi izbora, predlažu zakon kao da su stvarno spremni na kompromis. Ako mora novi Savet REM-a, može i to, ali da se bar oko jednog kandidata napravi neka spletka – recimo, oko nacionalnih manjina
Nema ničega u ideji Fakulteta srpskih studija što državni univerziteti već ne pokrivaju. „Identitetske discipline“ nisu drugo do košmari proizašli iz falangističkih glava
Ko je od nas ikada pogledao svih 250 imena poslaničkih kandidata na listi za koju želi da glasa? Iako to nigde nije rečeno, jasno je da će studentska lista biti švedski sto. Ako je ikom bitno, moj glas imaju, sve i da mi se 249 imena ne dopadne
Aleksandar Vučić sprovodi neobjavljeni državni udar. Džaba kreči. Nema on odbranu od zahteva za pravdom. Jer kako da pogleda u oči majci koja štrajkuje glađu, umiri narod na ulicama i utiša đačiće koji na ekskurziji viču – „Pumpaj!“
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!