
Peta gimazija
Ako hoćeš novogodišnji vaučer od države – moraš da daš JMBG roditelja
Uprava Pete gimnazije traži da deca koja žele da dobiju novogodišnji vaučer od države odaju odatke svojih roditelja
Aura hrabrosti
Duboko nas je potresla iznenadna, prerana i užasno brza smrt naše drugarice i koleginice Slobodanke Nedović, profesora Pravnog fakulteta u Beogradu.
Najveći deo svog profesionalnog života, Slobodanka Boba Nedović provela je upravo na ovom fakultetu.
Rođena je 1955. godine u Beogradu, gde je završila celokupno školovanje. Magistrirala je na ovom fakultetu, s tezom „Savremeni feminizam i položaj i uloga žene u porodici i društvu“, 1982. godine. Doktorsku disertaciju „Država blagostanja: ideje i politika“ odbranila je 1992. godine. Na Pravnom fakultetu je predavala nekoliko socioloških disciplina: Opštu sociologiju, Socijalnu politiku i pravo, a ranije i Socijalnu politiku i socijalni razvoj. Od zvanja asistenta-pripravnika, prošla je kroz sva nastavna zvanja do vanrednog profesora.
Napisala je i objavila velik broj naučnih radova: autor je i koautor tri knjige, a objavila je i preko dvadeset naučnih članaka. Sudelovala je u izradi modela zakona iz oblasti izbora. Bila je urednik nekoliko zbornika. Učestvovala je na mnogobrojnim naučnim skupovima u zemlji i inostranstvu, a stručno se usavršavala na prestižnim inostranim univerzitetima i institutima. Bila je gostujući profesor na Kolumbija univerzitetu. Govorila je tečno nekoliko stranih jezika.
Bobu Nedović je krasilo veoma temeljno pravno, sociološko i opšte teorijsko obrazovanje.
Pored socioloških istraživanja, koja su bila osnovni predmet njenog naučnog rada, Boba Nedović se bavila temom ljudskih prava, naročito socijalnim i ekonomskim pravima, kao i pravnim i političkim standardima slobodnih i poštenih izbora.
Njeno najbolje delo „Država blagostanja: ideje i politika“, objavljeno 1995. godine, prvi je monografski rad u našoj politikološko-sociološkoj literaturi o teoriji i praksi „države blagostanja“. Knjigu je bazirala na ogromnoj, svetski relevantnoj literaturi, a u obradu teme je ugradila svoje izrazite sposobnosti minuciozne analize na apstraktno-teorijskom, kao i na konkretno-istorijskom nivou. Ova knjiga je i do danas nezaobilazan, referentan izvor saznanja i ima ozbiljan uticaj na istraživanja navedene teme. Koristi se, a i ubuduće će se koristiti, kao deo nastavne literature za predmet Socijalna politika i pravo.
Pored naučnog rada, Boba je sve vreme svog profesionalnog života pokazivala odvažan i nepokolebljiv društveni angažman. Bila je odlučan protivnik autoritarizma, kao ideje i prakse, i predan zagovornik demokratije. Nikad, međutim, nije došla do tačke u kojoj bi negirala demokratiju za protivnike demokratije. Taj stav nije bio samo posledica njenih teorijskih i političkih uverenja, njene opredeljenosti za demokratsku političku kulturu – to je bio deo njene ličnosti. Tolerantna, ali i tvrda, a nikad ostrašćena; prijatelj, ali i kritičar, s britkim i lucidnim opaskama i u slaganju i u neslaganju; vedra i naizgled opuštena, a uvek fokusirana, artikulisana i uporna u svakom društvenom angažmanu; beskrajno spremna da sasluša i pomogne, ali i uvek spremna da se ubedljivim argumentima bori za svoj stav. Ukratko, Boba je bila izgrađena ličnost, vrhunska intelektualka, samosvesna građanka, dobar, ozbiljan, nezaboravan čovek i prijatelj.
Kao iskreni pobornik demokratije i vladavine prava, uspela je tokom petogodišnjeg rada u svojstvu osnivača i direktora Centra za slobodne izbore i demokratiju bitno da doprinese realizaciji slobodnih i poštenih izbora u ovoj zemlji. Neopterećena ideologijom, ili na bilo koji način subjektivnom strašću, izuzev strasti za demokratiju – kako je sama govorila – stvorila je, zajedno sa svojim saradnicima, organizaciju koja okuplja šesnaest hiljada građana i mobilisala ih je za demokratiju i poštene izbore. Nije važno samo ljudima pružiti demokratiju, već i demokratiji pružiti ljude, često je govorila, a sama je tom interaktvnom procesu ubedljivo i snažno doprinosila.
Aura prijatelja, borca, hrabre ličnosti i omiljenog nastavnika zauvek će ostati među nama. Generacije studenata kojima je predavala pamtiće je prevashodno po prijateljskom, kreativnom, stimulišućem, dijaloškom, nehijerarhijskom, partnerskom odnosu, nikad po pokroviteljskom stavu ili sholastičkom pristupu. Njene kolege će je pamtiti po briljantnoj inteligenciji, po jasnoj, lucidnoj i brzoj misli, odvažnoj i direktnoj reči.

Uprava Pete gimnazije traži da deca koja žele da dobiju novogodišnji vaučer od države odaju odatke svojih roditelja

Mnogo je „ako“ u slučaju Generalštaba, ali bi taj slučaj mogao da prodre do samog dna režima i predsednika Vučića koji se opet igra boga pomilovanja, piše „Vreme“ u naslovnoj temi novog broja

Ako se Selaković ili Vlada ne pozovu na ministrov imunitet, ako se nešto ne desi postupajućim tužiocima i njihovim porodicama, ako glavni tužilac TOK a Mladen Nenadić ne odluči da će TOK da “batali” ceo slučaj ili se zadovolji da sve ostane na ministru Selakoviću, ako vlast ne uspe da uguši tužilaštvo ili blokira njegov rad, ako policija i drugi državni organi budu postupali po nalozima tužilaštva, moguće je da će se predmet “Generalštab” probiti do samog “srca tame”, odakle je i potekao

Data i najavljena pomilovanja po službenoj dužnosti, svedoče o bojazni da pravosuđe neće biti poslušno. Predsednik Srbije, po svemu sudeći, nije svestan da oslobađanjem od krivičnog gonjenja posredno priznaje da ne veruje pravosuđu jer zna da je do sada na pravosuđe moglo da se utiče s vrha, ali da je odnedavno uspešnost takvog patronata neizvesna, i da bi krivica pomilovanih u redovnom postupku bila dokazana. Inače, posredi je očigledna zloupotreba

U menjačnicama godinama nije bila veća gužva nego ovog decembra, a jagma za evrima i dalje tinja. Uzrok je neizvesnost povodom posledica do kojih mogu dovesti sankcije Nisu. Dok režim krivi narod i medije za paničenje, razloge navale ljudi na devize treba prvenstveno tražiti u neodgovornim porukama Aleksandra Vučića i guvernerke Narodne banke Srbije, Jorgovanke Tabaković, javnosti
Propast projekta “Generalštab” i podizanje optužnice protiv ministra kulture
Dan kada im je krenulo nizbrdo Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve