Mr Borislav Miljanović, direktor poznate kompanije za odnose sa javnošću McCann-Erickson Public Relations, objašnjava kako firma iz Svrljiga može da komunicira sa domaćom javnošću na isti način kao takva firma u Španiji
ZA DAN: Borislav Miljanović
McCann-Erickson Public Relations, trenutno najaktivnija agencija za odnose sa javnoću u Srbiji, nalazi se na trećem spratu stambene zgrade u Gospodar Jevremovoj ulici u Beogradu, posivele građevine zidane u duhu pozne moderne. Dok putari masni od katrana razlivaju asfalt između crvenih pločnika koji odnedavno daju nov izgled dorćolskim ulicama, iznad njih, u prostorijama agencije,može se videti standardni poslovni enterijer u belom, uobičajen za predstavnike svetskih kompanija u Srbiji. Zapravo, beli nameštaj, staklena vrata i nazaobilazna tabla na tronošcu za crtanje ko zna čega, verovatno su pelcer koji se iz ove agencije i preneo na njene mnogobrojne klijente. Ali, veze i lanci koji se mogu videti na prvi pogled, znatno su dublji i zamršeniji. McCann-Erickson Public Relations potpisao je pre par meseci takozvani ugovor o afilijaciji sa velikom međunarodnom mrežom za PR, Weber-Shandwick. McCann Erickson advertajzing agencija na teritoriji Srbije, Crne Gore i Makedonije postoji od 1997. godine, a 2002. formirana je specijalizovana agencija za PR. „Mi smo posebna agencija koja se bavi odnosima sa javnošću kao deo McCann-Erickson grupe u Srbiji“, kaže direktor agencije mr Borislav Miljanović. „Svuda u svetu postoje velike vlasničke grupacije koje poseduju više lanaca marketinških i PR agencija. Jedna od njih je i Interpublic Group u čijem okrilju posluju i McCann Erickson kao advertajzing i Weber-Shandwick kao PR specijalistička mreža. Po ugledu na druga razvijena tržišta, i mi u Srbiji napravili smo grupaciju agencija u okviru koje su specijalističke agencije za pojedine oblasti komunikacije, tako da McCann Erickson Public Relations spaja ova dva lanca i zastupa u Srbiji, Crnoj Gori i Makedoniji.
BorisLavMiljanović: To je kao kada bi Zastava ušla u Mercedes. Čim smo formirali PR agenciju, hteli smo da se priključimo Weber-Schandwicku, ali on tada nije bio zainteresovan za ovo tržište. Weber-Schandwick ima kancelarije u preko 120 zemalja, nekoliko hiljada ljudi koji se bave odnosima sa javnošću, velike klijente i više od 500 miliona dolara godišnjeg prihoda. Weber-Schandwick je vrh, ali nije jedini u tom poslu. U Srbiji postoje ljudi koji ovde zastupaju i druge velike svetske agencije, ali su još uvek neaktivni jer je Srbija malo tržište. Za razliku od marketinga gde već deset godina postoji taj lanac razmene informacija, PR u Srbiji do sada nije bio interesantan za velike komunikacijske mreže. Kroz marketing mi smo već bili povezani sa McCann-Erickson World Groupom, zato se tako i zovemo, ali nismo bili u direktnoj vezi sa specijalizovanom PR kompanijom.
Sad smo povezani sa najvećim svetskim lancem za odnose sa javnošću. To je važno iz četiri razloga. Pre svega, domaćim klijentima sad možemo da obezbedimo komunikaciju i pristup bilo kojoj ciljnoj javnosti u svetu. Ako klijent hoće da komunicira sa nekim u Velikoj Britaniji, mi možemo u jednom danu da organizujemo da se napravi kontakt sa brojnim britanskim investitorima i medijima. Drugi razlog je što domaćim firmama obezbeđujemo pristup znanju kroz saradnju sa Weber-Schandwickom. Imamo pristup svim njihovim bazama podataka. To je znanje koje se sada, ovog trenutka primenjuje bilo gde u svetu. Možemo da pomognemo da domaća firma iz Svrljiga komunicira sa javnošću na isti način kao takva firma u Španiji. Treća stvar je što strane firme, pogotovo nove kompanije na ovom tržištu, dobijaju veću sigurnost. Sada i u Srbiji o njihovom imidžu brine kompanija koja radi po istim standardima i pravilima igre koja važe i za PR agencije u Njujorku, ili bilo gde u svetu. To je još jedan ekstrapokazatelj da je u Srbiji situacija normalna i da može da se radi. Četvrti, i možda najbitniji razlog jeste što smo sada omogućili da naši ljudi iz agencije imaju treninge, komunikaciju, razmenu informacija sa kolegama iz Weber-Schandwicka. Situacija je takva da kada radiš u agenciji McCann-Erickson Public Relations u Beogradu, to je gotovo isto kao da radiš za kancelariju Weber-Schandwick bilo gde u svetu. To je na neki način preskakanje vekova za naše ljude.
ZaštojeWeber–SchandwickuopštedošaouSrbiju?
Za njih ovo tržište postaje sve važnije. Već se pojavljuju neke firme za koje je bitno da imaju dobar servis ovde, firme kao što je Majkrosoft. Bitno im je da pokriju to tržište. Srbija u Weber-Schandwick ulazi u paketu sa centralnoevropskim zemljama. Mi smo u zajedničkom paketu sa Mađarskom, Hrvatskom, Slovenijom, BiH, Bugarskom, Makedonijom, Češkom i Slovačkom. Weber-Schandwick svuda pravi afilijacije ili se na neki način vezuju u određene lokalne agencije koje ulaze u njihov sistem rada. PR je kao virus, širimo se kao virus i tako se organizujemo.
McCann-Erickson Public Relations se svuda u regionu nalazi u vrhu, negde je prvi, negde drugi. Industrija komunikacija se u svim okolnim zemljama intenzivno razvija poslednjih godina. U Sloveniji su PR kompanije doživele rast od nekoliko desetina procenata, ali kod nas je to i do nekoliko stotina procenata. Pre pet godina, PR je u Srbiji tek nastajao. U vreme Miloševića, kad su se mediji kontrolisali iz jedne tačke, a tržišna ekonomija zapravo još nije ni postojala, uopšte nije bilo potrebe za građenjem imidža u javnosti kroz komunikaciju i kroz ostavljanje utiska. Tada je u našoj struci bilo par stručnjaka konsultanata. Nije bilo posebnih specijalističkih PR agencija. Posle 2000. godine, sve se promenilo. Danas postoji više od četrdeset agencija. Kad smo mi krenuli, imali smo jednog klijenta i četvoro ljudi. A sad nas ima više od sedamdeset.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Nedelja iza nas deluje kao uvod u poslednju fazu kuvanja kosovske žabe. Šta se saznalo prethodnih dana? Ima li Srbija “crvene linije”? Gde je napravljena najveća greška? Koliko je kosovske Srbe, u kombinaciji sa proračunatom tišinom vlasti, koštalo busanje predsednika u grudi i hvalisanje da će ih Beograd zaštititi po svaku cenu? Koliko ih je koštala podrška Srpskoj listi i ćutanje na pogrešne poteze srpske države? Ponovo se čuje ono – a šta sad? Problem je što svaki put kada se to pitanje postavi, obično kao reakcija na još jednu akciju kosovskih vlasti usmerenu protiv srpske zajednice, istovremeno mogućih i konstruktivnih odgovora sve je manje. Korak po korak
Šta god da je bila suštinska svrha Vulinove posete Moskvi, ona se po Vučića nije završila onako kako je želeo. Vulinov zadatak je valjda bio da ovom posetom demonstrira daljnju bliskost Srbije i Rusije. Umesto toga, Vučić je kao rezultat sastanka Vulina i ruskog predsednika dobio šamarčinu od Putina, koji ga je pozvao da prisustvuje samitu BRIKS u Kazanju
Istraživanje NSPM
11.septembar 2024.Đorđe Vukadinović i istraživački tim NSPM
Za dva meseca intenzivne režimske kampanje procenat protivnika Rio Tinta je sa 55,5 porastao na skoro 60 odsto. A opao je – doduše, neznatno – i broj pristalica projekta “Jadar” (na ispod 25 procenata od ukupnog broja izjašnjenih). A na pitanje ko će imati najveću korist od eventualnog otvaranja rudnika litijuma, samo 21,7 odsto ispitanika reklo je da su to “građani Srbije”, dok ukupno skoro tri četvrtine smatra da će najveću korist imati Rio Tinto, Nemačka i “sadašnja vlast”
Ko se usudio da nezakonito prisluškuje inspektore za borbu protiv droga koji su otkrili Jovanjicu i uhapsili Koluviju, kao i da takve razgovore iz nezakonitog prisluškivanja poturi među dokaze u postupku protiv njih
Ako se zaista uvede obavezno služenje vojnog roka najviše će se radovati vlasnici kafana i šatora - eto njima posla oko ispraćaja. Što se svih drugih tiče – isuviše je nedorečenosti u predlogu koji je na stolu, kao da se grupa neukih malo poigrala sa Vojskom Srbije
Od tri koraka koja je ministar kulture Nikola Selaković najavio u cilju vraćanja upotrebe ćiriličkog pisma, jedan je besmislen, drugi štetan, a treći nije ništa novo
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!