Pogled iz Rusije
Šta ruski mediji pišu o izlaganju Miloša Vučevića i novoj vladi Srbije
Fokus ruskih medija je uglavnom deo vezan za buduće odnose Srbije i Rusije te uvođenje odnosno neuvođenje sankcija Rusiji
Čini se da je međunarodna delegacija EFJ, IPI i SEEMO, svojom posetom i preporukama dodatno razjarila i onako razularene lovce na novinarske glave i slobodu govora i mišljenja
Dugo očekivana i na sva zvona najavljivana Međunarodna misija za utvrđivanje činjenica o medijskoj slobodi i bezbednosti novinara u Srbiji došla je i otišla, a na ovdašnjem se medijskom nebu situacija pogoršala. Pretnje i pritisci su intenzivirani, lov na izdajnike dobio je nove forme, a počelo je da nestaje i ono malo preživelih etičkih standarda. Sve to, međutim, nikako ne znači da su predstavnici Evropske federacije novinara (EFJ), Međunarodnog instituta za štampu (IPI) i Medijske organizacije za jugoistočnu Evropu (SEEMO) džaba dolazili i tokom 18. i 19. januara uzalud pričali s praktično svim najvažnijim igračima na medijskoj sceni – uključujući čak i predsednika lično.
Naprotiv. Čini se da je upravo ova delegacija dodatno razjarila i onako razularene lovce na novinarske glave i slobodu govora i mišljenja. Jer, za razliku od raznoraznih međunarodnih faktora i izaslanika, koji jedno pričaju na sastancima s novinarima i nevladinim organizacijama, a nešto sasvim drugo na divanhani kod Aleksandra Vučića, kolege iz respektabilnih organizacija usudile su se da predsedniku lično, a potom i javno, saopšte šta su zaključili. I to ne samo tokom razgovora s Grupom za slobodu medija i NUNS-om (koje režim označava kao grupe s političkim agendama), već i sa predstavnicima UNS-a, SINOS-a, različitih medija, organizacija, komisija i institucija, kao i sa napadnutim novinarima (pa i sa dve novinarke Pinka o čijim se povredama onoliko pričalo).
U saopštenju ove delegacije, koje je objavljeno 25. januara, ističe se da je otkriven niz „suštinskih izazova za promovisanje slobodnog, nezavisnog i pluralističkog medijskog okruženja“, ali i iznosi više preporuka za unapređenje stanja.
One se pre svega odnose na bezbednost. Ističe se da „svi organi treba ozbiljno da uzmu slučajeve nasilja i uznemiravanja prijavljenih od strane novinara“ i odmah reaguju. Poruka je takođe bila da „zvaničnici na svim nivoima Vlade Srbije pošalju jasan signal – bez ikakvih uslova – kojim osuđuju sve napade na novinare“. Sasvim očekivano, a imajući u vidu šta se dešavalo u danima pre i posle tog 25. januara, jasno je da „zvaničnici na svim nivoima“ ne mare baš mnogo za bezbednost novinara i da im na kraj pameti nije da osuđuju bilo kakve napade.
Kada je u pitanju državni angažman s medijima, delegacija je poručila da zvaničnici moraju da se uzdrže „akcija, uključujući verbalno uznemiravanje, koje imaju efekat delegitimacije kritičkih novinara i njihovog rada“. Isti ti zvaničnici pozvani su da „pokažu poštovanje za medijski pluralizam i medijsku nezavisnost“ i da ne diskriminšu medije – kako u domenu ponašanja prema njima, tako i u finansijskoj sferi. Iako iz ovdašnje pozicije takva preporuka deluje kao „želja pusta“ i diplomatska frazetina koja ne znači ništa, činjenica je da je ovdašnjoj vlasti retko ko tako predočio stvari: EFJ, IPI i SEEMO usudili su se da javno opomenu one čiji bi posao trebalo da bude da sve građane i građanke tretiraju jednako i da poštuju njihova osnovna profesionalna, pa i ljudska prava. Neće od svega toga biti mnogo vajde, naravno, ali je za početak dovoljno i to što je neko „sa strane“ video ono što je ovde očigledno.
Međunarodna delegacija bavila se i institucijom ombudsmana istakavši da bi to državno telo trebalo da se bavi i žalbama i problemima u vezi s novinarstvom, podržala je rad radne grupe za bezbednost novinara, kao i Saveta za štampu, upozorila na važnost dostupnosti informacija, društvenog dijaloga i sindikalnog organizovanja novinara. Posebno zanimljivo jeste da se delegacija bavila temom koja je na domaćem terenu prošla potpuno „ispod radara“, a to je uvod u pokušaj licenciranja novinara. Naime, nakon što je u oktobru 2017. ministarka Jadranka Joksimović u Briselu ocenila kako „medijska strategija treba da odgovori prvo koja je definicija novinara i istraživačkog novinarstva“, društvance nekoliko novinarskih veterana namerilo je da napravi nekakvu komisiju u kojoj bi se odvajalo žito od kukolja. Dugoročno, a imajući u vidu da se neki od tih veterana sad već redovno pojavljuju na TV Pink, lako je moguće da bi takva komisija zapravo bila državno telo koje bi podobnima davalo sve, a nepodobne izbacilo iz profesije. I tu je međunarodna delegacija bila više nego jasna: „Kako se ne bi ograničavala sloboda štampe i kako bi se podržala zaštita izvora, zajednička misija upozorava i medijske zainteresovane strane i vlasti protiv uvođenja posebne definicije ko je novinar sužavanjem sadašnjeg razumevanja“, navodi se u preporukama.
Konačno, ugledni gosti u svom su saopštenju poručili da „demokratija cveta onda kada i slobodno i nezavisno novinarstvo napreduje“. Prava je šteta što to oni kojima je namenjeno ne žele da čuju. I što će zbog toga biti potrebno još mnogo sličnih izaslanstava da bi se makar zaustavio sve brži pad.
Fokus ruskih medija je uglavnom deo vezan za buduće odnose Srbije i Rusije te uvođenje odnosno neuvođenje sankcija Rusiji
Ivica Dačić je rekao da je Rusija tražila zakazivanje hitne sednice Saveta bezbednosti UN o BiH
Birajući između dve loše opcije, opozicija je uspela da izabere treću, najgoru: da se međusobno posvađa i podeli. Paradoks je tim veći što su predmet spora bili, kako stvari stoje, samo beogradski izbori. Na ostale lokalne će kanda izaći i bojkot-stranke prepuštajući lokalnim odborima odluku o tome. Šteta će biti mnogo veća ukoliko se bojkot-stranke i “borbene” stranke nastave međusobno obračunavati, ostrašćeno deleći opoziciono biračko telo
Kada je izgledalo da bi opozicija konačno mogla da se izbori za neke predizborne koncesije i natera vlast da odstupi, koalicija “Srbija protiv nasilja” se pocepala i zbunila svoje birače: da li su predstojeći lokalni izbori jačanje snaga pred neku buduću bitku ili slavno umiranje nečega što je ličilo na pobedničku kombinaciju
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve