Kako je početak radova na stambenoj zgradi doveo do rušenja obližnjih kuća
ZAUSTAVLJENI RADOVI, ČEKA SE ISTRAGA: Dubljanska 35
Rupa u Dubljanskoj ulici 35, koja je progutala četiri kuće, a moguće je još koju, najnovija je destinacija lokalnog turizma: pored stanara urušenih kuća, komšija, prijatelja, novinara, mnogo je znatiželjnika. Glavna tema je ko je kriv: po nekima, to što se dogodilo delo je alavih investitora, po drugima izvođača radova, po trećima države, korumpiranih službenika, odnosno svih pobrojanih pod zajedničkim nazivom „urbanistička mafija“. Rupu pohode i investitori sa lokacija u blizini: i oni traže razlog urušavanja, sve u strahu da se isto i njima ne dogodi. Tu su i predstavnici raznih firmi koje prodaju već nešto što „da je ovde upotrebljeno, ništa se ne bi dogodilo, a nije mnogo skupo“.
STVARRUTINE: U Građevinskoj inspekciji gradskog Sekretarijata za imovinsko-pravne poslove najavljuju pokretanje sudskog postupka zbog privrednog prestupa i prekršaja protiv odgovornih za sve što se dogodilo, kad Inženjerska komora da svoje mišljenje o uzrocima urušavanja. Načelnica Gradske građevinske inspekcije Dragana Pešić kaže da je reč o nepoštovanju struke, počev od projektanta, preko vršioca tehničke kontrole, odgovornog izvođača i vršioca stručnog nadzora. S druge strane, Nedeljko Prelić, direktor Optosa i predstavnik investitora, kaže da od odgovornosti ne beži, da poseduje urednu dokumentaciju i saglašava se da će ekspertiza pokazati uzrok klizanja terena.
Prema onome što na tabli ispred gradilišta piše, do novembra sledeće godine, na tom mestu trebalo je da nikne stambena zgrada sa pet etaža – prizemljem, tri sprata i potkrovljem. Glavni investitor je Optos, koinvestitori su osam bivših stanara na toj adresi, koji su glavnom investitoru ustupili plac, a za uzvrat je trebalo da dobiju odgovarajuće stanove u novoizgrađenoj zgradi. Po projektu, a u skladu sa gradskim propisima, ispod zgrade je predviđena izgradnja garaža na četiri poluetaža.
Četiri poluetaža imaju visinu od devet metara, što će reći da se mora iskopati tolika, odnosno i malo dublja rupa. Oni koji se u visokogradnju razumeju kažu da to i nije naročit izazov, čak i ako se tolika rupa kopa tik uz druge objekte.
Pre svega, neophodno je sačiniti geotehnički elaborat: izbuši se nekoliko rupa dubokih više nego što će sama građevina biti, izvade se uzorci tla po kojima se vidi raspored slojeva, minimalni i maksimalni nivo podzemnih voda i na osnovu toga se pravi projekat temeljne jame kojim se definiše visina, tačnije dubina šipova i njihova gustina. Šipovi se postavljaju/izlivaju od betona armiranog građevinskim gvožđem po obodu budućeg objekta, najmanje za trećinu dublje od najniže kote budućeg objekta, a svrha im je da „pridržavaju“ zemljište i spreče eventualno odronjavanje. Nema u tome naročite mudrosti. Pre je reč o rutini.
Kada se beton stegne, šipovi se povezuju „naglavnom gredom“, koja je takođe od armiranog betona i koja povezuje sve šipove u nivou tla, odnosno na koti „nula“. Tek tada može da se počne sa otkopavanjem. U slučaju da je tlo peskovito, kako otkopavanje napreduje tako se izlivaju i armirano-betonske „zavese“ koje po dužini i dubini šipove povezuju u jednu celinu, da na taj način dodatno ojačaju sklop, ali i da spreče osipanje tla između šipova. Samo ako se tako uradi, okolni objekti su potpuno sigurni i gradnja može da počne.
KOJEKRIV: Projekat temeljne jame izradio je investitor, a ekspertizu projekta obavio je Institut za saobraćajnice i geotehniku Građevinskog fakulteta. Geotehnički elaborat izrađen je u Geosondi. Prema njihovom nalazu, nisu detektovane podzemne vode na predviđenoj dubini iskopa. Projektom je određeno da šipovi zađu 12 metara u tlo, sa razmakom od pola metra između dva susedna.
Za njihovo postavljanje angažovano je preduzeće LHR, kojem su „specijalizovani građevinski radovi“ u opisu delatnosti. Ako Geosondin elaborat odgovara stvarnom stanju, prvo na listi mogućih krivaca je baš ovo preduzeće. Međutim, sa šipovima je nevolja to što su jednim delom u zemlji i niko ne može biti siguran koliko su duboko pobodeni, osim onoga ko ih je postavljao, odnosno onaj koji mu je sedeo nad glavom – nadzorni organ, koga imenuje i plaća investitor, e da bi bio siguran da će biti isporučeno ono što je ugovorio i platio.
Prema građevinskoj knjizi, koja je obavezan dokument na svakom gradilištu i služi kao dokaz da je sve urađeno prema projektu, izvedena dubina šipova odgovara projektovanoj. Ali, ako su šipovi kojim slučajem plići, a njihova dubina se sad može lako izmeriti, krivica nije samo na izvođaču radova već i na nadzornom organu. Štaviše, na njemu je veća odgovornost.
Kako god, po pobijanju šipova, izlivena je nadglavna greda i potporni zidovi prema susednim objektima, takođe armirano-betonski, kako nalažu propisi i dobra građevinarska praksa, a iskopavanju temeljne jame pristupio je Gradnja kop. Po rečima radnika koji su na iskopu radili, na oko dva metra dubine, ispod kuće koja je potpuno srušena, pojavila se voda. „Ili je septička jama, ili je šuplja vodovodna cev“, kažu. No, to ih nije sprečilo da sa iskopom nastave. Povremeno su pumpe drenirale dno jame i sve je teklo naizgled kao po loju. Na pitanje zašto iskopavanje nije prekinuto da se ustanovi odakle voda, da se „izvor“ sanira, odgovaraju sa „ko će to raditi, treba ulaziti u tuđe dvorište, treba i tamo kopati, moguće je da vlasnik ne bi dozvolio…“, a na „zašto nema armirano-betonske zavese koja bi šipove povezala i učvrstila, sprečila da voda spira tlo“, kažu da „na ovakvu gustinu šipova nije potrebna, štaviše, da ne bi bila potrebna i da je razmak dvostruko veći“. I tako, ode sve u Tandariju.
Legenda kaže da je Miloš Obrenović na potezu od Terazija do Kalemegdana pored gradilišta o državnom trošku podizao vešala, tek kao opomenu investitorima i građevinarima, za slučaj da neko šićari, ošljari, murdari…
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Od zaposlenih u Republičkom zavodu za zaštitu spomenika kulture se traži, pod pretnjom otkaza, da postupe protiv Ustava, profesije i morala, kako bi leks specijalis o Generalštabu zaživeo u praksi. Oni odbijaju. Šta je to što im se dešava i koje vrednosti Generalštaba štite
Sa raznih strana razni dobro obavešteni ljudi javljaju da je Maji Gojković istekao rok trajanja i da će joj uskoro biti uručena zahvalnost za saradnju. U kojoj formi, videćemo. Ako će tako biti, zašto je Maja nastradala? Ona je poslušna, ali možda ne baš toliko koliko se od nje očekivalo. Možda se pravila luda više nego što joj je to bilo dozvoljeno. Prošle godine je preko noći likvidirana Razvojna agencija Vojvodine, koju je u toj formi osnovala Mirovićeva vlast. Deo zaposlenih, oni podobni, prebačen je u Fond za evropske poslove AP Vojvodine, kojim rukovodi “poznati evropejac” Ognjen Dopuđ, prepoznatljivog izgleda, “slavan” po tome što je fizički napadao i vređao studente koji su u septembru prošle godine blokirali ulaz u novosadski Rektorat. E sada, da li eventualni odlazak Maje Gojković ima veze sa svim ovim? Ako ima, onda je to zbog toga što nije bila efikasnija i brža u diferencijaciji, druge nema
Kako se odnosi na međunarodnom planu komplikuju i sukobi pojačavaju, sve više postaje jasno da desetogodišnje tvrdnje Aleksandra Vučića kako Srbija sa pojedinim državama ima bratske odnose nisu ništa drugo osim prazne priče
S obzirom na to da je bruto društveni proizvod Srbije oko 80 milijardi evra, a prihod Nisa u 2023. bio je oko 3,4 milijarde, gde je dodata vrednost oko 300 miliona, udeo u rastu BDP manji je od polovine procenta, ali gašenje rafinerije utiče i na rast cena, kao i na devizno tržište i neizbežan rast inflacije
“Postoji i to očekivanje – radio si najbolje što umeš, u skladu sa pravilima i dosadašnjom praksom. Veruješ da te to štiti, a zapravo te ne štiti. Znam da i danas ima kolega koji misle: ‘Sama je tražila, što je morala toliko da govori; dok god sam ja ovde, ušuškan i ne pravim veliku buku, meni tako nešto ne može da se desi.’... Cilj im je svakako osveta, za početak. Zatim hoće da pokažu da mogu. A onda i da to bude poruka za sve druge koji dižu glas na različitim stranama. Od odgovora akademske zajednice zavisiće u kojoj meri ćemo pristati na to, da li ćemo i koliko snage imati da kažemo: ‘Ovo nije slučaj samo jedne profesorke, nego se radi o principu’”
Donald Tramp konačno je do pucanja zavrnuo ruku Aleksandru Vučiću, pa naprednjački režim pred rusofilskim biračkim telom pravi sebi alibi da izbaci Ruse iz NIS-a – ako ne može milom, onda silom
Zet Kušner sigurno razmišlja vredi li sa Vučićem, Jovanovim i drugim ćacijima saditi tikve. Prilikom otimačine Generalštaba ispali su smotana banda koja se u toku pljačke banke bez maski krevelji u kamere i ostavlja na pultu ličene karte
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!