"Kada kažemo ‘puna saradnja’, onda pod tim podrazumevamo saradnju kakvu vidi Tribunal. Nas ne interesuje šta o tome kažu vaši političari. Kada nam iz Haga budu rekli da puna saradnja postoji, mi ćemo to prihvatiti kao činjenicu"
DžEFRIBARET: Da, tačno je da sam tu od oktobra 2000, i dobro se sećam euforije. I za nas je to bio čudesan događaj. Mi, iz međunarodne zajednice, tome smo se nadali, ali niko, takoreći, nije smeo da poveruje da će do promene doći. Želeli smo da damo sve od sebe da Srbija ponovo stane na svoje noge, i dali smo ogromnu pomoć. Zaista su u početku reforme napredovale neverovatnom brzinom, pre svega u ekonomskoj sferi. Nažalost, reforme pravosuđa, policije i institucija, čak ni od početka, nisu ni izbliza išle istom brzinom. Ali, zemlja je neverovatno brzo obnovila veze sa susedima, na tom planu je zaista postignut veliki uspeh. Ali, nakon godinu i po dana, ovi procesi su počeli da se usporavaju, što je prilično tipično za zemlje u tranziciji. Tada smo bili zabrinuti što taj voz usporava, ali smo ubrzo svi bili duboko uzdrmani tragičnom pogibijom premijera Đinđića. Za sve nas je to bio poziv na uzbunu – zemlja koja je do tada napredovala odjednom se suočila sa mračnim snagama iz prošlosti. Pa, opet, vlasti su, uz sve manjkavosti, preduzele odlučnu akciju da zemlju održe na pravom putu.
Ali, na izborima u decembru ponovo je proradio alarm, zbog uspeha radikala na izborima. Očigledno, ni demokratske snage, uz svu pomoć međunarodne zajednice, nisu bile dovoljne da se veliki deo stanovništva privoli za reforme koje će zemlju odvesti u EU. Dobro je što je Tadić pobedio na izborima, ali čekaju nas novi, i ne smemo da se opustimo. Bilo bi jako loše kada bi radikali ponovo osvojili vlast. To vam je nalik na čudovište iz Loh Nesa, koje malo-malo diže glavu iz vode. Ali, zadovoljni smo što je pobedio predsednik koji se iskreno zalaže za evropske vrednosti, i što predstavnici demokratskih snaga danas zauzimaju sve položaje vlasti, i to je pozitivan signal, kod kuće i u inostranstvu.
Da, i to samo pokazuje koliko je napora neophodno uložiti da se krene tim strmim putem ka EU-u. I tu vlada mora da zapne više, da pokaže šta je sve neophodno da se uradi da se do tog cilja stigne. Ljudi ove zemlje moraju da znaju da je put ka EU-u težak, i vlada mora da se drži principa i vrednosti koje vladaju u EU-u, a koje nisu uvek po volji svim građanima.
Evo primera. Ako nema saradnje sa Tribunalom u Hagu, uprkos neprekidnim upozorenjima sa najviših mesta u vlasti, onda nastaje veoma ozbiljan problem. Mi bismo jako voleli da završimo studiju o izvodljivosti i da započnemo pregovore o Sporazumu o stabilizaciji i asocijaciji. Ali, da bi se to desilo, neophodno je da se reše tri ključna pitanja. Prvo je potpuna saradnja sa Haškim tribunalom, koja je praktično zamrla. A kada kažemo „puna saradnja“, onda pod tim podrazumevamo saradnju kakvu vidi Tribunal. Nas ne interesuje šta o tome kažu vaši političari. Kada nam iz Haga budu rekli da puna saradnja postoji, mi ćemo to prihvatiti kao činjenicu.
Drugo ključno pitanje jeste harmonizacija carinskih stopa između Srbije i Crne Gore, i to je takođe stara priča. A treća velika stvar koju očekujemo je konsolidacija državne zajednice. Tu, priznajemo, ima izvesnog napretka. Ali, državna zajednica je još nedonošče. A ako hoćemo s vama da pregovaramo, želimo da pregovaramo sa državom koja funkcioniše i koja ima učvršćene institucije. A za to je neophodna politička volja. I zato još nismo završili studiju o izvodljivosti.
Verovatno ih ima, ali za to nema razloga. To je tehničko pitanje. Imate Ustavnu povelju, imate Akcioni plan o zajedničkom tržištu koji su usvojili i vlada i parlament. Pa, poštujte ga! Koliko još da čekamo? Ako političari ovde i u Crnoj Gori gube vreme pričajući o referendumu, i misle da će se stvari tako brže pokrenuti, onda su u zabludi. Srbija i Crna Gora mogu lako napred, pod uslovom da se stvori politička volja da se ispune ova tri uslova koje sam naveo. Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju mogao bi da vam se smeši već za godinu dana. Ali, to sada samo od vas zavisi. Mi ove uslove uporno ponavljamo, a ovde se uporno ništa ne radi po tim pitanjima. Čist gubitak vremena, i zato vaša zemlja zaostaje. Ugledajte se na Hrvatsku. Ona je izvanredan primer.
To u potpunosti razumemo. Nažalost, moram da kažem bez uvijanja da to još nije na dnevnom redu. Treba i vi da razumete da je i evropskim zemljama sve teže da liberalizuju vizni režim. Da bi to učinile, neophodne su zaista veoma čvrste garancije da vaša zemlja ispunjava čitav niz kriterijuma. Još je rano da se govori o ukidanju viza.
Istina, mladi jesu bili moji najomiljeniji sagovornici, i ovde sam osetio jednu snažnu vitalnost. Ovo je strašno dinamična zemlja, ali je njena nedavna prošlost bila veoma rđava, i s njom mora da se suoči da bi krenula napred. I ti mladi su me fascinirali, uprkos svoj izolaciji, uprkos tome što nisu mogli da putuju, kod njih postoji ogromna žeđ za znanjem. Zato, ne moram da žmurim da bih vas zamislio u EU-u. Vi ćete biti u EU-u. Ali, vaši lideri moraju snažno da se uključe u tu kampanju.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Otkako su počeli investicioni ciklusi javnost se navukla na trošenje miliona i milijardi evra kao na normalnu pojavu. Šta znači kad se milioni izliju u mozak? Da li je 12 miliona evra prevelika suma za obrenovačku pijacu, a 17 miliona evra za ulepšavanje Kalenića gumna? Lako je prevariti lakoverne. Bagatelizacija evra i dolara posledica je aljkavog i nipodaštavajućeg odnosa prema dinaru kao nacionalnoj valuti. Zlatno doba donosi i zlatne bonuse
Triler uživo. Slučaj “Jovanjica” postao je luđi od TV serije koja se emitovala u vreme Koluvijinog hapšenja. Sudski postupci “Jovanjica Jedan” i “Dva” postali su objedinjeni. To znači da će se od sada za proizvodnju droge – marihuane i skanka – zajedno suditi osamnaestorici optuženih. Šta će Srbija pre dočekati: presudu za Jovanjicu ili legalizaciju kanabisa? S tolikim brojem optuženih, suđenje može da traje “odavde do večnosti”
Šta ako je način na koji se jedno društvo odnosi prema ubijenoj bebi Danki Ilić, zapravo način na koji se odnosi prema sebi? To onda povlači pitanje – a prema kome imamo milosti i čije dostojanstvo čuvamo ako to ne možemo da pružimo ni ubijenom detetu
Kako je moguće da je sporazume teže sprovesti nego postići? Analitički se može samo reći da je to rezultat nedovoljnog pritiska Zapada, nepostojanja političke volje zvaničnog Beograda i zvanične Prištine, ali možda je i metodologija prevaziđena. Ovakva stagnacija ne daje rezultate, tako da i nema velikih očekivanja od dijaloga koji je i Beogradu i Prištini jedan od glavnih uslova za nastavak evropskih integracija
Šta posle posle junskih izbora? Na tu temu za “Vreme” govore opozicioni stranački akteri s obe strane “modre reke”. Dakle, lider stranke “Srce” Zdravko Ponoš, predsednik Pokreta slobodnih građana Pavle Grbović, potpredsednik Narodnog pokreta Srbije Borislav Novaković i politički analitičar Dejan Bursać. Inače, “Srce” je bojkotovalo beogradske izbore, ali ne i izbore u nekim drugim lokalnim sredinama, dok su PSG i NPS delovi takozvane borbene, odnosno opozicije koja je odlučila da izađe na junske izbore
Još prošle godine je bilo upozorenja o naprednjačkim planovima da polovinu, ako ne i veći deo Futoškog parka pretvore u turističko-poslovno-ugostiteljski centar. Da li će sve biti hotel i kancelarijski prostor, kako se navodi u novom planu, ili možda i tržni centar, videćemo. Poznavaoci prilika tipuju da će tu biti svakako i tržnog centra, pa će ljudi moći da šopinguju u parku posle ljuljanja dece, ako preostane još koja ljuljaška
Pristao je da bude režimska maskota, da svakom prilikom istakne doprinos predsednika države, da mu bude pri ruci za slikanje, da mu se nađe na spiskovima podrške... I sve je bio sličniji naprednjačkim funkcionerima, da bi se nakon slabih rezultata u Nemačkoj u potpunosti pretvorio u bahatog i samoljubivog naprednjaka, koji ne podnosi kritiku, niti pomišlja na samokritiku
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!