

Novi broj „Vremena“
Pobuna i defetizam: Ko bi to da digne ruke?
Vlasti Aleksandra Vučića pojačavaju represiju i huškaju svoje protivnike jedne na druge. Ideja je prosta – pokazati da se pobuna tobože ne isplati i da je „pametnije“ odustati




Na dan kada je Kijev osnovan, Rusija je izvela najveći napad dronovima do sada na ukrajinsku prestonicu. Vojska tvrdi da je PVO oborio na desetine dronova i projektila. Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski poručio je da su vojnici protivvazdušne odbrane heroji zemlje
Rusija je tokom jutra pokrenula novi talas napada na prestonicu Ukrajine. Kijev je napadnut dronovima i raketama, a ukrajinske PVO jedinice oborile su više od 40 projektila.
Ukrajinski zvaničnici otkrili su da u 15. Ruskom vazdušnom napadu u ovom mesecu nije bilo žrtava, a ni štete.
Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko napisao je na Telegramu da je protekla noć bila teška, kao da nema ni mrtvih ni povređenih.
U današnjem napadu ruska vojska koristila je kombinaciju bespilotnih letelica Šahid iranske proizvodnje. Prema navodima administracije, ovo je bio 15. talas napada od početka maja.


Inače, u nedelju uveče su dve osobe poginule, a tri povređene u jednom od najgorih napada dronom u poslednjih nekoliko meseci.
Na dan kada je Kijev osnovan, Rusija je ponovo poslala dronove u ukrajinsku prestonicu, a vojska tvrdi da je uhvatila desetine.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski pohvalio je putem Telegrama ukrajinsku protivvazdušnu odbranu.
“Gledajte gore kako biste uništili neprijateljske projectile, avione, helikoptere i dronove. Svaki put kada oborite neprijateljske bespilotne letelice i projektile životi su spaseni. Vi ste naši heroji”, rekao je Zelenski.
Inače, Zelenski je zatražio od parlamenta da prekine sve odnose sa Iranom na 50 godina jer ta zemlja snabdeva Rusiju dronovima i drugom vojnom opremom.
“Treba primeniti specijalne ekonomske i druge restriktivne mere protiv Irana na period od 50 godina”, istakao je Zelenski, prenosi Gardijan.
I.Đ./Spiegel/Guardian
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com


Vlasti Aleksandra Vučića pojačavaju represiju i huškaju svoje protivnike jedne na druge. Ideja je prosta – pokazati da se pobuna tobože ne isplati i da je „pametnije“ odustati


Može se reći da su izbori koji se održavaju u deset lokalnih samouprava – najskuplji lokalni izbori u istoriji svetskog višestranačja. Upregli su naprednjaci sve svoje resurse da bi pobedili na tim izborima, ne bi li održali utisak nepobedivosti. Represija koju svakodnevno sprovode ima pre svega za cilj da stvori percepciju režimske moći i odlučnosti. Bitka se, kako stvari stoje, vodi pre svega na psihološkom planu. Ključno je pitanje da li će utiske koje produkuju naprednjaci uspeti da nametnu većini građana i da im oduzmu svaku nadu da su političke promene moguće


Šta se zaista dešava u poslednjih nedelju-dve na Kosovu? Da li je zaista rešeno pitanje boravišnih dozvola i da li je uzimanje, odnosno dobijanje kosovskih dokumenata veliki ili mali korak i ka čemu? Da li je srpskoj zajednici na Kosovu išta lakše ili ne? Kako na to gleda, ako uopšte gleda, Brisel? Hoće li Srbija zatvoriti makar jedno pregovaračko poglavlje u okviru onog čuvenog i sve daljeg puta ka članstvu u EU? I kakve veze, ako ikakve, sa tim imaju predlozi Aleksandra Vučića


Status Kosova ostaje centralno pitanje za Srbiju. U takvom kontekstu, dinamika evropskih integracija susednih država dobija poseban značaj. Brza integracija Crne Gore značila bi dodatno razdvajanje političkih tokova u regionu i smanjenje manevarskog prostora Beograda u odnosima sa Evropskom unijom


Naša prva adresa je zgrada iz pedesetih godina – verovatno neokrečena od tada. Gospođa u penziji: “Mi smo aktivisti za studentsku listu. – Izvinite, ja vas ne podržavam.” Entuzijazam blago opada. Ulazimo u sledeću zgradu. Građena je kasnih sedamdesetih, fasada je od betona i crvene cigle, osam spratova, bez lifta. “Oooo, pa gde ste vi meni, znam sve, vidimo se na glasanju”
Propagandne strategije režima
Ima li pobunjeno društvo razlog za defetizam Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve