

Crowdfunding
Podrži „Vreme“, podrži pravo novinarstvo
„Vreme“ zavisi samo od vas, jer je čvrsto rešilo da ne pravi trule kompromise. Zato smo pokrenuli crowdfunding kampanju. Uključite se u važan posao očuvanja nezavisnog novinarstva




„Mi kažemo ne ratu u Ukrajini i tražimo slobodu za Rusiju, a zanima nas na koji način to ugrožava bezbednost Srbije“, upitao je danas na protestu predsednik Ruskog demokratskog društva Pjotr Nikitin
Udruženje Rusko demokratsko društvo danas je organizovalo protest na Trgu Republike povodom odbijanja boravišne dozvole aktivisti Vladimiru Volohonskom zbog „pretnji po nacionalnu bezbednost“.
Na Trgu se okupilo oko stotinu ljudi koji su držali transparente sa pitanjima na koji način oni koji se zalažu za mir mogu da ugroze bezbednost Srbije. Jedan od govornika bio je Pjotr Nikitin, koji je upitao na koji način suprotstavljanje ratu u Ukrajini ugrožava bezbednost Srbije.
„Mi kažemo ne ratu u Ukrajini i tražimo slobodu za Rusiju, a zanima nas na koji način to ugrožava bezbednost Srbije“.
Nikitin je ukazao na Ustav, koji strancima garantuje boravak u Srbiji bez diskriminacije i bez obzira na političko opredeljenje.
Prema njegovim rečima, Srbija se jasno distancirala od ratnih dešavanja u Ukrajini, pa nije najjasnije zašto Bezbednosno informativna agencija (BIA) radi na tome da dokaže da su Rusi koji se zalažu protiv rata nepoželjni u Srbiji.
Nakon govora, Nikitin je pročitao peticiju u kojoj se pozivaju predsednik države Aleksandar Vučić i premijerka Ana Brnabić da prekinu progon ruskih državljana koji se zalažu za mir i protiv politike predsednika Rusije Vladimira Putina.
Sredinom jula ove godine ruskom antiratnom aktivisti Nikitinu granična policija je na aerodromu „Nikola Tesla“ odbila ulazak u Srbiju, a kao razlog zabrane navedena je „zaštitna mera udaljenja, mera bezbednosti proterivanja stranca, odnosno zabrana ulaska u Srbiju“.
Nakon toga je 25. jula još jednom antiratnom aktivisti poreklom iz Rusije Vladimiru Volohonskom odbijen produžetak privremenog boravka u Srbiji, pod obrazloženjem da je procena BIA da predstavlja opastnost za bezbednost Srbije.
A.E./FoNet
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com


„Vreme“ zavisi samo od vas, jer je čvrsto rešilo da ne pravi trule kompromise. Zato smo pokrenuli crowdfunding kampanju. Uključite se u važan posao očuvanja nezavisnog novinarstva


Antirežimski blok veoma dobro stoji u Sevojnu, Boru, Kuli, Bajinoj Bašti i Aranđelovcu. Nešto je slabiji u Smederevskoj Palanci, Kladovu, Majdanpeku, Knjaževcu i Lučanima. Manje zbog toga što se nije baš najbolje organizovao, više usled visoke startne pozicije režima u pojedinim delovima zemlje – analitičari kažu da je SNS najmanje oslabio na jugu i istoku Srbije


Kada vlast ignoriše posledice svojih odluka, ne samo da zanemaruje sadašnje žrtve, nego i stvara kulturu u kojoj svaka buduća katastrofa postaje legitimna


Slučaj u kome se patrijarh Porfirije (na slici) suočava sa mogućnošću da protiv njega bude pokrenut postupak zbog mobinga – koji je u krajnjoj suprotnosti sa hrišćanskim vrednostima – ostavio je gorak utisak u delu javnosti u Srbiji, najpre među onima koji, ruku na srce, naivno veruju da se takve stvari u Crkvi ne događaju. Međutim, poznavaoci crkvenih prilika odavno znaju da su slučajevi mobinga nad sveštenicima koji izađu u javnost nažalost samo vrh ogromnog ledenog brega o kojem se malo govori


U kojoj meri su istinite informacije da se Vojska Srbije ozbiljno “bilduje” oružjem? Čemu služi jačanje oružanih kapaciteta i, samim tim, kakve se poruke šalju za unutrašnju upotrebu, a kakve su poruke namenjene okruženju? Da li vojna saradnja Zagreba, Tirane i Prištine zaista plaši režim i Vučića ili je sve to predstava koja hrani sujetu jednog čoveka? Zašto se u ovom tenutku preko prorežimskih medija tendenciozno plasira vojna “moć”, kakva je korelacija ovog propagandnog paketa sa izborima, a kakva je u širem kontekstu geopolitičkih prilika? Na ova pitanja odgovaraju Vojkan Kostić, Petar Bošković i Boško Jakšić
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve