Prvi pisak lokomotive u Valjevu je, po saznanjima koje ima Železnica, a kojima raspolaže generalni direktor Milanko, bio najveći događaj tog vremena, dok su, po direktoru istoričaru, svi čuli pisak, ali svi nisu videli voz
Na žutoj tabli piše: 1/14. septembra 1908 g. stigao je prvi voz u Valjevo; U čast graditelja pruge i slavu građana Valjeva povodom obeležavanja 100 godina od prvog ulaska voza. 14. septembar 2008. g, Odbor za proslavu
Železnice Srbije su svoj dan, 15. septembar, kad je ono 1884. stig’o voz do Niša, obeležile radno, sa predstavnicima Simensa i Telefon kabla potpisan je ugovor vredan 5,7 miliona evra za modernizaciju dela pruge na Koridoru 10. Povodom Dana železničara oglasio se resorni ministar Milutin Mrkonjić, Radnim i vrednim ljudima Železnica Srbije čestitam lep jubilej, dok je generalni direktor Železnica Srbije, mr Milanko Šarović, u svojim čestitkama bio jubilarniji, Praznik danas obeležavamo sa zavidnim rezultatima, na koje možemo da budemo ponosni. Ali, pred nama su veliki poslovi. Započeli smo značajan i sveobuhvatan proces modernizacije železnice, jer samo tako možemo da budemo brži, efikasniji, bezbedniji i kvalitetniji, jer samo tako možemo da budemo bliži razvijenom svetu i deo savremenih evropskih saobraćajnica…
Ako je tako bilo na jubilej, može se reći da je dan ranije, u nedelju, 14. septembra, kad je obeleženo 100 godina od dolaska prvog voza u Valjevo, bilo puno i dosta jubilarnije. Neka bude, naime, Plavi voz, sa funkcionerima i magistrom generalnim direktorom je u Valjevo svečano stigao sa 15 minuta zakašnjenja. Plan proslave 100-godišnjice od ulaska prvog voza u Valjevo imao je preciznu satnicu, u 10.07 prijem za rukovodstvo JP Železnice Srbije kod gradonačelnika, 10.23, zajednička konferencija za novinare, 12.02 početak Svečane akademije u Valjevskoj gimnaziji, 13.13 otkrivanje spomen-ploče na zgradi Stare železničke stanice, 13.30 ručak u restoranu Šofer bar.
PRECIZNASATNICA: Ajmo redom, funkcioneri sa gospodinom magistrom generalnim direktorom stigli su prugom i tim Plavim vozom, onda su prešli u službene „oktavije“, koje su došle putem, i uspešno stigli do zgrade opštine. Tu dočekani. U opštini g. Šarančiću, i svima, dobrodošlicu zaželeo gradonačelnik Valjeva DS Zoran Jakovljević. Onda se za reč javio gospodin magistar generalni direktor, koga na to mesto turio Onaj Velja Ilić, i koji pre mesta generalnog direktora Železnica, sa ta prevozna sredstva, im’o iskustva kao vlasnik kafane „Bela lađa“ u Vrnjačkoj banji. Šta rek’o g. Šarančić, Evo ja bih par reči, da se zahvalim na ovoj toploj dobrodošlici, još rek’o da mu je mnogo drago da su se tako lepo okupili da obeleže 100 godina od prvog piska lokomotive, te da je, po saznanjima u Železnici, kojima on raspolaže, dolazak voza bio najveći događaj tog vremena. Još rek’o da je prošle godine barskom prugom, koja prolazi kroz Valjevo, prevezeno 200.000 putnika, a da je robni kargo-prevoz bio duplo veći.
Ondak bila ta konferencija za novinare. Gradonačelnik jopet pozdravio g. Šarančića rekavši da su postigli dogovore o raznim projektima. Jopet se, u svoje takoreći doktorsko sve pod konac odelo sa mnogo lepu kravatu, javio g. magistar generalni direktor, Ja bih da čestitam na ovako značajnom jubileju, da bi ponovio o prvom pisku lokomotive, rek’o i o saznanjima koje Železnica o tome ima, te da je u toku 2007. barskom prugom, prevezeno 200.000 putnika, a da je robni prevoz bio duplo veći. Rek’o i da su pokrenuli investicioni ciklus od 200 miliona evra, u pregovorima za još 300, sve u modernizaciju pruga, prevashodno Koridor 10, i rek’o, na zadovoljstvo domaćina, da je pruga Valjevo–Loznica, za koju socijalisti probili nekoliko tunela, jako važna.
VRLOLEPOIPRIJATNO: Zatim svi prešli u zgradu Gimnazije. Tu bilo mnogo lepo i sadržajno, u holu veliki transparent Železnice Srbije, po stepeništu i svuda mlade i obučene službenice Železnice koje su svima diskretno podarile bedž 100 godina voza. Prvo svi seli u svečanu salu, na himnu svi ustali, gradonačelnik Jakovljević rek’o o značajnom jubileju i pozdravio g. generalnog direktora, da bi generalni Milanko vrlo lepo uzvratio, o prvom pisku, o saznanjima koje imaju Železnice Srbije, 200.000 putnika, duplo veći robni prevoz… Podeliše i zahvalnice u povodu jubileja, prvi na spisku, ministar Mrkonjić, drugi na spisku za priznanje, mr Velimir Ilić, ne bejahu prisutni. Glumac reče kako to bilo pre 100 godina, javi se još jedared hor, bi kraj.
Dođoše do zgrade Stare železničke stanice, direktor valjevskog Narodnog muzeja, istoričar Vladimir Krivošejev, održa jedno mnogo lepo predavanje o tome da je ulazak prvog voza u Valjevo bio zaista veoma svečan, da su svi čuli pisak, ali da svi nisu videli voz… Gradonačelnik i generalni Milanko zajednički otkriše spomen-ploču „U čast graditelja pruge i slavu građana Valjeva“. Međusobno čestitaše, malo postojaše, pa se još malo reče g. Milanko.
Bi vreme ručku. Svi uđoše, svi sedoše, konobari su bili spremni, iako su prethodno veče, i sve do jutra, gostili goste na proslavi 60 godina Košarkaškog kluba Metalac, gde vele bilo mnogo lepo, muziku iz Čačak doveli Kićanović i Obradović, Srđan Šaper, i bez Tadića, vrlo lepo i osećajno otpev’o Devojkomala. Kod aperativa se vrlo lepo i prijatno javi Ješa Erčić, pomoćnik generalnog Milanka, Poštovani direktore, drage kolege, dobar dan, i dobro došli na obeležavanje ovako velikog jubileja, pre malo više od 800 godina Srpska pravoslavna crkva je dobila autokefalnost, pre tačno dva veka Dositej je održao prvo predavanje na Visokoj školi, pre tačno 90 godina srpska vojska je krenula u proboj Solunskog fronta, tačno pre 100 godina u Valjevo je stigao prvi voz… Generalni Milanko se nije javlj’o, prota Ljuba održa Gospodepomiluj molitvu pred ručak, svi uzeše da ručaju svega što bilo, svi uzeše da piju bijela i rumena vina. U neko doba jedan od ti novinara upita to pitanje pomoćnika generalnog Milanka, kol’ko sve koštalo, pomoćnik generalnog Milanka spremno odgovori, 211.000 dinara, do u bedž, bez ručka. U neko doba digoše se gosti iz Beograda sa g. Šarančićem na čelu, valjalo je poštovati vozni red.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Čak i ako bismo ono što se u Zaječaru i Kosjeriću zbilo u nedelju nazvali pobedom režima i porazom opozicije, odnosno studentsko-građanskog pokreta – neophodno bi bilo tim terminima, radi istinitosti i autentičnosti, dodati atribute. Pre svega, u pitanju je katastrofalna pobeda SNS-a, koja označava da “vučićevci” polako ali sigurno odlaze u ropotarnicu istorije i da uveliko trče počasni krug u kojem nikakve počasti nema, niti će je biti. Koje su još poruke ovih izbora? I šta iz njih možemo da naučimo
U nedelju 8. juna, u Kosjeriću su se sukobile studentska i naprednjačka lista. Odatle sam izveštavala tokom čitavog izbornog dana. Nekoliko minuta posle ponoći nepoznati ljudi, najverovatnije bliski Srpskoj naprednoj stranci, izbušili su gume na mom automobilu i oštetili mi retrovizore. Zato ovo neće biti klasična reportaža
Intervju: Prof. Tanasije Marinković, Pravni fakultet u Beogradu
“Mislim da je pogrešno ignorisati Vučića, praviti se da je već pao i da je izgubio svaku pamet. Kod njega se prepliću racionalno i iracionalno. I jedno i drugo je jako, i zato se svi odgovorni delovi društva moraju ujediniti i organizovati da bi se on smenio na zakonit i demokratski način. Taj pristup nije u suprotnosti s parolom ‘Nisi nadležan’. Ponosan sam na srpske studente koji su imali dovoljno znanja ili, bolje reći, osećaja da shvate koliko njega, malignog narcisa, taj stav pogađa”
Stigla je nova direktiva Vođe – pobunjene studente i građane proglasiti fašistima i nacistima. I esenesovci čine to s puno entuzijazma. Ipak, postoje dva ozbiljna problema. Prvi je što su pobunjeni srpski studenti i građani pojava koja je od fašizma daleko onoliko koliko se to uopšte može biti. Drugi je što upravo SNS u dobroj meri neguje mnoge odlike fašizma
“Ako je arhitektura refleksija vremena i društva u kome nastaje, kada pogledamo oko sebe, po svemu sudeći, predstoji nam ogroman put do ozdravljenja. Ako je uopšte u našem slučaju i moguć, s obzirom na to da smo u civilizacijskom razvoju preskočili i čitave epohe”
Aleksandru Vučiću sada ostaju samo stari, provereni metodi klasičnih diktatura jer ove moderne metode zaluđivanja i trovanja javnosti trokiraju. I to mu se, međutim, obija o glavu
Ne brani Vučić državu, već sebe od države. Sa bubnjem na leđima i gitarom u rukama ovaj čovek-orkestar izvodi dve-tri iste pesme bez sluha, uz falširanje i ispadnje iz ritma. Takvi su mu i vlast i politika. U najkraćem – opasni po okolinu
Hapšenja profesora, kažnjavanje ljudi, otkazi novinarkama… Režim Aleksandra Vučića se sveti i tek će da se sveti. To je dekadentna faza režima, ona pred kraj
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!