

Novi broj „Vremena“
Pobuna i defetizam: Ko bi to da digne ruke?
Vlasti Aleksandra Vučića pojačavaju represiju i huškaju svoje protivnike jedne na druge. Ideja je prosta – pokazati da se pobuna tobože ne isplati i da je „pametnije“ odustati


Prvi pisak lokomotive u Valjevu je, po saznanjima koje ima Železnica, a kojima raspolaže generalni direktor Milanko, bio najveći događaj tog vremena, dok su, po direktoru istoričaru, svi čuli pisak, ali svi nisu videli voz


Železnice Srbije su svoj dan, 15. septembar, kad je ono 1884. stig’o voz do Niša, obeležile radno, sa predstavnicima Simensa i Telefon kabla potpisan je ugovor vredan 5,7 miliona evra za modernizaciju dela pruge na Koridoru 10. Povodom Dana železničara oglasio se resorni ministar Milutin Mrkonjić, Radnim i vrednim ljudima Železnica Srbije čestitam lep jubilej, dok je generalni direktor Železnica Srbije, mr Milanko Šarović, u svojim čestitkama bio jubilarniji, Praznik danas obeležavamo sa zavidnim rezultatima, na koje možemo da budemo ponosni. Ali, pred nama su veliki poslovi. Započeli smo značajan i sveobuhvatan proces modernizacije železnice, jer samo tako možemo da budemo brži, efikasniji, bezbedniji i kvalitetniji, jer samo tako možemo da budemo bliži razvijenom svetu i deo savremenih evropskih saobraćajnica…
Ako je tako bilo na jubilej, može se reći da je dan ranije, u nedelju, 14. septembra, kad je obeleženo 100 godina od dolaska prvog voza u Valjevo, bilo puno i dosta jubilarnije. Neka bude, naime, Plavi voz, sa funkcionerima i magistrom generalnim direktorom je u Valjevo svečano stigao sa 15 minuta zakašnjenja. Plan proslave 100-godišnjice od ulaska prvog voza u Valjevo imao je preciznu satnicu, u 10.07 prijem za rukovodstvo JP Železnice Srbije kod gradonačelnika, 10.23, zajednička konferencija za novinare, 12.02 početak Svečane akademije u Valjevskoj gimnaziji, 13.13 otkrivanje spomen-ploče na zgradi Stare železničke stanice, 13.30 ručak u restoranu Šofer bar.
PRECIZNA SATNICA: Ajmo redom, funkcioneri sa gospodinom magistrom generalnim direktorom stigli su prugom i tim Plavim vozom, onda su prešli u službene „oktavije“, koje su došle putem, i uspešno stigli do zgrade opštine. Tu dočekani. U opštini g. Šarančiću, i svima, dobrodošlicu zaželeo gradonačelnik Valjeva DS Zoran Jakovljević. Onda se za reč javio gospodin magistar generalni direktor, koga na to mesto turio Onaj Velja Ilić, i koji pre mesta generalnog direktora Železnica, sa ta prevozna sredstva, im’o iskustva kao vlasnik kafane „Bela lađa“ u Vrnjačkoj banji. Šta rek’o g. Šarančić, Evo ja bih par reči, da se zahvalim na ovoj toploj dobrodošlici, još rek’o da mu je mnogo drago da su se tako lepo okupili da obeleže 100 godina od prvog piska lokomotive, te da je, po saznanjima u Železnici, kojima on raspolaže, dolazak voza bio najveći događaj tog vremena. Još rek’o da je prošle godine barskom prugom, koja prolazi kroz Valjevo, prevezeno 200.000 putnika, a da je robni kargo-prevoz bio duplo veći.
Ondak bila ta konferencija za novinare. Gradonačelnik jopet pozdravio g. Šarančića rekavši da su postigli dogovore o raznim projektima. Jopet se, u svoje takoreći doktorsko sve pod konac odelo sa mnogo lepu kravatu, javio g. magistar generalni direktor, Ja bih da čestitam na ovako značajnom jubileju, da bi ponovio o prvom pisku lokomotive, rek’o i o saznanjima koje Železnica o tome ima, te da je u toku 2007. barskom prugom, prevezeno 200.000 putnika, a da je robni prevoz bio duplo veći. Rek’o i da su pokrenuli investicioni ciklus od 200 miliona evra, u pregovorima za još 300, sve u modernizaciju pruga, prevashodno Koridor 10, i rek’o, na zadovoljstvo domaćina, da je pruga Valjevo–Loznica, za koju socijalisti probili nekoliko tunela, jako važna.


VRLO LEPO I PRIJATNO: Zatim svi prešli u zgradu Gimnazije. Tu bilo mnogo lepo i sadržajno, u holu veliki transparent Železnice Srbije, po stepeništu i svuda mlade i obučene službenice Železnice koje su svima diskretno podarile bedž 100 godina voza. Prvo svi seli u svečanu salu, na himnu svi ustali, gradonačelnik Jakovljević rek’o o značajnom jubileju i pozdravio g. generalnog direktora, da bi generalni Milanko vrlo lepo uzvratio, o prvom pisku, o saznanjima koje imaju Železnice Srbije, 200.000 putnika, duplo veći robni prevoz… Podeliše i zahvalnice u povodu jubileja, prvi na spisku, ministar Mrkonjić, drugi na spisku za priznanje, mr Velimir Ilić, ne bejahu prisutni. Glumac reče kako to bilo pre 100 godina, javi se još jedared hor, bi kraj.
Dođoše do zgrade Stare železničke stanice, direktor valjevskog Narodnog muzeja, istoričar Vladimir Krivošejev, održa jedno mnogo lepo predavanje o tome da je ulazak prvog voza u Valjevo bio zaista veoma svečan, da su svi čuli pisak, ali da svi nisu videli voz… Gradonačelnik i generalni Milanko zajednički otkriše spomen-ploču „U čast graditelja pruge i slavu građana Valjeva“. Međusobno čestitaše, malo postojaše, pa se još malo reče g. Milanko.
Bi vreme ručku. Svi uđoše, svi sedoše, konobari su bili spremni, iako su prethodno veče, i sve do jutra, gostili goste na proslavi 60 godina Košarkaškog kluba Metalac, gde vele bilo mnogo lepo, muziku iz Čačak doveli Kićanović i Obradović, Srđan Šaper, i bez Tadića, vrlo lepo i osećajno otpev’o Devojko mala. Kod aperativa se vrlo lepo i prijatno javi Ješa Erčić, pomoćnik generalnog Milanka, Poštovani direktore, drage kolege, dobar dan, i dobro došli na obeležavanje ovako velikog jubileja, pre malo više od 800 godina Srpska pravoslavna crkva je dobila autokefalnost, pre tačno dva veka Dositej je održao prvo predavanje na Visokoj školi, pre tačno 90 godina srpska vojska je krenula u proboj Solunskog fronta, tačno pre 100 godina u Valjevo je stigao prvi voz… Generalni Milanko se nije javlj’o, prota Ljuba održa Gospode pomiluj molitvu pred ručak, svi uzeše da ručaju svega što bilo, svi uzeše da piju bijela i rumena vina. U neko doba jedan od ti novinara upita to pitanje pomoćnika generalnog Milanka, kol’ko sve koštalo, pomoćnik generalnog Milanka spremno odgovori, 211.000 dinara, do u bedž, bez ručka. U neko doba digoše se gosti iz Beograda sa g. Šarančićem na čelu, valjalo je poštovati vozni red.


Vlasti Aleksandra Vučića pojačavaju represiju i huškaju svoje protivnike jedne na druge. Ideja je prosta – pokazati da se pobuna tobože ne isplati i da je „pametnije“ odustati


Može se reći da su izbori koji se održavaju u deset lokalnih samouprava – najskuplji lokalni izbori u istoriji svetskog višestranačja. Upregli su naprednjaci sve svoje resurse da bi pobedili na tim izborima, ne bi li održali utisak nepobedivosti. Represija koju svakodnevno sprovode ima pre svega za cilj da stvori percepciju režimske moći i odlučnosti. Bitka se, kako stvari stoje, vodi pre svega na psihološkom planu. Ključno je pitanje da li će utiske koje produkuju naprednjaci uspeti da nametnu većini građana i da im oduzmu svaku nadu da su političke promene moguće


Šta se zaista dešava u poslednjih nedelju-dve na Kosovu? Da li je zaista rešeno pitanje boravišnih dozvola i da li je uzimanje, odnosno dobijanje kosovskih dokumenata veliki ili mali korak i ka čemu? Da li je srpskoj zajednici na Kosovu išta lakše ili ne? Kako na to gleda, ako uopšte gleda, Brisel? Hoće li Srbija zatvoriti makar jedno pregovaračko poglavlje u okviru onog čuvenog i sve daljeg puta ka članstvu u EU? I kakve veze, ako ikakve, sa tim imaju predlozi Aleksandra Vučića


Status Kosova ostaje centralno pitanje za Srbiju. U takvom kontekstu, dinamika evropskih integracija susednih država dobija poseban značaj. Brza integracija Crne Gore značila bi dodatno razdvajanje političkih tokova u regionu i smanjenje manevarskog prostora Beograda u odnosima sa Evropskom unijom


Naša prva adresa je zgrada iz pedesetih godina – verovatno neokrečena od tada. Gospođa u penziji: “Mi smo aktivisti za studentsku listu. – Izvinite, ja vas ne podržavam.” Entuzijazam blago opada. Ulazimo u sledeću zgradu. Građena je kasnih sedamdesetih, fasada je od betona i crvene cigle, osam spratova, bez lifta. “Oooo, pa gde ste vi meni, znam sve, vidimo se na glasanju”
Propagandne strategije režima
Ima li pobunjeno društvo razlog za defetizam Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve