
Peta gimazija
Ako hoćeš novogodišnji vaučer od države – moraš da daš JMBG roditelja
Uprava Pete gimnazije traži da deca koja žele da dobiju novogodišnji vaučer od države odaju odatke svojih roditelja

Tribina „Koji je model privatizacije potreban Srbiji“ održana je 28. aprila u Studentskom kulturnom centru u organizaciji nedeljnika „Vreme“ i fondacije „Friedrich Ebert“. Ovo je druga u nizu tribina iz ciklusa tribina „Vreme izazova“. Prva tribina sa temom „Civilna kontrola policije“ održana je u februaru, a planirano je da do kraja godine budu organizovane još četiri tribine. I teme narednih tribina obrađivaće probleme koji su od najvećeg značaja za razvoj demokratskog društva u Jugoslaviji i najaktuelnija pitanja sa kojima se naše društvo suočava.
Učesnici tribine „Koji je model privatizacije potreban Srbiji“ bili su Aleksandar Vlahović, ministar privrede i privatizacije u Vladi Republike Srbije, Nebojša Medojević, direktor Centra za tranziciju u Podgorici, Branislav Čanak, predsednik Ujedinjenih granskih sindikata „Nezavisnost“, Milić Milovanović, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu, i Tamas Bauer, profesor univerziteta Johan Wolfgang Gete u Frankfurtu na Majni i poslanik u mađarskom parlamentu. Tribinu je vodio Dimitrije Boarov, novinar „Vremena“.
Ministar Vlahović je govorio o problemima sa kojima se Vlada Republike Srbije suočava, o načinima i modelima koji će biti primenjeni u privatizaciji srpske privrede. Branislav Čanak je o privatizaciji govorio iz ugla radnika, koji mogu biti najosetljiviji i najproblematičniji deo ovog procesa, a Nebojša Medojević i profesor Milić Milovanović analizirali su privatizaciju iz ugla dosadašnjih iskustava istočnoevropskih zemalja i bivših repulika SFRJ. Tamas Bauer je učesnicima i publici govorio o modelima privatizacije koji su primenjeni u mađarskoj privredi, o zamkama i pozitivnim stranama mađarskog tranzicionog iskustva.
U svojim izlaganjima i u međusobnoj razmeni mišljenja učesnici tribine su razmatrali tip tržišnog privrednog sistema koji je potreban ili moguć u Srbiji. Izneta su mišljenja o glavnim slabostima važećih zakona o „svojinskoj transformaciji“ i o različitim pravcima njihovog otklanjanja usvajanjem novog zakona. Potražen je odgovor na pitanje da li i neki novi modeli privatizacije kriju opasnost da se privatizacija izvede prema nekom novom pojedinačnom, a ne opštem interesu? Ministru Vlahoviću je postavljano pitanje ko gubi, a ko dobija ovim ili nekim drugim modelom privatizacije. Ko će određivati načine privatizacije pojedinih preduzeća, da li će dobitnike i gubitnike u privatizaciji određivati tržište, država ili političke stranke? Veći deo razgovora govorilo se o tome koji model privatizacije u Srbiji ima najviše šansi da privuče strane ulagače.
Tribinu „Koji je model privatizacije potreban Srbiji“ pratili su brojni novinari i publika, a bilo je i mnogo pitanja.
U narednom broju nedeljnika „Vreme“, od 10. maja, izaći će podlistak „Koji je model privatizacije potreban Srbiji“, koji će preneti sve ono o čemu je na tribini govoreno.

Uprava Pete gimnazije traži da deca koja žele da dobiju novogodišnji vaučer od države odaju odatke svojih roditelja

Mnogo je „ako“ u slučaju Generalštaba, ali bi taj slučaj mogao da prodre do samog dna režima i predsednika Vučića koji se opet igra boga pomilovanja, piše „Vreme“ u naslovnoj temi novog broja

Ako se Selaković ili Vlada ne pozovu na ministrov imunitet, ako se nešto ne desi postupajućim tužiocima i njihovim porodicama, ako glavni tužilac TOK a Mladen Nenadić ne odluči da će TOK da “batali” ceo slučaj ili se zadovolji da sve ostane na ministru Selakoviću, ako vlast ne uspe da uguši tužilaštvo ili blokira njegov rad, ako policija i drugi državni organi budu postupali po nalozima tužilaštva, moguće je da će se predmet “Generalštab” probiti do samog “srca tame”, odakle je i potekao

Data i najavljena pomilovanja po službenoj dužnosti, svedoče o bojazni da pravosuđe neće biti poslušno. Predsednik Srbije, po svemu sudeći, nije svestan da oslobađanjem od krivičnog gonjenja posredno priznaje da ne veruje pravosuđu jer zna da je do sada na pravosuđe moglo da se utiče s vrha, ali da je odnedavno uspešnost takvog patronata neizvesna, i da bi krivica pomilovanih u redovnom postupku bila dokazana. Inače, posredi je očigledna zloupotreba

U menjačnicama godinama nije bila veća gužva nego ovog decembra, a jagma za evrima i dalje tinja. Uzrok je neizvesnost povodom posledica do kojih mogu dovesti sankcije Nisu. Dok režim krivi narod i medije za paničenje, razloge navale ljudi na devize treba prvenstveno tražiti u neodgovornim porukama Aleksandra Vučića i guvernerke Narodne banke Srbije, Jorgovanke Tabaković, javnosti
Propast projekta “Generalštab” i podizanje optužnice protiv ministra kulture
Dan kada im je krenulo nizbrdo Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve