Posle izjave pomoćnika ministra zdravlja Žarka Mihailovića da je bežanje sa časa povećano za 25 odsto zbog straha od testiranja, i profesori i učenici odmahuju glavom, tvrdeći da se i dalje najviše beži zbog ocena
IMENOVANJE JAGODINE ZA JEDAN OD NARKO CENTARA: Zoran Đinđić i Dušan Mihajlović
Kada je u okviru svoje turneje po Srbiji stigao do Jagodine (6. marta), republički premijer Zoran ?in?ić izjavio je da nije slučajno što je baš ovaj grad izabran za razgovor o narkomaniji naglasivši da je Jagodina na trećem, ako ne i i na drugom mestu u Srbiji (posle Beograda i Pirota) kada je reč o ovom problemu. Na primedbe učenika da se tačno zna ko su dileri droge u gradu, ali da ih policija ne hapsi, tada tako?e prisutni ministar unutrašnjih poslova Dušan Mihajlović rekao je da je organizovana akcija „školski policajac“ kako bi se školska dvorišta oslobodila dilera, bandita i napasnika.
Prošle nedelje u Jagodini je počelo testiranje učenika osnovnih i srednjih škola na prisustvo narkotika, odnosno „anketa čiji je zadatak da pokaže epidemiološku sliku upotrebe odre?enih supstanci koje se mogu registrovati pomoću urino-testa“. Jagodina je prvi grad u Srbiji gde se ovakvo istraživanje radi, a Komisija za prevenciju bolesti zavisnosti Vlade Republike Srbije, sa doc. dr Ivanom Dimitrijevićem na čelu, obavila je testiranje na uzorku od 240 učenika svih deset jagodinskih osnovnih i srednjih škola.
Posle istupanja u javnosti Žarka Mihailovića, pomoćnika ministra prosvete, nekoliko dana po obavljenom testiranju, kada je izjavio da je bežanje sa časova u Jagodini prethodne nedelje povećano za 25 odsto zbog najavljenog pilot-testiranja na drogu, profesori, roditelji i ?aci gotovo jednoglasno negiraju da razlozi za izostajanje leže u najavljenom testu. Veći broj izostanaka pred kraj školske godine, kada su aktuelni pismeni zadaci, propitivanje i zaključivanje ocena, sasvim je redovna pojava, objasnili su nam u školama i rekli da nisu primetili ništa što bi ličilo na paniku.
„Nisam primetio povećan broj izostanaka u odeljenjima gde ja predajem, bar ne u nekoj drastičnoj meri koja bi mi privukla pažnju“, kaže za „Vreme“ Vidan Maksimović, profesor srpskog jezika u Gimnaziji „Svetozar Marković“ u Jagodini.
SLUČAJNIUZORAK: Sličan komentar dobili smo i od svih ostalih profesora jagodinskih škola s kojima smo razgovarali, a dozvoljen nam je i uvid u evidenciju izostanaka, iz čega se ne vidi drastično povećanje. U nekim odeljenjima broj izostanaka se čak i smanjio.
„Odmah posle prvomajskih praznika sproveden je taj pilot-program. Dobili smo oko 250 testova za sve škole u Jagodini i na sastanku direktora osnovnih i srednjih škola odlučili da to ravnopravno podelimo svim školama. Mi smo u gimnaziji odlučili da tih 25 učenika izaberemo tako što ćemo slučajnim uzorkom odrediti jedno odeljenje“, govori Miroslav Veljković, direktor Gimnazije „Svetozar Marković“: „Komisija sa Ivanom Dimitrijevićem je došla i svi učenici su pristali na test iako je, i pored njihove ranije saglasnosti, ostavljena mogućnost da se neko predomisli neposredno pred test i odustane. Nažalost, mi još nismo dobili povratnu informaciju, odnosno rezultate, a mislim da bi trebalo makar da znamo koliko je dece uzimalo nešto, iako se insistira na anonimnosti.“
U jagodinskim školama nisu baš sasvim zadovoljni načinom na koji je ceo program sproveden. Jedna od glavnih primedbi koju smo čuli od profesora, a naročito od pedagoga i psihologa, bila je ta da je u celom postupku bilo dosta teatralnosti („snimali su kamerom po školi kao da snimaju film“), a čulo se i mišljenje da nadležni nemaju volje da to urade kako treba i da se jednostavno beži od istine.
„Savet za borbu protiv narkomanije i bolesti zavisnosti formiran u Jagodini imao je jasan predlog da se testiranje obavi u Medicinskom centru, ali to nije uvaženo. Obrazloženje je bilo da deca ne bi ni stigla tamo jer bi bežala, nego ih treba uhvatiti na prepad i nenajavljeno, a najbolje u ponedeljak posle burnog vikenda“, kaže Rada Petrović Šumar, školski psiholog u Osnovnoj školi 17. oktobar. „Nijedna škola nije dobila dopis od nadležnih šta se i u koju svrhu obavlja. Valjda je bar direktorima trebalo dati i pismeno obaveštenje, ako već stručni saradnici nisu pogodni za takav način saradnje.“
Gordana Pavlović, direktor OŠ „Boško ?uričić“ kaže da je u toj školi testiranje sprovedeno u jednom odeljenju sedmog razreda: „Garantujem da ?aci nisu znali kada će i koje odeljenje biti testirano, svi su očekivali osmake. Broj izostanaka nije znatno uvećan i nije bilo bežanja zbog testa na drogu. Oko 70 odsto roditelja je dalo saglasnost za testiranje dece i, naravno, to je bio uslov za ispitivanje.“
Direktorka Pavlović tako?e je nezadovoljna nedostatkom povratne informacije o testiranju, a brinu je glasine da je čak 60 odsto učenika na testu bilo pozitivno: „Deca pričaju o tome da znaju ko diluje drogu, gde može da se nabavi, po kojoj ceni, ali nismo primetili da droge ima u školi niti da se neko čudno ponaša u smislu da je možda pod dejstvom narkotika.“
ZAŠTITNIKDECE: Učenici su uglavnom prihvatali testiranje iako se njihovi komentari o prisustvu droge u školama prilično razlikuju. Učenik drugog razreda Elektrotehničke škole „Nikola Tesla“ kaže da je bilo i slučajeva da su ?aci falsifikovali izjave roditelja da se navodno ne slažu s testiranjem: „Ima mnogo narkomana i u mojoj školi, a najviše ih je u Tehničkoj školi „Veljko Vlahović“. Profesori ne reaguju, a ne verujem da baš ništa ne primećuju.“
Marija, maturantkinja Gimnazije „Svetozar Marković“ tvrdi da niko nije bežao zbog testiranja na drogu: „Uostalom, to je samo pomenuto, mnogi roditelji nisu ni pristali na testiranje i ne znam ni da li je sprovedeno. Bežanja je bilo, ali zbog lepog vremena, kraj je školske godine, ocene… Ja sam pristala na testiranje, nemam šta da krijem.“
Dve jagodinske škole (za početak) dobile su svog školskog policajca –“zaštitnika dece“. Miroslav Savić, školski policajac u Tehničkoj školi „Veljko Vlahović“, kaže da je njegov zadatak da sprečava bilo koga sa strane da dolazi u školu, posebno „lica sklona preprodaji narkotika i vršenju krivičnih dela“, kao i da kontroliše ugostiteljske objekte u blizini škole koji mogu da toče alkohol samo uz ličnu kartu. Kreće se isključivo u civilu.
„Primetio sam oko škole nekoliko lica za koja znamo da preprodaju narkotike, ali kod njih ništa nije prona?eno. Ipak, oni su upozoreni i više se ne pojavljuju. Bilo je i narkomana koji su dolazili u dvorište škole da uživaju drogu, našao sam nekoliko špriceva… Saradnja s ?acima je dobra, u početku je bilo malo straha, ali sada i oni osećaju da su sigurniji i imamo zaista jedan drugarski odnos“, priča Savić.
Jagodina je grad na raskrsnici značajnih saobraćajnica u centralnoj Srbiji, otprilike na pola (auto)puta izme?u Beograda i Niša. Nekada je poznata po Industriji kablova i Jagodinskoj pivari, danas možda najviše po pozorišnom festivalu Dani komedije i televiziji Palma Plus.
„Škola bez droge“ jedan je od pet projekata koje je premijer Zoran ?in?ić najavio kao deo nacionalnog programa za kontrolu uživanja droge me?u učenicima. Testiranje je počelo, Jagodina je bila prva i tamo se sada s nestrpljenjem očekuju rezultati. Doduše, izgleda da mnogi više strepe od rezultata učenja, onih što se na kraju školske godine upisuju u svedočanstvo.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Režim ne zna kud udara. To se vidi po, čak i za njegove standarde učestalim, javnim obraćanjima nepomenika. Vidi se i po tome što je pogubljen i konfuzan, a često se građanima obraća i u vidno alkoholisanom stanju. Samokontrola nikada nije bila njegova jača strana, a sada je potpuno nestala. Slabost se ogleda i u metodi borbe protiv masovnog studentskog i građanskog pokreta. Metoda se zove – majmunsko oponašanje. Njihov položaj je sve gori kako vreme odmiče. Ne samo na političkom nego i na ekonomskom planu. Plate kasne, budžetska sredstva su sve tanja
Opozicija i njoj naklonjena javnost očekuje veći angažman Evropljana kada je u pitanju srpski politički prostor, vlast takve najave koristi da argumentuje tezu o obojenoj revoluciji, ali bi sa radošću ugostila bilo koga sa te strane, posebno ako daju neke pare. Čini se da i jedna i druga strana preteruju: niti će Evropa doći da nam organizuje izbore, niti će više stizati bilo kakva lova kojom će vlast da krpi budžetske rupe nastale vanrednim korupcionaškim troškovima
Vojska Srbije nema kapacitet da izvede paradu poput nekadašnje JNA, koja je 1985. godine imala više od 300.000 pripadnika, a na poslednju paradi 9. maja te godine direktno je izvela njih 6.690. Plus prateće službe, kojih je bilo više od 4.000. Na toj paradi bila su borbena sredstva koja će se pokazati i sad, 40 godina kasnije. Reč je o tenkovima M-84, helikopterima “gazela”, avionima “orao” i “super galeb G-4”, oklopnim transporterima i kamionima. Sada će svi oni biti predstavljeni kao “modernizovana čuda” iako su im odavno istekli resursi
Glas svakog fakulteta, ali i mogućnost stavljanja veta uz obavezan intervju i prihvatanje ideološkog minimuma, deo su procesa kroz koji svaki potencijalni kandidat za “studentsku listu” mora da prođe, saznaje “Vreme”. Iako Aleksandar Vučić žali što njegov protivnik još nema lik, studenti baš strateški ne žele da vlastima i tabloidima daju mogućnost za satanizaciju izabranih ljudi
Kao sa statistima na naprednjačkim okupljanjima, predsednik Srbije nema sreće ni sa siledžijama: em ih je malo, em su sitna boranija. Da nemaju policijski kordon iza leđa, davno bi ih narod razjurio. Ovako zavise od tetošenja onih koji bi ih – da je zakona i pravde u Srbiji – morali hapsiti. Prosto rečeno, jadni su i oni, a i ovi koji ih angažuju
U novom broju „Vremena“ Jovo Bakić je rekao da ne bismo opstali kao društvo i pojedinci kada bi režim pobedio. U pravu je. Reč sloboda u takvoj Srbiji bila bi zabranjena, lični integritet bio bi razlog za hapšenje, a kukavičluk – način preživljavanja
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!