"Od naredne školske godine postojaće savetnici koji će se brinuti o kvalitetu reformisane nastave u celini i predmetni savetnici koji će se fokusirati na kvalitet nastave pojedinačnih predmeta", kaže za "Vreme" dr Harvi Stoker, ekspert za kontrolu nastave
KVALITETNA KONTROLA NASTAVE: Dr Harvi Stoker
U eri internet anketa, piplmetara, agencija za istraživanje i testiranje svega & svačega, jedno „terensko“ zanimanje čini se prilično anahrono: školski inspektor. Tihi čikica sa cvikerima koji prilježno nešto zapisuje u poslednjoj klupi dok sirota mala učiteljica preživljava svoje najgore trenutke, i rigidna kontrolorka od koje se ledi krv u žilama uskoro će morati da promene svoje odelo i ponašanje. Reformisano srpsko školstvo preduzelo je prve korake u modernizaciji i standardizaciji ove profesije: uvedeni su pojmovi poput „evaluacija“ i „samoevaluacija“, a zatim je promenjen i naziv same profesije. Naime, termin „školski inspektor“ odavno je prevaziđen u Evropi, zamenio ga je rado prihvaćen eufemizam „savetnik za osiguranje kvaliteta nastave“ (qualityassuranceadviser). Osim toga, reč „inspektor“ ima posebno ružnu konotaciju u zemljama s teškim policijsko-udbaškim nasleđem u kojima je rad prosvetnih „radnika“ procenjivan pretežno sa ideološko-političkog stanovišta.
Imidž i ponašanje Nadzorničke službe oblast je kojom se Ministarstvo prosvete i sporta u saradnji s Britanskim savetom i renomiranim stručnjakom dr Harvijem Stokerom intenzivno bavi. Dr Harvi Stoker je u periodu od 1991. do 2001. imao zvučno naimenovanje HerMajestyChiefInspector, a potom osniva samostalnu konsultantsku agenciju i radi na razvijanju kontrole kvaliteta nastave u Evropi i Hongkongu. „Ovo je moja treća poseta Beogradu u organizaciji Britanskog saveta i Ministarstva prosvete i sporta“, kaže za „Vreme“ profesor Harvi Stoker. Profesor Stoker je u Beogradu održao dva trodnevna seminara: prvi za nadzorničke savetnike, a drugi za predmetne savetnike. „Uloga školskih inspektora, uostalom kao i termin, treba da se promeni – od naredne školske godine postojaće savetnici koji će se brinuti o kvalitetu reformisane nastave u celini i predmetni savetnici koji će se fokusirati na kvalitet nastave pojedinačnih predmeta. Radio sam sa obe grupe, i moj utisak je da su to veoma sposobni i kvalifikovani ljudi puni entuzijazma sa odgovarajućim idejama u kontekstu ovdašnjih prilika“, kaže dr Stoker.
Kao rezultat saradnje stručnjaka iz Ministarstva i gostujućeg profesora nastali su dokument o profesionalnom ponašanju i nekoliko drugih dokumenata kojima se određuju strategije nadzorničkih službi i osiguranje kvaliteta nastave i definišu načini i procedure samoevaluacije u školama. Osnova Kodeksa profesionalnog ponašanja jeste drugačije sagledavanje i pristup profesiji, razvijanje novog koncepta mišljenja. „Kao prvo, termin ‘inspektor’ koji asocira na kontrole, pretnje i probleme promenili smo u ‘savetnik’, manje zastrašujući a više ohrabrujući termin“, govori profesor. Kodeks profesionalnog ponašanja dobiće saglasnost Ministarstva prosvete i sporta, i zapravo će predstavljati vrstu preporuke za pozitivan partnerski odnos predmetnih savetnika u školama. „S jedne strane, dokument šalje veoma važnu poruku savetnicima o tome kako bi trebalo da se ponašaju prema nastavnicima i školama – pozitivno i ohrabrujuće s idejom o zajedničkom cilju, a to je kvalitetna nastava. S druge strane, dokument pruža potvrdu školama i zajednici da novi sistem osiguranja kvaliteta nije zastrašujući. Treba biti pošten prema sebi i priznati da neke stvari nisu onakve kakve bi trebalo da budu.“
Drugi dokument s radnim naslovom „Opšti pregled efikasnog školstva“ po svojoj suštini je „vizionarski“, kaže profesor, uz objašnjenje: „Reforma kompletnog školstva veoma je kompleksan posao, i tad-kad u glavama profesora i učenika može doći do zbrke usled velikog broja poruka koje do njih dopiru iz različitih pravaca, može lako da im se desi da izgube svoje težište. Ovim dokumentom želimo da naglasimo kakve škole želimo u reformisanom školstvu.“ Profesor smatra da je to jednostavno s obzirom na tradicionalno dobar školski sistem u Srbiji, i da će čitajući taj dokument mnogi doći do zaključka da takve škole već postoje. Iako nije bio u prilici da poseti mnoge naše škole (bio je samo u dve), profesor Stoker kaže da je svestan nacionalnog ponosa kad je reč o obrazovanju u Srbiji. „Ovaj dokument poslužiće kao pregledni pokazatelj kakve škole treba da budu. Samoevaluacija je važan segment procesa i treba razviti njene mehanizme: šta smo postigli, čemu težimo i kako znamo da smo to postigli. Samoevaluacija ne sme biti isto što i samočestitanje, što lako može da se desi. Zbog toga su neophodni transparentnost procedure i konkretni dokazi o napredovanju.“ Naš sagovornik preporučuje strpljenje i optimizam i kaže da je u Škotskoj bilo potrebno deset godina (1989–1999) da bi se postigao željeni cilj u reformama školskog sistema.
Profesor procenjuje da će do maja 2004. pilot-grupa novopečenih reformisanih savetnika već biti u školama. U kojoj meri će se oni/one razlikovati od svojih prethodnika i da li će nositi neke posebne „savetničke“ uniforme, u ovoj fazi realizacije projekta nije poznato. Problem je jedino u tome što ni reč „savetnik“ nema mnogo bolju reputaciju na ovim prostorima.
Britanski savet(nici)
Saradnja između Britanskog saveta i Ministarstva prosvete i sporta otpočela je pre dve godine, kada je profesor Harvi Stoker prvi put bio u stručnoj poseti Beogradu. „Osiguranje kvaliteta nastave veoma je bitno, zapravo, čitava reforma ne bi imala smisla bez tog segmenta“, kaže za „Vreme“ Nevenka Aleksić, direktor Britanskog saveta. „Profesor Stoker je Škotlanđanin, a ispostavilo se da je škotski sistem rada i osiguranja kvaliteta nastave nama veoma blizak i primenljiv na naš školski sistem. Ministarstvo prosvete i sporta prihvatilo je njegov projekat, obavljeni su razgovori sa savetnicima u Ministarstvu, a potom je 25 inspektora iz raznih regiona prošlo obuku. Profesor je nedavno imao susrete sa nadzorničkom službom, predmetnim savetnicima i trećom grupom savetnika koji će pratiti školstvo kroz zakonske fakte. Ta grupa tek treba da se oformi.“
Uz podršku Britanskog saveta nedavno su naši stručnjaci prisustvovali na konferenciji u Sankt Peterburgu na kojoj se govorilo o različitim aspektima reforme obrazovanja; prošle godine su saradnici Ministarstva takođe uz podršku Britanskog saveta učestvovali na međunarodnoj akademiji na kojoj se diskutovalo o internacionalnim aspektima razvoja sistema osiguranja kvaliteta nastave u Nemačkoj, a sličan skup održan je i u Škotskoj. Direktorka Britanskog saveta najavila je i da će uskoro grupa od 12 profesora iz Londona doći u posetu beogradskim profesorima, što je prva takva poseta u Srbiji.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Uključio sam radio, neku hrvatsku stanicu – Franjo Tuđman je upravo slao poruku Srbima da ostanu u svojim kućama, jer je počela akcija “Oluja”. U tom trenutku, a bilo je 5:02, 4. avgusta, započela je kanonada i nestalo struje, tako da Tuđmanovu poruku nisam saslušao do kraja. Jaka eksplozija odjeknula je u blizini – ležeći na podu, video sam kroz prozor da je pogođena zgrada u komšiluku poznata kao S-13, najviša u Kninu. Nigde u blizini nije bilo ni jednog jedinog vojnog objekta
Moji roditelji nikada nisu dozvolili da odlazak u Knin i Hrvatsku preraste u nedostižnu nostalgiju – na čemu sam im ja izrazito zahvalan – već se zadržavao u granicama posjete onima koji su se vratili. O ratu nikada nisu i ne pričaju mnogo, već su se uvijek vodili sjećanjima na predratni period života. Samo na moje veliko insistiranje počeo sam da kroz godine dobijam svjedočenja iz ratnih godina
Osim što su zaduženi da usmeravaju i legitimišu Vučićevu samovolju, to su ljudi kojima građani dolaze pod prozore da im zvižde. Po zemlji u kojoj se ministri kreću u tajnosti, poput razbojnika, sastaju sa lokalnim jatacima, pa brzo beže natrag. U Knjaževcu ih je čuvala Žandarmerija kada su obeležavali sto dana rada. Zato – poslednja Vučićeva vlada. Teško da će naći još voljnih da ih on ponižava, a građani preziru
U Srbiji su legalizovani lažni izbori, ona po tome nije izuzetak, ali ako je ikada postojala živa volja u narodu za promenom, taj moment se upravo događa. Ljudi kao da osećaju da ako to ne bude sada, predaja je potpisana i ostatku Srbije sledi ono što se dogodilo Srbima na KiM: sporo ali sigurno odumiranje zajednice koja nema nikakvu budućnost
Ako je ovo još jedan Vučićev igrokaz neće se dogoditi ništa. Ukoliko je delovanje Tužilaštva za organizovani kriminal zaista primena zakona, onda su hapšenja zbog korupcije u slučaju pada nadstrešnice udarac u kičmu režima koji počiva na bezakonju
Tužilaštvo je konačno počelo da prati trag novca i korupcije koja je možda dovela do pada nadstrešnice. Režimlije viču da je na delu “tužilački državni udar”, pokušaće da uzvrate udarac i biće, što reče Dragan J. Vučićević, „ili mi, ili oni“
Zbog čega Aleksandar Vučić organizuje nasilje ćacija i kapuljaša? Između ostalog i da bi tvrdio kako su „blokaderi“ izazvali revolt „tihe većine“. To bi mu predstavljalo povod za odvrtanje represije na maksimum sve tvrdeći da uspostavlja red i mir
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!