"Od naredne školske godine postojaće savetnici koji će se brinuti o kvalitetu reformisane nastave u celini i predmetni savetnici koji će se fokusirati na kvalitet nastave pojedinačnih predmeta", kaže za "Vreme" dr Harvi Stoker, ekspert za kontrolu nastave
KVALITETNA KONTROLA NASTAVE: Dr Harvi Stoker
U eri internet anketa, piplmetara, agencija za istraživanje i testiranje svega & svačega, jedno „terensko“ zanimanje čini se prilično anahrono: školski inspektor. Tihi čikica sa cvikerima koji prilježno nešto zapisuje u poslednjoj klupi dok sirota mala učiteljica preživljava svoje najgore trenutke, i rigidna kontrolorka od koje se ledi krv u žilama uskoro će morati da promene svoje odelo i ponašanje. Reformisano srpsko školstvo preduzelo je prve korake u modernizaciji i standardizaciji ove profesije: uvedeni su pojmovi poput „evaluacija“ i „samoevaluacija“, a zatim je promenjen i naziv same profesije. Naime, termin „školski inspektor“ odavno je prevaziđen u Evropi, zamenio ga je rado prihvaćen eufemizam „savetnik za osiguranje kvaliteta nastave“ (qualityassuranceadviser). Osim toga, reč „inspektor“ ima posebno ružnu konotaciju u zemljama s teškim policijsko-udbaškim nasleđem u kojima je rad prosvetnih „radnika“ procenjivan pretežno sa ideološko-političkog stanovišta.
Imidž i ponašanje Nadzorničke službe oblast je kojom se Ministarstvo prosvete i sporta u saradnji s Britanskim savetom i renomiranim stručnjakom dr Harvijem Stokerom intenzivno bavi. Dr Harvi Stoker je u periodu od 1991. do 2001. imao zvučno naimenovanje HerMajestyChiefInspector, a potom osniva samostalnu konsultantsku agenciju i radi na razvijanju kontrole kvaliteta nastave u Evropi i Hongkongu. „Ovo je moja treća poseta Beogradu u organizaciji Britanskog saveta i Ministarstva prosvete i sporta“, kaže za „Vreme“ profesor Harvi Stoker. Profesor Stoker je u Beogradu održao dva trodnevna seminara: prvi za nadzorničke savetnike, a drugi za predmetne savetnike. „Uloga školskih inspektora, uostalom kao i termin, treba da se promeni – od naredne školske godine postojaće savetnici koji će se brinuti o kvalitetu reformisane nastave u celini i predmetni savetnici koji će se fokusirati na kvalitet nastave pojedinačnih predmeta. Radio sam sa obe grupe, i moj utisak je da su to veoma sposobni i kvalifikovani ljudi puni entuzijazma sa odgovarajućim idejama u kontekstu ovdašnjih prilika“, kaže dr Stoker.
Kao rezultat saradnje stručnjaka iz Ministarstva i gostujućeg profesora nastali su dokument o profesionalnom ponašanju i nekoliko drugih dokumenata kojima se određuju strategije nadzorničkih službi i osiguranje kvaliteta nastave i definišu načini i procedure samoevaluacije u školama. Osnova Kodeksa profesionalnog ponašanja jeste drugačije sagledavanje i pristup profesiji, razvijanje novog koncepta mišljenja. „Kao prvo, termin ‘inspektor’ koji asocira na kontrole, pretnje i probleme promenili smo u ‘savetnik’, manje zastrašujući a više ohrabrujući termin“, govori profesor. Kodeks profesionalnog ponašanja dobiće saglasnost Ministarstva prosvete i sporta, i zapravo će predstavljati vrstu preporuke za pozitivan partnerski odnos predmetnih savetnika u školama. „S jedne strane, dokument šalje veoma važnu poruku savetnicima o tome kako bi trebalo da se ponašaju prema nastavnicima i školama – pozitivno i ohrabrujuće s idejom o zajedničkom cilju, a to je kvalitetna nastava. S druge strane, dokument pruža potvrdu školama i zajednici da novi sistem osiguranja kvaliteta nije zastrašujući. Treba biti pošten prema sebi i priznati da neke stvari nisu onakve kakve bi trebalo da budu.“
Drugi dokument s radnim naslovom „Opšti pregled efikasnog školstva“ po svojoj suštini je „vizionarski“, kaže profesor, uz objašnjenje: „Reforma kompletnog školstva veoma je kompleksan posao, i tad-kad u glavama profesora i učenika može doći do zbrke usled velikog broja poruka koje do njih dopiru iz različitih pravaca, može lako da im se desi da izgube svoje težište. Ovim dokumentom želimo da naglasimo kakve škole želimo u reformisanom školstvu.“ Profesor smatra da je to jednostavno s obzirom na tradicionalno dobar školski sistem u Srbiji, i da će čitajući taj dokument mnogi doći do zaključka da takve škole već postoje. Iako nije bio u prilici da poseti mnoge naše škole (bio je samo u dve), profesor Stoker kaže da je svestan nacionalnog ponosa kad je reč o obrazovanju u Srbiji. „Ovaj dokument poslužiće kao pregledni pokazatelj kakve škole treba da budu. Samoevaluacija je važan segment procesa i treba razviti njene mehanizme: šta smo postigli, čemu težimo i kako znamo da smo to postigli. Samoevaluacija ne sme biti isto što i samočestitanje, što lako može da se desi. Zbog toga su neophodni transparentnost procedure i konkretni dokazi o napredovanju.“ Naš sagovornik preporučuje strpljenje i optimizam i kaže da je u Škotskoj bilo potrebno deset godina (1989–1999) da bi se postigao željeni cilj u reformama školskog sistema.
Profesor procenjuje da će do maja 2004. pilot-grupa novopečenih reformisanih savetnika već biti u školama. U kojoj meri će se oni/one razlikovati od svojih prethodnika i da li će nositi neke posebne „savetničke“ uniforme, u ovoj fazi realizacije projekta nije poznato. Problem je jedino u tome što ni reč „savetnik“ nema mnogo bolju reputaciju na ovim prostorima.
Britanski savet(nici)
Saradnja između Britanskog saveta i Ministarstva prosvete i sporta otpočela je pre dve godine, kada je profesor Harvi Stoker prvi put bio u stručnoj poseti Beogradu. „Osiguranje kvaliteta nastave veoma je bitno, zapravo, čitava reforma ne bi imala smisla bez tog segmenta“, kaže za „Vreme“ Nevenka Aleksić, direktor Britanskog saveta. „Profesor Stoker je Škotlanđanin, a ispostavilo se da je škotski sistem rada i osiguranja kvaliteta nastave nama veoma blizak i primenljiv na naš školski sistem. Ministarstvo prosvete i sporta prihvatilo je njegov projekat, obavljeni su razgovori sa savetnicima u Ministarstvu, a potom je 25 inspektora iz raznih regiona prošlo obuku. Profesor je nedavno imao susrete sa nadzorničkom službom, predmetnim savetnicima i trećom grupom savetnika koji će pratiti školstvo kroz zakonske fakte. Ta grupa tek treba da se oformi.“
Uz podršku Britanskog saveta nedavno su naši stručnjaci prisustvovali na konferenciji u Sankt Peterburgu na kojoj se govorilo o različitim aspektima reforme obrazovanja; prošle godine su saradnici Ministarstva takođe uz podršku Britanskog saveta učestvovali na međunarodnoj akademiji na kojoj se diskutovalo o internacionalnim aspektima razvoja sistema osiguranja kvaliteta nastave u Nemačkoj, a sličan skup održan je i u Škotskoj. Direktorka Britanskog saveta najavila je i da će uskoro grupa od 12 profesora iz Londona doći u posetu beogradskim profesorima, što je prva takva poseta u Srbiji.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Otkako su počeli investicioni ciklusi javnost se navukla na trošenje miliona i milijardi evra kao na normalnu pojavu. Šta znači kad se milioni izliju u mozak? Da li je 12 miliona evra prevelika suma za obrenovačku pijacu, a 17 miliona evra za ulepšavanje Kalenića gumna? Lako je prevariti lakoverne. Bagatelizacija evra i dolara posledica je aljkavog i nipodaštavajućeg odnosa prema dinaru kao nacionalnoj valuti. Zlatno doba donosi i zlatne bonuse
Triler uživo. Slučaj “Jovanjica” postao je luđi od TV serije koja se emitovala u vreme Koluvijinog hapšenja. Sudski postupci “Jovanjica Jedan” i “Dva” postali su objedinjeni. To znači da će se od sada za proizvodnju droge – marihuane i skanka – zajedno suditi osamnaestorici optuženih. Šta će Srbija pre dočekati: presudu za Jovanjicu ili legalizaciju kanabisa? S tolikim brojem optuženih, suđenje može da traje “odavde do večnosti”
Šta ako je način na koji se jedno društvo odnosi prema ubijenoj bebi Danki Ilić, zapravo način na koji se odnosi prema sebi? To onda povlači pitanje – a prema kome imamo milosti i čije dostojanstvo čuvamo ako to ne možemo da pružimo ni ubijenom detetu
Kako je moguće da je sporazume teže sprovesti nego postići? Analitički se može samo reći da je to rezultat nedovoljnog pritiska Zapada, nepostojanja političke volje zvaničnog Beograda i zvanične Prištine, ali možda je i metodologija prevaziđena. Ovakva stagnacija ne daje rezultate, tako da i nema velikih očekivanja od dijaloga koji je i Beogradu i Prištini jedan od glavnih uslova za nastavak evropskih integracija
Šta posle junskih izbora? Na tu temu za “Vreme” govore opozicioni stranački akteri s obe strane “modre reke”. Dakle, lider stranke “Srce” Zdravko Ponoš, predsednik Pokreta slobodnih građana Pavle Grbović, potpredsednik Narodnog pokreta Srbije Borislav Novaković i politički analitičar Dejan Bursać. Inače, “Srce” je bojkotovalo beogradske izbore, ali ne i izbore u nekim drugim lokalnim sredinama, dok su PSG i NPS delovi takozvane borbene, odnosno opozicije koja je odlučila da izađe na junske izbore
Ako je svako javno grupisanje – političko, kako se izboriti s paradoksom i opasnošću od toga da grupa koja se konstituisala kao politička razori i zatruje političko tkivo iz kojeg je iznikla? Onako, kako su to uradili Francuzi
Još prošle godine je bilo upozorenja o naprednjačkim planovima da polovinu, ako ne i veći deo Futoškog parka pretvore u turističko-poslovno-ugostiteljski centar. Da li će sve biti hotel i kancelarijski prostor, kako se navodi u novom planu, ili možda i tržni centar, videćemo. Poznavaoci prilika tipuju da će tu biti svakako i tržnog centra, pa će ljudi moći da šopinguju u parku posle ljuljanja dece, ako preostane još koja ljuljaška
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!