Branislav Uskoković je u centar pažnje došao u trenutku kada je bio uhapšen sa grupom svojih poslovnih saradnika krajem januara 2002. godine. Ispostavilo se da je ovaj službenik državne firme Elektrodistribucija Beograd, sa svojom najbližom porodicom (tri kćeri, supruga i zetovi, plus nasleđene nekretnine od sestre Milke) napabirčio dvadesetak ekskluzivnih vila, stanova i poslovnih prostora, uglavnom na opštini Vračar
NA PARIŠKOJ ADRESI: Branislav Uskoković
Nekadašnji direktor Elektrodistribucije Beograd Branislav Uskoković nije uhapšen, ali je protiv njega podignuta optužnica od strane Okružnog javnog tužilaštva u prestonici za dela zloupotrebe službenog položaja, nesavesnog poslovanja i falsifikovanja.
Sa njim su se u paketu našli i poslovni partneri: Stojan Lakovski, vlasnik preduzeća TLT Inženjering, Slobodan Marković, vlasnik preduzeća Kongrad, Miodrag Bulatović, vlasnik preduzeća IPTUM Šumadija i Jovan Cimeša, Uskokovićev savetnik za ekonomsko-finansijske poslove iz doba njegovog rukovođenja EDB-om.
Prema optužnici, od 1997. do 1998. godine Stojan Lakovski, Miodrag Bulatović i Slobodan Marković sklopili su sa Uskokovićem, kao predstavnikom Elektrodistribucije ugovor o remontu gradskog osvetljenja i izgradnji trafo-stanica, a za to nije postojao niti tehničko niti ekonomsko opravdanje. Istragom je utvrđeno da je radove obavio EDB, sa svojim ljudima i svojim materijalom, a na račune pomenutih preduzeća uplaćeno je tadašnjih 11.118.913,14 dinara (KZ RS čl. 242). Novac je prebačen sa računa EDB-a. Deo je iskorišćen za izgradnju kuća Uskokovićevih kćeri, a deo je pripao i vlasnicima partnerskih preduzeća. Dalje, Uskoković je optužen da je nesavesnim poslovanjem (KZ RS čl. 136) oštetio preduzeće za tačno 25.754.763,77 dinara. On je, prema optužnici, nabavio šest kamiona marke „fap“ i isto toliko dizalica tipa „palfinger“ mada one nisu bile kompatibilne sa kamionima. Preduzeću Imex trejd uplatio je, kao direktor EDB-a, 1.147.290 dinara za elektrokablove koji nikada nisu bili isporučeni. Takođe se petorici optuženih stavlja na teret da su falsifikovali isprave i sačinjavali lažne fakture i ugovore na osnovu kojih su se vršile isplate sa računa EDB-a.
Branislav Uskoković je u centar pažnje došao u trenutku kada je bio uhapšen sa grupom svojih poslovnih saradnika krajem januara 2002. godine. Ispostavilo se da je ovaj službenik državne firme Elektrodistribucija Beograd, sa svojom najbližom porodicom (tri kćeri, supruga i zetovi, plus nasleđene nekretnine od sestre Milke) napabirčio dvadesetak ekskluzivnih vila, stanova i poslovnih prostora, uglavnom na opštini Vračar. Njegovo hapšenje je bilo sjajna vest za policiju i Ministarstvo energetike koje je u to doba već bilo omraženo kod građana zbog permanentnog „ispravljanja dispariteta cena“. Komisija Nezavisnog sindikata EDB-a je dugotrajnim radom, pregledom dokumentacije utvrdila brojne nepravilnosti, slučaj je došao pred Upravu za privredni kriminal i Branislav Uskoković je bio uhapšen, a protv njega su podnete brojne krivične prijave. Stvar je preuzeo istražni sudija, Uskoković je zadržan u pritvoru četrdesetak dana zbog straha da bi na slobodi mogao da omete tok istrage. Javnost se ponadala da će se konačno krenuti u odlučniji obračun sa ljudima koji su se silno obogatili za Miloševićevog vakta. Pet minuta „crne“ medijske slave za Branislava Uskokovića brzo je prošlo i slučaj je bio zaboravljen, kao i kuće, stanovi, poslovi i poslovni prostori.
Danas, gotovo godinu i po dana docnije kada je optužnica podignuta, advokat Nebojša Pavlović, zastupnik Branislava Uskokovića, u razgovoru za „Vreme“ kaže da se njegov klijent trenutno nalazi u Parizu, u stanu svoje najmlađe ćerke Jelene (27) i da će doći nazad u Beograd. „Opis dela u optužnici ne odgovara činjeničnom stanju“, stav je branioca Pavlovića. On kaže da je, na neki način, Uskoković žrtva medijske kampanje koja se protiv njega vodila, kao i ljudi iz Sindikata koji su se ostrvili i na njega i na tužilaštvo. Prema njegovim rečima, Uskoković je otišao iz zemlje jer je ozlojeđen na sudske organe koji su valjda podlegli pritisku javnosti i nekih ljudi iz politike koji štite one koji zaista uzimaju velike pare od Elektrodistribucije. On priznaje da je čudno imati toliko nekretnina u vlasništvu, ali naglašava da su Uskokovićevi zetovi bogati ljudi koji su u inostranstvu zaradili novac i ovde ga investirali. Pavlović pominje sumu od nekoliko miliona maraka. S druge strane, tržišna vrednost samo nekih vila koje glase na porodicu Uskoković, poput onih u Petrogradskoj, Topolskoj, Božidara Adžije i Kičevskoj ulici, verovatno prevazilazi pomenutu svotu. Za deset godina na čelu EDB-a, prema podacima iz dokumentacije ovog preduzeća, ukupna primanja Uskoković Branislava ne prelaze 50.000 evra. Prema predviđanjima advokata Pavlovića, suđenje bi trebalo da počne na jesen i on veruje da će sudija Cvijović iz Četvrtog opštinskog suda tražiti dodatnu istragu jer ona, prema Pavloviću, nije sprovedena kako valja.
Čitav slučaj je konačno dospeo do suda i naredni dani će pokazati ko je sve i na koje načine uzimao novac iz kase EDB-a. Branilac Branislava Uskokovića tvrdi da tu ima još nekih ljudi koji su se još više okoristili od optuženog i da će se sve to videti na suđenju. Opet, Uskoković boravi u Parizu dok je u zemlji za njim raspisana poternica. Pavlović ne veruje da će biti stavljen na poternicu Interpola jer „nije optužen za delo za koje se ide na Interpolovu listu traženih ljudi“. Činjenica da Uskoković baštini toliko nekretnina sa svojom porodicom biće predmet istrage poreskih organa, jer se država neće baviti poreklom imovine. Advokat Pavlović smatra da će se na suđenju sve pokazati i da njegov klijent u regularnim uslovima ne može biti optužen jer je, kako tvrdi „sve to tanko“.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Represija po pravilu pojačava reakciju kolektiva, u našem slučaju, pobunjenih građana. No, ne znamo koliko se ljudi u poslednjih godinu i po dana umorilo i povuklo, koliko pregorelo u žaru borbe, ali ni koliko novih se priključilo. Neki su, poput autoprevoznika Milomira Jaćimovića, izdržali sve. Kako se sve to izdržava psihologija daje odgovor: iz traumatičnih iskustava neku ljudi izađu jači, pogotovo kad strahote preživljavaju u političkom kontekstu
Represija i dirigovana anarhija (II): Izbori na Medicinskom fakultetu u Beogradu
Činjenica je da postoje dva različita zapisnika i dva različita rezultata. Tu je i upad privatnog obezbeđenja u Medicinski fakultet i intervencija policije. Zato se postavlja pitanje da li su sledeći na udaru režima izbori za đačke parlamente srednjih, pa i osnovnih škola
Represija i dirigovana anarhija (III): Informerov rijaliti sa “dekom”, pozornikom i Vučićem
Režim je pozvao građane da iskažu bunt zbog “policijske torture”. Usput i da policija hitno obustavi “blokadersko nasilje”, odnosno da hapsi, bije, ako treba i ubije (da parafraziramo ministra informisanja) svakoga ko digne glas protiv režima. Ukratko – uz nešto naprednjačkih aktivista, protestvovali su Miloš Vučević, Maja Gojković, Žarko Mićin i niko drugi
Istorija srpskog višestranačkog sistema daje vrlo jasne smernice kako se igrač na političkoj sceni mora postaviti da bi bio delotvoran: bio levičar ili liberal, on ne sme da zanemari desne sentimente, koji su 36 godina ako ne dominantni, a ono makar jednako živi kao i oni drugi
Ovih dana se prelama sudbina N1 i drugih medija “Junajted grupe”. Ako budu upodobljeni, novinari neće imati kuda da odu, a publika će ostati bez jedine dve velike kritičke televizije. Sada Brent Sadler, direktor-urednik ovih medija, za “Vreme” prvi put javno iznosi neke odgovore
Ministar kulture Nikola Selaković nasred Skupštine poručuje opoziciji da može da ga “povuče za Generalštab”. To je ispod zdravog razuma, pristojnosti, a pre svega časti
Pobeda Tise Petera Mađara prevazilazi granice malene Mađarske. Ona se preliva i na susednu Srbiju kao noćna mora za Aleksandra Vučića i motivacija za sve one koji žele da mu vide leđa
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!