

MUP
Milić i foto-robot ministara policije
Šta spaja Vučićeve ministre unutrašnjih poslova? Kome građanin sme da prijavi kakvog mafijaša posle slučaja Milić? O tome piše Filip Švarm u novom broju „Vremena“




Novo raspoređivanje vojnika usledilo je posle nasilnog napada na kosovsku policiju 24. septembra i pojačanih tenzija u regionu, a cilj je da se podrži prisustvo Kfora na severu Kosova i patrole uz administravnu liniju
Kontigent od 200 britanskih vojnika prvog bataljona Kraljevskog puka princa od Velsa i 130 vojnika iz Rumunije stigli su na Kosovo i pridružili se kontigentu od 400 vojnika koji su već na terenu, da pojačaju mirovnu misiju Kfora, objavljeno je danas na Fejsbuk nalogu međunarodne mirovne misije.
Novo raspoređivanje vojnika usledilo je posle nasilnog napada na kosovsku policiju 24. septembra i pojačanih tenzija u regionu, a cilj je da se podrži prisustvo Kfora na severu Kosova i patrole uz administravnu liniju.
Odluka je zasnovana na zahtevu vrhovnog komandanta NATO saveza za Evropu i odobrena je od saveznika u Severnoatlantskom savetu kao korak predostrožnosti kako bi se osiguralo da Kfor ima snage koje su mu potrebne da ispuni svoj mandat UN za održavanje bezbednog okruženja i slobode kretanja za sve ljude na Kosovu, dodaje se u objavi.
U saopštenju se navodi da NATO vodi mirovnu operaciju na Kosovu od 1999. godine u skladu sa svojim mandatom prema Rezoluciji 1244 Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija. Misija Kfora ima više od 4.500 vojnika iz 27 država NATO i partnera.
Da podsetimo, NATO je u septembru saopštio da je odlučio da zbog aktuelne krize pošalje pojačanje na KiM.
„Mi ćemo uvek preduzimati sve neophodne akcije kako bismo održali bezbedno okruženje i slobodu kretanja za sve ljude koji žive na Kosovu. Mi to činimo nepristrasno i u skladu sa našim UN mandatom“, pisalo je tada u saopštenju.
Takođe, Srbi sa severa Kosova imaju najviše poverenja u misiju KFOR, što je naročito došlo do izražaja posle nedavne eskalacije u Banjskoj.
Pripadnike KFOR srpska zajednica percipira kao profesionalne i nezavisne, za razliku od nekih drugih međunarodnih faktora, koji se često doživljavaju kao proalbanski, pokazuju nalazi fokus grupa Demostata.
M.J./FoNet
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com


Šta spaja Vučićeve ministre unutrašnjih poslova? Kome građanin sme da prijavi kakvog mafijaša posle slučaja Milić? O tome piše Filip Švarm u novom broju „Vremena“


Zašto je Slavija u postala politički barometar koji režimu ne govori ništa dobro? To je naslovna tema novog „Vremena“


Ako je Slavija u međuvremenu postala neka vrsta političkog barometra, onda je ovog 23. maja kazaljka otišla duboko u crveno, ali ne onako kako bi vlast volela da prikaže. Nije to crveno od nasilja, nego od pritiska koji više ne može da se ignoriše, od društva koje je naučilo da se okuplja, prepoznaje i što je za svaku vlast najopasnije, pamti. Nije ovde više reč o jednom protestu niti o jednoj pobunjenoj generaciji, nego o novom obrascu ponašanja društva koje odbija da se vrati u političku apatiju


Hapšenje bivšeg načelnika PU Beograd Veselina Milića nije dovelo do onoga što bi svi mogli da očekuju – opsežne istrage u policiji i MUP-u Srbije koja bi, poput nove “Sablje” odsekla glavu korumpiranom vođstvu institucije koja treba da seče glave korumpiranima i onima koji su u kriminalu. To govori držanje čitavog slučaja u okviru režima i izostanak prave istrage. Otprilike – kao na su to neka unutrašnja neslaganja u samoj vlasti


Za manje od 12 sati u glavnom gradu su uništena četiri poznata ugostiteljska objekta, a serija incidenata eskalirala je pucnjavom u restoranu “Jerry” na Novom Beogradu. Vlasnička struktura ovih lokala otvara pitanje ko su ljudi koji su se našli na meti
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve