
Novi broj „Vremena“
Pouke Đinđićevog mandata: Ne cmizdrite nego delajte
Pre četvrt veka je Zoran Đinđić postao premijer. Kakvu je Srbiju dočekao, a kakvu ostavio i šta se može iz toga naučiti danas? To je naslovna tema novog „Vremena“
Foto: AP
Novo raspoređivanje vojnika usledilo je posle nasilnog napada na kosovsku policiju 24. septembra i pojačanih tenzija u regionu, a cilj je da se podrži prisustvo Kfora na severu Kosova i patrole uz administravnu liniju
Kontigent od 200 britanskih vojnika prvog bataljona Kraljevskog puka princa od Velsa i 130 vojnika iz Rumunije stigli su na Kosovo i pridružili se kontigentu od 400 vojnika koji su već na terenu, da pojačaju mirovnu misiju Kfora, objavljeno je danas na Fejsbuk nalogu međunarodne mirovne misije.
Novo raspoređivanje vojnika usledilo je posle nasilnog napada na kosovsku policiju 24. septembra i pojačanih tenzija u regionu, a cilj je da se podrži prisustvo Kfora na severu Kosova i patrole uz administravnu liniju.
Odluka je zasnovana na zahtevu vrhovnog komandanta NATO saveza za Evropu i odobrena je od saveznika u Severnoatlantskom savetu kao korak predostrožnosti kako bi se osiguralo da Kfor ima snage koje su mu potrebne da ispuni svoj mandat UN za održavanje bezbednog okruženja i slobode kretanja za sve ljude na Kosovu, dodaje se u objavi.
U saopštenju se navodi da NATO vodi mirovnu operaciju na Kosovu od 1999. godine u skladu sa svojim mandatom prema Rezoluciji 1244 Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija. Misija Kfora ima više od 4.500 vojnika iz 27 država NATO i partnera.
Da podsetimo, NATO je u septembru saopštio da je odlučio da zbog aktuelne krize pošalje pojačanje na KiM.
„Mi ćemo uvek preduzimati sve neophodne akcije kako bismo održali bezbedno okruženje i slobodu kretanja za sve ljude koji žive na Kosovu. Mi to činimo nepristrasno i u skladu sa našim UN mandatom“, pisalo je tada u saopštenju.
Takođe, Srbi sa severa Kosova imaju najviše poverenja u misiju KFOR, što je naročito došlo do izražaja posle nedavne eskalacije u Banjskoj.
Pripadnike KFOR srpska zajednica percipira kao profesionalne i nezavisne, za razliku od nekih drugih međunarodnih faktora, koji se često doživljavaju kao proalbanski, pokazuju nalazi fokus grupa Demostata.
M.J./FoNet
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Pre četvrt veka je Zoran Đinđić postao premijer. Kakvu je Srbiju dočekao, a kakvu ostavio i šta se može iz toga naučiti danas? To je naslovna tema novog „Vremena“

Stiže delegacija Evropskog parlamenta ili, što bi vlast rekla, „piculići i ustaše“. Čemu njihov izlet služi ako se o stanju u Srbiji sve zna?

Kakva su bila očekivanja građana 2001. i kakva mogu biti 2026? Šta spaja ondašnju političku realnost sa današnjom? Zbog čega su organizovani kriminal i sistemska korupcija i dalje među najvećim problemima Srbije? Šta je najvažnija politička zaostavština prvog demokratski izabranog premijera? Koliko na njegovom primeru može naučiti vlada koja dolazi posle naprednjaka

Nije Đinđić sam mogao da transformiše Srbiju. Rečenica koja kaže “s njim bi bilo drugačije, a sada je sve gotovo” jednostavno je defetistička. Ako toliko poštujete Zoranovo delo, uradite ono što bi on uradio – borite se sada, verujte u sebe i nemojte da posrnete i odustanete

Prošle godine je delovalo da bi neki delovi tužilaštva i pravosuđa mogli da se probude baš kao što su studenti tražili na početku svoje pobune. Režim nije sedeo skrštenih ruku i sada želi da ih sve koji su “digli glavu” eliminiše na “zakonit način”, ali i da spreči da se naprednjački velikaši pojave pred sudom
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve