

Analiza
SNS u televizijskim debatama cilja lenje i kolebljive birače
Kako se ko snalazi u debatama? Zašto se tamo ide ili ne ide? O tome piše „Vreme“ u novom broju


Novo raspoređivanje vojnika usledilo je posle nasilnog napada na kosovsku policiju 24. septembra i pojačanih tenzija u regionu, a cilj je da se podrži prisustvo Kfora na severu Kosova i patrole uz administravnu liniju
Kontigent od 200 britanskih vojnika prvog bataljona Kraljevskog puka princa od Velsa i 130 vojnika iz Rumunije stigli su na Kosovo i pridružili se kontigentu od 400 vojnika koji su već na terenu, da pojačaju mirovnu misiju Kfora, objavljeno je danas na Fejsbuk nalogu međunarodne mirovne misije.
Novo raspoređivanje vojnika usledilo je posle nasilnog napada na kosovsku policiju 24. septembra i pojačanih tenzija u regionu, a cilj je da se podrži prisustvo Kfora na severu Kosova i patrole uz administravnu liniju.
Odluka je zasnovana na zahtevu vrhovnog komandanta NATO saveza za Evropu i odobrena je od saveznika u Severnoatlantskom savetu kao korak predostrožnosti kako bi se osiguralo da Kfor ima snage koje su mu potrebne da ispuni svoj mandat UN za održavanje bezbednog okruženja i slobode kretanja za sve ljude na Kosovu, dodaje se u objavi.
U saopštenju se navodi da NATO vodi mirovnu operaciju na Kosovu od 1999. godine u skladu sa svojim mandatom prema Rezoluciji 1244 Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija. Misija Kfora ima više od 4.500 vojnika iz 27 država NATO i partnera.
Da podsetimo, NATO je u septembru saopštio da je odlučio da zbog aktuelne krize pošalje pojačanje na KiM.
„Mi ćemo uvek preduzimati sve neophodne akcije kako bismo održali bezbedno okruženje i slobodu kretanja za sve ljude koji žive na Kosovu. Mi to činimo nepristrasno i u skladu sa našim UN mandatom“, pisalo je tada u saopštenju.
Takođe, Srbi sa severa Kosova imaju najviše poverenja u misiju KFOR, što je naročito došlo do izražaja posle nedavne eskalacije u Banjskoj.
Pripadnike KFOR srpska zajednica percipira kao profesionalne i nezavisne, za razliku od nekih drugih međunarodnih faktora, koji se često doživljavaju kao proalbanski, pokazuju nalazi fokus grupa Demostata.
M.J./FoNet
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com


Kako se ko snalazi u debatama? Zašto se tamo ide ili ne ide? O tome piše „Vreme“ u novom broju


U novom broju „Vreme“ donosi niz analiza i intervjua u susret izborima 25. oktobra


Ovo je borba između onih koji se bore za opšte dobro i onih koji su zarobili državu, koji siluju društvo i rasturaju ga. U toj borbi ova prva strana mora da pobedi. U protivnom postaćemo, kao one zemlje Latinske Amerike u kojima narko karteli državu drže zarobljenom: povezani su s političarima, krajnjom desnicom, najčešće i sa Crkvom, sa vojskom i policijom i, naravno, vrhovnim sudom


Vlast Peti oktobar najradije pamti po zapaljenoj Skupštini. Ali taj dan je počeo jedanaest dana ranije, na izborima koje je izgubio Slobodan Milošević. Uoči glasanja 25. oktobra, Žarko Korać i Ivan Marović za “Vreme” govore o dve različite opozicije, kontroli glasova i mogućnosti da neizvestan rezultat otvori novi spor oko izborne volje


Studenti širom Srbije zvone na vrata tokom kampanje – svaki tim na stotine dnevno. Otprilike polovina vrata se otvori i iza njih su nekad nasmejana, nekad mrka lica. Ali cilj su – apstinenti. Jedan hod stepeništima novobeogradskog bloka
Intervju: Jovo Bakić, sociolog, profesor Univerziteta u Beogradu
Pobedićemo, narod pravi kampanju za sve nas Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve