
Jezik
„Neopoziva ostavka“ – vrag u rečima
Lepo je kad se narod bavi i jezikom. Recimo, povodom toga šta u slučaju Željka Obradovića znači „ostavka“ i koliko je bitno da li jeste ili nije „neopoziva“
Foto: AP
Novo raspoređivanje vojnika usledilo je posle nasilnog napada na kosovsku policiju 24. septembra i pojačanih tenzija u regionu, a cilj je da se podrži prisustvo Kfora na severu Kosova i patrole uz administravnu liniju
Kontigent od 200 britanskih vojnika prvog bataljona Kraljevskog puka princa od Velsa i 130 vojnika iz Rumunije stigli su na Kosovo i pridružili se kontigentu od 400 vojnika koji su već na terenu, da pojačaju mirovnu misiju Kfora, objavljeno je danas na Fejsbuk nalogu međunarodne mirovne misije.
Novo raspoređivanje vojnika usledilo je posle nasilnog napada na kosovsku policiju 24. septembra i pojačanih tenzija u regionu, a cilj je da se podrži prisustvo Kfora na severu Kosova i patrole uz administravnu liniju.
Odluka je zasnovana na zahtevu vrhovnog komandanta NATO saveza za Evropu i odobrena je od saveznika u Severnoatlantskom savetu kao korak predostrožnosti kako bi se osiguralo da Kfor ima snage koje su mu potrebne da ispuni svoj mandat UN za održavanje bezbednog okruženja i slobode kretanja za sve ljude na Kosovu, dodaje se u objavi.
U saopštenju se navodi da NATO vodi mirovnu operaciju na Kosovu od 1999. godine u skladu sa svojim mandatom prema Rezoluciji 1244 Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija. Misija Kfora ima više od 4.500 vojnika iz 27 država NATO i partnera.
Da podsetimo, NATO je u septembru saopštio da je odlučio da zbog aktuelne krize pošalje pojačanje na KiM.
„Mi ćemo uvek preduzimati sve neophodne akcije kako bismo održali bezbedno okruženje i slobodu kretanja za sve ljude koji žive na Kosovu. Mi to činimo nepristrasno i u skladu sa našim UN mandatom“, pisalo je tada u saopštenju.
Takođe, Srbi sa severa Kosova imaju najviše poverenja u misiju KFOR, što je naročito došlo do izražaja posle nedavne eskalacije u Banjskoj.
Pripadnike KFOR srpska zajednica percipira kao profesionalne i nezavisne, za razliku od nekih drugih međunarodnih faktora, koji se često doživljavaju kao proalbanski, pokazuju nalazi fokus grupa Demostata.
M.J./FoNet
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Lepo je kad se narod bavi i jezikom. Recimo, povodom toga šta u slučaju Željka Obradovića znači „ostavka“ i koliko je bitno da li jeste ili nije „neopoziva“

Mnogo koji navijač je oglasio „kraj Partizana“. Ili jer je u odlasku Željka Obradovića video rušenje po notama režima ili jer klub koji napusti njegova najveća legenda gubi moralno pravo da postoji. To je naslovna tema novog „Vremena“

Željko Obradović više nije trener “Partizana”. Otišao je jer nije mogao više, i uz reči koje predsedniku kluba Ostoji Mijailoviću ne ostavljaju prostor ni za šta osim da podnese ostavku. Navijači nisu dočekali da dosanjaju “jedan davni san”. Kako je jedan čovek postao više od košarke i kako je došlo do neslavnog kraja

Šta se desi kad brane oko Pionirskog parka puknu i horde ćacija se izliju na gradove u Srbiji u kojima se održavaju lokalni izbori? To smo proteklog vikenda gledali u Mionici, Negotinu i Sečnju. Nije ovo tekst o lokalnim izborima, ni o rezultatima, jer izbora tog dana u suštini nije ni bilo. Sve što smo videli bilo je bezvlašće, teror, suspenzija zakona i države, te opšta vladavina nasilnika i batinaša sa crnim kačketima. Takođe i nova fazu represije koja je još jača i iracionalnija

Srpska napredna stranka ne sme i neće raspisati parlamentarne izbore u skorije vreme. Razlog je jednostavan – ako je ovako prošla u Mionici, Sečnju, Kosjeriću i Zaječaru, u malim sredinama gde tradicionalno ima najtvrđu infrastrukturu i najlojalnije biračko telo, onda je stanje u Beogradu, Novom Sadu, Valjevu, čak i na nivou republike nesagledivo lošije. Zato su izbori sada po prvi put za SNS prestali da budu demonstracija sile i postali nepoznanica. A nepoznanica je opasna: nosi mogućnost da se izbori izgube
Odlazak najboljeg evropskog trenera
Ništa nije crno-belo osim “Partizana” i Željka Obradovića Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve