
Novi broj „Vremena“
Pouke Đinđićevog mandata: Ne cmizdrite nego delajte
Pre četvrt veka je Zoran Đinđić postao premijer. Kakvu je Srbiju dočekao, a kakvu ostavio i šta se može iz toga naučiti danas? To je naslovna tema novog „Vremena“
Kakve su FAO i EBRD aktivnosti na unapređenju poljoprivrede Srbije u 2015. godini i planovi za 2016. godinu
Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (UN FAO) i Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) sarađuju na ciljevima unapređenja poljoprivrede u brojnim zemljama već dvadeset godina. U Srbiji je ova saradnja novijeg datuma i godina za nama obeležila je intenziviranje postojećih, kao i pokretanje novih projekata sa ciljem poboljšanja performansi poljoprivrede i prehrambene industrije.
Broj projekata koje FAO i EBRD zajedno sprovode u Srbiji je najveći s obzirom na veličinu zemlje a u odnosu na još 35 zemalja u kojima ove institucije rade zajedno. Ovo jasno ukazuje na prepoznat potencijal sektora agrobiznisa zemlje od strane međunarodnih institucija, ali i na već ostvarene rezultate u ovoj oblasti – od značajnih investicija do reformskih aktivnosti preduzetih od strane FAO i EBRD sa ciljem unapređenja uslova za bavljenje poljoprivredom.
Naše intervencije u sektoru agrobiznisa Srbije usmerene su na oblasti koje su prepoznate kao nedovoljno razvijene, i samim tim jesu prepreka za razvoj ovog sektora. Finansiranje poljoprivredne proizvodnje je sigurno jedna od oblasti bez koje se uspešna, tržišno orijentisana i na savremenim znanjima bazirana poljoprivreda ne može graditi. Takođe, proces otvorenog i konstruktivnog dijaloga između kreatora politike i onih na koje se ta politika odnosi (prevashodno proizvođače i prerađivače, a onda i potrošače) suštinski je bitan za formulisanje uspešne nacionalne agrarne politike.
Podrška koju su FAO i EBRD pružali poljoprivredi Srbije u prošloj godini imala je različite oblike, ali se najopštije može grupisati kao: zakonodavna, institucionalna i tehnička tj. pomoć u znanju. Pomogli smo donošenje, odnosno implementaciju dva zakona u oblasti finansiranja poljoprivrede (Zakon o javnim skladištima i Zakon o predžetvenom finansiranju), posredovali smo u dijalogu na teme od značaja za industriju mesa i mleka između privatnog i javnog sektora, radili na unapređenju i geografskoj zaštiti poljoprivrednih proizvoda, usklađivanju standarda u oblasti proizvodnje, prerade i prometa mesa itd.
Između ostalog, u godini za nama pomogli smo uspostavljanje Kongresa mlekarstva u Srbiji, koji je u novembru okupio eminentne proizvođače i prerađivače mleka, kao i kreatore državne politike u ovom sektoru na jednom mestu. Nadamo se da će ovaj skup postati tradicionalno mesto susreta svih koji se bave mlekarstvom u zemlji i nakon završetka naših projekata. Pomogli smo u procesu pristupa zemlje Svetskoj trgovinskoj organizaciji izradom analitičkih materijala za pregovore; finansirali odlazak delegacije mesne i mlekarske industrije na vodeći sajam u Evropi sa ciljem upoznavanja sa najnovijim trendovima u industriji hrane i ostvarenja novih poslovnih kontakata (sajam Anuga u Nemačkoj); finansirali izradu Registra ugovora o finansiranju unutar Agencije za privredne registre; pomogli donošenje različitih podzakonskih akata; pružili tehničku pomoć u izradi Zakona o zadrugama; analizirali najnovija kretanja na svetskom tržištu sa ciljem upoznavanja domaće industrije sa očekivanim promenama u sektoru itd.
U godini pred nama ostajemo u Srbiji sa ciljem podrške sektoru agrobiznisa na različite načine. U situaciji kada se ovaj sektor privrede zemlje nalazi suočen sa tranzicionim izazovima, praćenim rastućom konkurencijom putem liberalizovanog domaćeg tržišta hrane, verujemo da posedujemo rešenja i znanja potrebna za preko potrebno unapređenje njegove konkurentnosti.

Pre četvrt veka je Zoran Đinđić postao premijer. Kakvu je Srbiju dočekao, a kakvu ostavio i šta se može iz toga naučiti danas? To je naslovna tema novog „Vremena“

Stiže delegacija Evropskog parlamenta ili, što bi vlast rekla, „piculići i ustaše“. Čemu njihov izlet služi ako se o stanju u Srbiji sve zna?

Kakva su bila očekivanja građana 2001. i kakva mogu biti 2026? Šta spaja ondašnju političku realnost sa današnjom? Zbog čega su organizovani kriminal i sistemska korupcija i dalje među najvećim problemima Srbije? Šta je najvažnija politička zaostavština prvog demokratski izabranog premijera? Koliko na njegovom primeru može naučiti vlada koja dolazi posle naprednjaka

Nije Đinđić sam mogao da transformiše Srbiju. Rečenica koja kaže “s njim bi bilo drugačije, a sada je sve gotovo” jednostavno je defetistička. Ako toliko poštujete Zoranovo delo, uradite ono što bi on uradio – borite se sada, verujte u sebe i nemojte da posrnete i odustanete

Prošle godine je delovalo da bi neki delovi tužilaštva i pravosuđa mogli da se probude baš kao što su studenti tražili na početku svoje pobune. Režim nije sedeo skrštenih ruku i sada želi da ih sve koji su “digli glavu” eliminiše na “zakonit način”, ali i da spreči da se naprednjački velikaši pojave pred sudom
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve