

Tabloidi
Zvučni top: Šta sve režimski mediji prećutkuju
„Specijalnu emisiju“ o zvučnom topu izbacili su Pink, Prva, B92 i Informer TV. Šta se u njoj tvrdi, a šta se prećutkuje


Kakve su FAO i EBRD aktivnosti na unapređenju poljoprivrede Srbije u 2015. godini i planovi za 2016. godinu
Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (UN FAO) i Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) sarađuju na ciljevima unapređenja poljoprivrede u brojnim zemljama već dvadeset godina. U Srbiji je ova saradnja novijeg datuma i godina za nama obeležila je intenziviranje postojećih, kao i pokretanje novih projekata sa ciljem poboljšanja performansi poljoprivrede i prehrambene industrije.
Broj projekata koje FAO i EBRD zajedno sprovode u Srbiji je najveći s obzirom na veličinu zemlje a u odnosu na još 35 zemalja u kojima ove institucije rade zajedno. Ovo jasno ukazuje na prepoznat potencijal sektora agrobiznisa zemlje od strane međunarodnih institucija, ali i na već ostvarene rezultate u ovoj oblasti – od značajnih investicija do reformskih aktivnosti preduzetih od strane FAO i EBRD sa ciljem unapređenja uslova za bavljenje poljoprivredom.
Naše intervencije u sektoru agrobiznisa Srbije usmerene su na oblasti koje su prepoznate kao nedovoljno razvijene, i samim tim jesu prepreka za razvoj ovog sektora. Finansiranje poljoprivredne proizvodnje je sigurno jedna od oblasti bez koje se uspešna, tržišno orijentisana i na savremenim znanjima bazirana poljoprivreda ne može graditi. Takođe, proces otvorenog i konstruktivnog dijaloga između kreatora politike i onih na koje se ta politika odnosi (prevashodno proizvođače i prerađivače, a onda i potrošače) suštinski je bitan za formulisanje uspešne nacionalne agrarne politike.
Podrška koju su FAO i EBRD pružali poljoprivredi Srbije u prošloj godini imala je različite oblike, ali se najopštije može grupisati kao: zakonodavna, institucionalna i tehnička tj. pomoć u znanju. Pomogli smo donošenje, odnosno implementaciju dva zakona u oblasti finansiranja poljoprivrede (Zakon o javnim skladištima i Zakon o predžetvenom finansiranju), posredovali smo u dijalogu na teme od značaja za industriju mesa i mleka između privatnog i javnog sektora, radili na unapređenju i geografskoj zaštiti poljoprivrednih proizvoda, usklađivanju standarda u oblasti proizvodnje, prerade i prometa mesa itd.
Između ostalog, u godini za nama pomogli smo uspostavljanje Kongresa mlekarstva u Srbiji, koji je u novembru okupio eminentne proizvođače i prerađivače mleka, kao i kreatore državne politike u ovom sektoru na jednom mestu. Nadamo se da će ovaj skup postati tradicionalno mesto susreta svih koji se bave mlekarstvom u zemlji i nakon završetka naših projekata. Pomogli smo u procesu pristupa zemlje Svetskoj trgovinskoj organizaciji izradom analitičkih materijala za pregovore; finansirali odlazak delegacije mesne i mlekarske industrije na vodeći sajam u Evropi sa ciljem upoznavanja sa najnovijim trendovima u industriji hrane i ostvarenja novih poslovnih kontakata (sajam Anuga u Nemačkoj); finansirali izradu Registra ugovora o finansiranju unutar Agencije za privredne registre; pomogli donošenje različitih podzakonskih akata; pružili tehničku pomoć u izradi Zakona o zadrugama; analizirali najnovija kretanja na svetskom tržištu sa ciljem upoznavanja domaće industrije sa očekivanim promenama u sektoru itd.
U godini pred nama ostajemo u Srbiji sa ciljem podrške sektoru agrobiznisa na različite načine. U situaciji kada se ovaj sektor privrede zemlje nalazi suočen sa tranzicionim izazovima, praćenim rastućom konkurencijom putem liberalizovanog domaćeg tržišta hrane, verujemo da posedujemo rešenja i znanja potrebna za preko potrebno unapređenje njegove konkurentnosti.


„Specijalnu emisiju“ o zvučnom topu izbacili su Pink, Prva, B92 i Informer TV. Šta se u njoj tvrdi, a šta se prećutkuje


Šta poručuje režim koji slavi čoveka osuđenog za genocid i zločine protiv čovječnosti? Zašto je Rasim Ljajić jedini na derbiju reagovao kako dolikuje? Zbog čega Vučić više nije mogao odlagati narodno izjašnjavanje? Gde su tu opozicija i studenti? I kako je Srbija postala umorna od lidera


“Nisam ravnodušna prema tome što neko može da me vidi, čuje ili fotografiše, ali prva reakcija mi je bila bes”, kaže za “Vreme” studentkinja Milica čiji je telefon napadnut špijunskim softverom. “Mogli su da upale kameru dok se tuširamo, pričamo privatne stvari. Nije normalno ovo što se dešava... Mislim da je takvom sloju ljudi čak neshvatljivo da nešto može da funkcioniše bez ucene, bez potplaćivanja, nego samo uz čistu volju, želju i entuzijazam da uspemo u našoj borbi”


Kada se BIA (na slici) zainteresuje za nekoga, tvrde izvori “Vremena”, preko svojih spavača u medijima ili političkim strankama pusti neku optužbu, najčešće da taj i taj sarađuje sa tajnim službama druge zemlje, da je izdajnik, strani plaćenik i slično. Na osnovu toga, od tužioca se pribavi potrebna dozvola za nadzor komunikacija, što onda predstavlja pravno pokriće za špijuniranje svake vrste


Srbija se u Evropi sada i javno naziva “žarištem” na kojem se vrbuju i za sabotaže obučavaju ruski ljudi. O tome se u Beogradu samo ćuti
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve