

Novi broj „Vremena“
Pobuna i defetizam: Ko bi to da digne ruke?
Vlasti Aleksandra Vučića pojačavaju represiju i huškaju svoje protivnike jedne na druge. Ideja je prosta – pokazati da se pobuna tobože ne isplati i da je „pametnije“ odustati




Kakve su FAO i EBRD aktivnosti na unapređenju poljoprivrede Srbije u 2015. godini i planovi za 2016. godinu
Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (UN FAO) i Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) sarađuju na ciljevima unapređenja poljoprivrede u brojnim zemljama već dvadeset godina. U Srbiji je ova saradnja novijeg datuma i godina za nama obeležila je intenziviranje postojećih, kao i pokretanje novih projekata sa ciljem poboljšanja performansi poljoprivrede i prehrambene industrije.
Broj projekata koje FAO i EBRD zajedno sprovode u Srbiji je najveći s obzirom na veličinu zemlje a u odnosu na još 35 zemalja u kojima ove institucije rade zajedno. Ovo jasno ukazuje na prepoznat potencijal sektora agrobiznisa zemlje od strane međunarodnih institucija, ali i na već ostvarene rezultate u ovoj oblasti – od značajnih investicija do reformskih aktivnosti preduzetih od strane FAO i EBRD sa ciljem unapređenja uslova za bavljenje poljoprivredom.
Naše intervencije u sektoru agrobiznisa Srbije usmerene su na oblasti koje su prepoznate kao nedovoljno razvijene, i samim tim jesu prepreka za razvoj ovog sektora. Finansiranje poljoprivredne proizvodnje je sigurno jedna od oblasti bez koje se uspešna, tržišno orijentisana i na savremenim znanjima bazirana poljoprivreda ne može graditi. Takođe, proces otvorenog i konstruktivnog dijaloga između kreatora politike i onih na koje se ta politika odnosi (prevashodno proizvođače i prerađivače, a onda i potrošače) suštinski je bitan za formulisanje uspešne nacionalne agrarne politike.
Podrška koju su FAO i EBRD pružali poljoprivredi Srbije u prošloj godini imala je različite oblike, ali se najopštije može grupisati kao: zakonodavna, institucionalna i tehnička tj. pomoć u znanju. Pomogli smo donošenje, odnosno implementaciju dva zakona u oblasti finansiranja poljoprivrede (Zakon o javnim skladištima i Zakon o predžetvenom finansiranju), posredovali smo u dijalogu na teme od značaja za industriju mesa i mleka između privatnog i javnog sektora, radili na unapređenju i geografskoj zaštiti poljoprivrednih proizvoda, usklađivanju standarda u oblasti proizvodnje, prerade i prometa mesa itd.
Između ostalog, u godini za nama pomogli smo uspostavljanje Kongresa mlekarstva u Srbiji, koji je u novembru okupio eminentne proizvođače i prerađivače mleka, kao i kreatore državne politike u ovom sektoru na jednom mestu. Nadamo se da će ovaj skup postati tradicionalno mesto susreta svih koji se bave mlekarstvom u zemlji i nakon završetka naših projekata. Pomogli smo u procesu pristupa zemlje Svetskoj trgovinskoj organizaciji izradom analitičkih materijala za pregovore; finansirali odlazak delegacije mesne i mlekarske industrije na vodeći sajam u Evropi sa ciljem upoznavanja sa najnovijim trendovima u industriji hrane i ostvarenja novih poslovnih kontakata (sajam Anuga u Nemačkoj); finansirali izradu Registra ugovora o finansiranju unutar Agencije za privredne registre; pomogli donošenje različitih podzakonskih akata; pružili tehničku pomoć u izradi Zakona o zadrugama; analizirali najnovija kretanja na svetskom tržištu sa ciljem upoznavanja domaće industrije sa očekivanim promenama u sektoru itd.
U godini pred nama ostajemo u Srbiji sa ciljem podrške sektoru agrobiznisa na različite načine. U situaciji kada se ovaj sektor privrede zemlje nalazi suočen sa tranzicionim izazovima, praćenim rastućom konkurencijom putem liberalizovanog domaćeg tržišta hrane, verujemo da posedujemo rešenja i znanja potrebna za preko potrebno unapređenje njegove konkurentnosti.


Vlasti Aleksandra Vučića pojačavaju represiju i huškaju svoje protivnike jedne na druge. Ideja je prosta – pokazati da se pobuna tobože ne isplati i da je „pametnije“ odustati


Može se reći da su izbori koji se održavaju u deset lokalnih samouprava – najskuplji lokalni izbori u istoriji svetskog višestranačja. Upregli su naprednjaci sve svoje resurse da bi pobedili na tim izborima, ne bi li održali utisak nepobedivosti. Represija koju svakodnevno sprovode ima pre svega za cilj da stvori percepciju režimske moći i odlučnosti. Bitka se, kako stvari stoje, vodi pre svega na psihološkom planu. Ključno je pitanje da li će utiske koje produkuju naprednjaci uspeti da nametnu većini građana i da im oduzmu svaku nadu da su političke promene moguće


Šta se zaista dešava u poslednjih nedelju-dve na Kosovu? Da li je zaista rešeno pitanje boravišnih dozvola i da li je uzimanje, odnosno dobijanje kosovskih dokumenata veliki ili mali korak i ka čemu? Da li je srpskoj zajednici na Kosovu išta lakše ili ne? Kako na to gleda, ako uopšte gleda, Brisel? Hoće li Srbija zatvoriti makar jedno pregovaračko poglavlje u okviru onog čuvenog i sve daljeg puta ka članstvu u EU? I kakve veze, ako ikakve, sa tim imaju predlozi Aleksandra Vučića


Status Kosova ostaje centralno pitanje za Srbiju. U takvom kontekstu, dinamika evropskih integracija susednih država dobija poseban značaj. Brza integracija Crne Gore značila bi dodatno razdvajanje političkih tokova u regionu i smanjenje manevarskog prostora Beograda u odnosima sa Evropskom unijom


Naša prva adresa je zgrada iz pedesetih godina – verovatno neokrečena od tada. Gospođa u penziji: “Mi smo aktivisti za studentsku listu. – Izvinite, ja vas ne podržavam.” Entuzijazam blago opada. Ulazimo u sledeću zgradu. Građena je kasnih sedamdesetih, fasada je od betona i crvene cigle, osam spratova, bez lifta. “Oooo, pa gde ste vi meni, znam sve, vidimo se na glasanju”
Propagandne strategije režima
Ima li pobunjeno društvo razlog za defetizam Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve