

Novi broj „Vremena“
Kako pobediti SNS: Masom protiv sile
Krenulo je! Festival asfaltiranja, crni fondovi, podmićivanje, pretnje… a šta protiv toga mogu studenti, opozicija i građani? „Vreme“ u novom broju ide u susret lokalnim izborima krajem marta




Kakve su FAO i EBRD aktivnosti na unapređenju poljoprivrede Srbije u 2015. godini i planovi za 2016. godinu
Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (UN FAO) i Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) sarađuju na ciljevima unapređenja poljoprivrede u brojnim zemljama već dvadeset godina. U Srbiji je ova saradnja novijeg datuma i godina za nama obeležila je intenziviranje postojećih, kao i pokretanje novih projekata sa ciljem poboljšanja performansi poljoprivrede i prehrambene industrije.
Broj projekata koje FAO i EBRD zajedno sprovode u Srbiji je najveći s obzirom na veličinu zemlje a u odnosu na još 35 zemalja u kojima ove institucije rade zajedno. Ovo jasno ukazuje na prepoznat potencijal sektora agrobiznisa zemlje od strane međunarodnih institucija, ali i na već ostvarene rezultate u ovoj oblasti – od značajnih investicija do reformskih aktivnosti preduzetih od strane FAO i EBRD sa ciljem unapređenja uslova za bavljenje poljoprivredom.
Naše intervencije u sektoru agrobiznisa Srbije usmerene su na oblasti koje su prepoznate kao nedovoljno razvijene, i samim tim jesu prepreka za razvoj ovog sektora. Finansiranje poljoprivredne proizvodnje je sigurno jedna od oblasti bez koje se uspešna, tržišno orijentisana i na savremenim znanjima bazirana poljoprivreda ne može graditi. Takođe, proces otvorenog i konstruktivnog dijaloga između kreatora politike i onih na koje se ta politika odnosi (prevashodno proizvođače i prerađivače, a onda i potrošače) suštinski je bitan za formulisanje uspešne nacionalne agrarne politike.
Podrška koju su FAO i EBRD pružali poljoprivredi Srbije u prošloj godini imala je različite oblike, ali se najopštije može grupisati kao: zakonodavna, institucionalna i tehnička tj. pomoć u znanju. Pomogli smo donošenje, odnosno implementaciju dva zakona u oblasti finansiranja poljoprivrede (Zakon o javnim skladištima i Zakon o predžetvenom finansiranju), posredovali smo u dijalogu na teme od značaja za industriju mesa i mleka između privatnog i javnog sektora, radili na unapređenju i geografskoj zaštiti poljoprivrednih proizvoda, usklađivanju standarda u oblasti proizvodnje, prerade i prometa mesa itd.
Između ostalog, u godini za nama pomogli smo uspostavljanje Kongresa mlekarstva u Srbiji, koji je u novembru okupio eminentne proizvođače i prerađivače mleka, kao i kreatore državne politike u ovom sektoru na jednom mestu. Nadamo se da će ovaj skup postati tradicionalno mesto susreta svih koji se bave mlekarstvom u zemlji i nakon završetka naših projekata. Pomogli smo u procesu pristupa zemlje Svetskoj trgovinskoj organizaciji izradom analitičkih materijala za pregovore; finansirali odlazak delegacije mesne i mlekarske industrije na vodeći sajam u Evropi sa ciljem upoznavanja sa najnovijim trendovima u industriji hrane i ostvarenja novih poslovnih kontakata (sajam Anuga u Nemačkoj); finansirali izradu Registra ugovora o finansiranju unutar Agencije za privredne registre; pomogli donošenje različitih podzakonskih akata; pružili tehničku pomoć u izradi Zakona o zadrugama; analizirali najnovija kretanja na svetskom tržištu sa ciljem upoznavanja domaće industrije sa očekivanim promenama u sektoru itd.
U godini pred nama ostajemo u Srbiji sa ciljem podrške sektoru agrobiznisa na različite načine. U situaciji kada se ovaj sektor privrede zemlje nalazi suočen sa tranzicionim izazovima, praćenim rastućom konkurencijom putem liberalizovanog domaćeg tržišta hrane, verujemo da posedujemo rešenja i znanja potrebna za preko potrebno unapređenje njegove konkurentnosti.


Krenulo je! Festival asfaltiranja, crni fondovi, podmićivanje, pretnje… a šta protiv toga mogu studenti, opozicija i građani? „Vreme“ u novom broju ide u susret lokalnim izborima krajem marta


SNS je kampanju za netom raspisane izbore počeo već pre nekoliko meseci. Za naprednjake ovi izbori imaju ogroman značaj, popularnost im se strovalila, valja to nadoknaditi, prikazati da ih “narod još hoće”. Nema sumnje da će vreće novca, megavati energije i najširi slojevi batinaštva biti angažovani u ovu svrhu. Verovatno će biti i žešće nego prošle godine u Kosjeriću. A sa čim će opozicija – kako ova stranačka, tako i studentski pokret – protiv SNS i kako? U jednoj ili više kolona? Kakva ih situacija čeka? Gde će biti najgora borba? I, nije li zanimljiv pokazatelj da se sva mesta u kojima će izbori biti održani suočavaju sa zastrašujućom depopulacijom, a sve po pravilu – što je SNS jači, to je stanovnika manje


O iskustvima izbornog procesa govore za “Vreme” Vukosava Crnjanski, direktorka CRTE, Slobodan Orlović, profesor ustavnog prava Pravnog fakulteta Univerziteta u Novom Sadu, i Zoran Gavrilović, izvršni direktor Biroa za društvena istraživanja (BIRODI)


Pravnik Milan Tasić je na skupu 11. februara tražio da se “najbliža familija ubice Rastka Jovića trajno iseli iz opštine Surdulica, jer sumnja da će posle teškog ubistva sa predumišljajem bilo koji sud moći da im ikada više omogući bezbednost”. Dakle, da se iseli albanska porodica koja nema nikave veze sa smrću u saobraćajnoj nesreći za koju je osumnjičen brat vlasnika pekare. Novi protest – verovatno sa istim zahtevom – najavljen je za 26. februar


Otkud ovaj i ovakav kod Vučića na Tiktoku? Izbor nije slučajan, ali jeste besmislen. Namera onog ko je to smislio bila je da pošalje poruku kako je vlast “bliska”, “normalna”... To je potez očajnika, jer mladi su na ulici, razbijaju im glave, vijaju ih po mraku, dok deca čak i u vrtićima govore: “Kad porastem, biću student”. Vučić je zauvek izgubio mladost ove zemlje
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve