Ona galama u centru Beograda, u nedelju uveče, ono trubljenje, pištanje, zviždanje sa ponekim pucnjem i razbijenim staklom nisu bili socijalni bunt niti su bili neki protesti nezadovoljnih. Naprotiv, to je bilo iskazivanje zadovoljstva i nacionalnog ponosa jer su „plavi“ pobedili „karirane“ na evropskom šampionatu u loptanju u bazenu i to sa dva gola razlike.
Kao što nalažu red i običaj, uspostavljen pre otprilike deceniju i po, takozvano slavlje počelo je paradiranjem automobilima centralnim gradskim ulicama i okupljanjem pešaka na Trgu Republike, da bi malo kasnije bilo začinjeno kamenovanjem diplomatskog predstavništva poraženih, a na kraju krunisano tučama i pljačkom. Ako se ne računa višesatno, do duboko u noć, maltretiranje onih koji imaju tu nesreću da žive u centru Beograda, konačan rezultat ovog šenluka je jedan izvaljeni semafor, koja desetina okrvavljenih glavudža i nekoliko opljačkanih trafika, jedna kamenovana zgrada ambasade, trideset troje privedenih te otkazivanje ranije dogovorene diplomatske posete.
Do pred kraj utakmice bilo je neizvesno gde će „zabava“ početi i kako će se sve razvijati. Da je, primera radi, rezultat bio drugačiji, što se lako moglo dogoditi, „žurka“ bi zasigurno počela kod ambasade i verovatno tu i završila. I u drugom slučaju, ovom koji je već bio, sam tok događaja nije bilo teško predvideti, ali je bilo teško u pravom trenutku stići baš tamo gde se pravi događaj odvija, ako u ovako nečemu išta pravo postoji.
KOJEKO: Iskustvo je kazivalo da se ambasada ni na koji način nije mogla provući a nepoznanica je bila samo koliko budala još može da se skupi na jednom mestu i količina štete kojom će se zadovoljiti. Sada je to već poznato: negde ih je oko hiljadu a zadovoljili su se razbijanjem prozora, skidanjem grba i zastave zemlje kojoj ambasada pripada, kao i isticanjem domaće, te opskrbljivanjem pićem i cigaretama iz kiosaka preko puta. Neizvesno je bilo, takođe, kako će organi reda reagovati na ovakvo iskazivanje radosti posle nategnuto izvojevane sportske pobede. I to je sada poznato: mlako i kilavo.
Neko neupućen u balkansku zbilju mogao bi da zaključi da su dečaci na balkonu u stvari komunalni radnici koji skidaju neovlašćeno istaknute simbole, da zbog toga gomila okupljena ispred negoduje i da je policija tu da radnike, koji samo rade svoj posao, zaštiti od gneva okupljenih. Kada bi mu neko objasnio da je u pitanju ambasada susedne zemlje, da su oni na balkonu i ovi na ulici ista ekipa, a da je policija tu da nerede spreči, zasigurno bi bio zbunjen. Verovatno bi mu bilo jasno zašto policajci ne reaguju: malo ih je, tek dvadesetak. Teško bi, pak, mogao da razume zašto su pustili onu trojicu da se na balkon popnu, zašto ih nisu bar opomenuli da su na teritoriji jedne suverene evropske zemlje i da je njihova delatnost opisana u krivičnom zakonu. A kada bi još takvu zastavu video kako gori na Trgu Republike, na istom mestu gde je svirao gardijski orkestar, a video bi samo da je tamo bio, bio bi zaista zbunjen.
DELOIPOSLEDICE: Trojica junoša, naime, popeli su se na balkon preko ograde sa bočne strane prednjeg dvorišta ambasade koristeći vispreno nisko, na dohvat ruke, postavljen nosač sigurnosne kamere. Tu nisu mogli ući a da policajca sa šlemom, štitom i povećom palicom bar ramenom ne očešu. Dok su se ovi penjali, policajci su gledali samo ispred sebe. To su isto radili i dok su ovi otkidali grb i isticali drugu zastavu. Nije primećeno da se bilo kome od njih išta dogodilo kada su se sa plenom vratili, iako su i tada morali da prođu pored policije.
Te večeri uhapšeno je trideset troje izgrednika, podneseno je 25 prekršajnih i osam krivičnih prijava. Od toga šest „zbog ometanje službenog lica u vršenju dužnosti“ a dve zbog drske krađe. Junaci sa balkona i njihovo delo nisu pomenuti, uprkos tome što ih je na delu fotografisalo desetine foto-aparata i nekoliko televizijskih kamera.
O „veseljacima“ se zvanično kaže da oni i nisu pravi navijači, već „grupa huligana iz prepoznatljivog miljea“, obavezno uz pridev „pijanih“. Istina, podosta ih je na glavama imalo šajkače sa kokardama a bilo je i onih koji se nikako nisu uklapali u „navijački imidž“, više su delovali kao studenti iz građanskih, moglo bi se reći čak „starograđanskih“ porodica i nisu izgledali kao da su pijani. Moguće je da izgled vara jer su, uprkos pitomom izgledu, bacali kamenice. Trafike, međutim, nisu obijali. To su učinili oni radikalniji koji su se uklapali u navijački stereotip i bili nezadovoljni samo skidanjem i zamenom simbola na balkonu.
Gradski čelnici su sutradan, post festum, zapretili da „ako se ovako što ponovi, proslave ove vrste će biti zabranjene“. Istog dana, u ponedeljak uveče, posle „oficijelnog“ dela proslave, iz bašte beogradskog hotela Kasina, nasred srede Terazija orila se „rodoljubiva“ pesma: „Braćo Srbi spremite salate, biće mesa, klaćemo Hrvate … muške klati, decu silovati…“. Policije nije bilo ni od korova. Da jeste, rezultat od prethodnog dana u derbiju policija–huligani bio bi uvećan za još nekoliko, makar prekršajnih, ako ne i krivičnih prijava. Pobeda bi, u tom slučaju, bila potpuna.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
“Vlast pokazuje da ne poštuje ni sopstvene odluke, niti sama zna šta hoće i šta radi. Kada kažu da će se baviti isključivo Generalštabom iz druge polovine 20. veka, a ne i kasarnom Petog puka ili starim Generalštabom, jasno je da im se ne može verovati. Niko ne može da garantuje da će ijedan objekat u tom obuhvatu ostati zaštićen i sačuvati svoj spomenički integritet. Spremni smo da se borimo na civilizovan način. Postoji i potreba, koju je deo javnosti jasno iskazao – tražeći i podršku od nas kao struke, na šta su neki od nas i pristali – da, ukoliko počne rušenje, objekte branimo i fizički... U svakom slučaju, naši naredni koraci zavisiće od poteza vlasti. Mi poznajemo zakonske okvire, ali znamo i da se vlast ne drži zakona”
U zemlji u kojoj se politički problemi često rešavaju tako što se proglašavaju nepostojećim, studenti su uradili nešto radikalno jednostavno: imenovali su problem i pokušali da ga izmere. A kad smo kod imenovanja, nemojmo zanemariti ni šta je tih 400.000 građana uradilo. Stali su iza zahteva za izborima imenom i prezimenom, adresom i brojem telefona
Na Kosovu su, nakon gotovo jednogodišnje blokade institucija, 28. decembra održani vanredni parlamentarni izbori. Kakvi su izborni rezultati i šta je na njih uticalo? Šta za Srbe s Kosova može značiti još jedna vlada Aljbina Kurtija?
“Ključno je da se rešenje za NIS postigne u prvom kvartalu 2026. godine, posebno imajući u vidu širi geopolitički kontekst. Početak 2026. već je obeležen geopolitičkim potresima u Iranu i Venecueli. Obe zemlje su naftne sile i članice OPEC-a, ali su ograničene u slobodnoj prodaji nafte usled OFAC-ovih sankcija. Geopolitičke tenzije sa ovakvim zemljama imaju značajan uticaj na cene nafte i sirovina, pa postoji realan rizik da treće zemlje snose posledice”
Razlika između zemalja sa razvijenim medicinskim sistemima i Srbije u kojoj se sistem održava još samo na entuzijazmu predanih lekara i predanog osoblja, ravna je razlici između neba i zemlje. U srećnijim zemljama nije lakše samo živeti, nego i mreti
Da li je moguće da smo, posle hiljada godina imperijalnih poduhvata, sada, odjednom, toliko iznenađeni američkim upadom u Venecuelu, da ne možemo da dođemo do daha?
Predsednik SAD Donald Tramp naredio je vojni napad na suverenu Venecuelu i otmicu njenog predsednika Nikolasa Madura. Neka se pripremi Gustavo Petro u Kolumbiji
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!