
Novi broj „Vremena“
Šapićev Beograd: Pare za nepostojeću naplatu gradskog prevoza
Šta u Beogradu radi fantomsko preduzeće za naplatu gradskog prevoza kad se prevoz ne naplaćuje? I na šta još grad baca pare? O tome piše „Vreme“ u novom broju
"Država protiv države", "Vreme" broj 1446
Tekst objavljen u prethodnom broju „Vremena“ omogućio je svim čitaocima da dobiju niz informacija o poslovanju i prodaji PKB-a i napisan je profesionalno i nepristrasno. Mislim da je važno da čitaoci imaju još nekoliko informacija:
1. Ukupan poslovni prihod u 2010. bio je 34.369.000 evra da bi po preuzimanju od strane Grada Beograda prihod dostigao 60.809.000 evra.
2. Posebno je važno obratiti pažnju na poslovanje PKB-a u 2012. godini pošto je to jedina godina u kojoj je profesionalni menadžment imao uslove da ostvari pozitivan rezultat, jer su 2011. došli, a 2013. smo smenjeni kao rukovodstvo u Beogradu. Tačna je konstatacija da računovodstveni izveštaji ne odražavaju stvarno stanje poslovanja PKB-a u 2012. godini zato što je otpis obaveza povećao ostale prihode preduzeća za 1,3 milijarde dinara. Međutim, nije navedeno da su istovremeno kamate na te iste obaveze povećale finansijske rashode preduzeća za 1,5 milijarde dinara, što znači da je PKB-u u 2012. godini zbog otpisa obaveza rezultat veštački pogoršan, a ne poboljšan. Tako je PKB, pored rekordnog poslovnog prihoda od 6,9 milijardi dinara i nesporne poslovne dobiti od 800 miliona dinara, ostvario i neto dobit u iznosu od 348 miliona dinara u 2012. godini. Konačno, najznačajniji indikator uspešnosti poslovanja (EBITDA margina) kod PKB-a je u toj godini bio čak 22 odsto, što je znatno bolje od ostvarenog proseka poljoprivrednih preduzeća. Zbog toga se ne može reći da je PKB u kontinuitetu ostvarivao negativne rezultate, jer je u toj, za mene relevantnoj 2012. godini, ostvario ne samo pozitivan rezultat, već i rezultat koji je bolji od većine konkurenata u zemlji i svetu.
3. Tačne su tvrdnje Gorana Ješića da PKB nije plaćao nadoknadu gradu i republici za korišćenje zemljišta. I dalje nisam siguran da gradska kompanija treba da plaća gradu takvu nadoknadu. Ali ako prihvatimo da je to tržišno ispravno, onda je trebalo i da grad PKB-u plati za zemljište oduzeto za pristupne saobraćajnice mostu Zemun–Borča. Kada bi se ti iznosi uporedili, videlo bi se da PKB u periodu 2011–2013. nije imao povlašćeni položaj u odnosu na ostale poljoprivredne kompanije i proizvođače i da je njegova realna dobit u 2012. bila posledica dobrog rada i upravljanja.
S poštovanjem,
Šta u Beogradu radi fantomsko preduzeće za naplatu gradskog prevoza kad se prevoz ne naplaćuje? I na šta još grad baca pare? O tome piše „Vreme“ u novom broju
Setite se – kada ste poslednji put videli da u obližnjem parku beogradsko JKP “Zelenilo” zaliva zelene površine kako bi, je l’, ostale zelene? Kada je poslednji put kompletno renovirana ulica kojom stalno prolazite, a koja je prepuna rupčaga, takvih da morate da vozite 20 na sat? Koliko nelegalnih zgrada je izgrađeno u vašem komšiluku, a koliko ih se nakačilo baš vama na struju, vodu i kanalizaciju? Koliko stabala je imala vaša ulica pre 15 godina, a koliko ih ima danas? Gde nalazite mesto za parkiranje? Možete li biciklom po gradu? A za to vreme, gradonačelnik Šapić se pojavi u javnosti jednom mesečno ili u nekoliko meseci – da se pohvali rezultatima, da najavi nove “projekte” koji su, deluje, smišljeni prethodne večeri, pa da se verbalno obračuna i uvredi novinare koji mu nisu po volji
Neuplaćivanje lokalnoj samoupravi dela poreza na zarade od 102 miliona dinara i nenamenskih transfernih sredstava od 46,5 miliona dinara došlo je nakon izjave Aleksandra Vučića da za ovaj grad “nema više para”. A da je režim pustio ovaj grad “niz vodu” jasno je i zbog sve češćeg targetiranja ovdašnjih političara u tabloidima
Da mi je neko pre samo mesec dana rekao da će policija danima sedeti u mojoj kući, na Filozofskom fakultetu, pomislila bih da je to nemoguće. Ali do sada smo naučili da je ovde sve moguće. Znamo da Vučić mnoge stvari kopira od Viktora Orbana. Zašto ne bi počeo da kopira i jednog drugog autoritarnog lidera, Redžepa Erdogana, i počeo da gasi društvene mreže
Ekonomskim merama i organizovanim spontanim okupljanjima Aleksandar Vučić pokušava da konsoliduje svoje biračko telo, dok istovremeno podmeće nogu studentima i opoziciji i obračunava se sa nezavisnim medijima. Između naprednjačke inscenirane idile i društvenog bunta, sve jače se oseća nagoveštaj izbora. Kampanja pre kampanje je uveliko počela. Kada bi i pod kojim uslovima građani ponovo mogli na birališta
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve