

Novi broj „Vremena“
Šoškić za „Vreme“: Znamo ko je ko
Bivši guverner Dejan Šoškić, kandidat Studentske liste, u razgovoru za novi broj „Vremena“ najavljuje da će nova vlast ukloniti loše kadrove, doneti zakon o lustraciji i ispitati poreklo imovine


Ako popovi mogu da parkiraju automobile ispred Saborne crkve, zašto narodno-partijski poslanici, imenovanici, postavljenici i zaposlenici ne mogu ispred Skupštine
Po završetku redovnog prolećnog zasedanja Narodne skupštine, Odbor za administrativno-budžetska i mandatno-imunitetska pitanja doneo je (novu) Odluku o unutrašnjem redu u zgradi Skupštine, s tim da se pod pojmom „zgrada“ podrazumevaju dve zgrade – zgrada Narodne skupštine u Ulici kralja Milana i Dom Narodne skupštine na Pašićevom trgu. Ni u čemu bitnom se ova nova Odluka ne razlikuje od prethodnih, sem u jednoj takoreći sitnici: prostor oko zgrade Narodne skupštine ne može da se koristi za održavanje javnih skupova. Ta sitnica izazvala je zajedljive komentare tipa „a gde sad da se sedi na stiroporu“, ali i „automobili mogu da se parkiraju, a građani ne mogu da se okupljaju“.
Sa izvesnom docnjom, narodni poslanici Zoran Živković i Vladimir Pavićević podneli su Odboru predlog kojom bi ova „sitnica“ bila izmenjena, da umesto „prostor oko Doma Narodne skupštine ne može da se koristi za održavanje javnih skupova“ u odluci treba da piše „zabranjeno je parkiranje vozila na platou ispred Doma Narodne skupštine prema Bulevaru kralja Aleksandra“. U obrazloženju se navodi da se ovom odredbom ograničava ustavno pravo građana da slobodno izražavaju svoju političku volju, da je prostor oko Narodne skupštine „najprimerenije mesto da građani održavaju javne skupove“, da je „taj prostor i do sad korišćen za takve namene“, da „to nije imalo nikakve negativne posledice po rad parlamenta“, a da je plato o kome je reč „deo ambijentalne celine koja pripada ovom arhitektonskom dragulju i ne sme biti narušen parkiranim vozilima poslanika, gostiju i zaposlenih“.
PISMO BEZ ODGOVORA: Inicijativu da se „sa tim“ komunalnim neredom na najreprezentativnijem mestu konačno nešto i uradi, pokrenula je još pre nekoliko meseci grupa građana okupljena na Fejsbuk stranici „bitkazabeograd„: identičnim pismima su se obratili predsednici Skupštine Maji Gojković, svim šefovima poslaničkih grupa, gradonačelniku Siniši Malom i Agenciji za borbu protiv korupcije, e da ih privole da se po ovom pitanju angažuju.
„Poštovana/i, za nepoverovati je da, kako vi tako i vaši saradnici, iz dana u dan ne primećujete permanentno ruženje Beograda koje sprovode poslanici koji divljački svojim automobilima pokušavaju da uđu, pretpostavljamo, u hol Narodne skupštine. Uz napomenu da takve slike nije moguće videti ispred parlamenata zemalja Evropske unije u koju smo se zaputili, pretpostavljamo da ćete problem rešiti na zadovoljstvo ne malog broja Beograđana i u najkraćem roku“, piše u pismu, uz natuknicu da poslanici možda ne znaju, ali u blizini parlamenta postoji više javnih garaža – više nego dovoljno za civilizovano ponašanje.
Prema još važećoj Odluci o korišćenju prostora za parkiranje vozila oko zgrade Narodne skupštine, koji je u februaru 2012. godine doneo ovaj isti odbor, doduše u drugom sastavu što i nije bitno, za parkiranje vozila poslanika, imenovanih i postavljenih lica u Narodnoj skupštini kao i vozila „vipovaca“ predviđen je „prostor ispred Doma Narodne skupštine do Takovske ulice i deo uz živu ogradu do početka parkinga u Vlajkovićevoj ulici“. Za zaposlenike je opredeljen prostor „ispred Doma Narodne skupštine do Vlajkovićeve ulice“. Za sve njih važi opšte pravilo: vozila mogu da se parkiraju isključivo na „vidno obeleženim mestima“ kojih, ruku na srce, nema, ne mesta, već linija po kojima bi se videlo gde to može da se parkira, a gde ne.
Upitan „šta sa tim“, ne sa predlogom dvojice poslanika ili inicijative grupe građana (od toga po već ustaljenom redu i poretku ništa neće ni da bude), već šta sa u najmanju ruku nepristojnim parkiranjem automobila „gde god se kome ćefne“ – na pešačkim stazama, ispod žbunja odmah pored stepeništa glavnog ulaza Doma podno „Konja vranih“, pa i na travnjacima, Zoran Babić, šef poslaničke grupe SNS-a i predsednik pomenutog odbora, odgovorio je sa „tražimo najbolje rešenje, jer nikome nije namera da se nepropisnim parkiranjem narušava prostor oko zgrade Skupštine“, ali i dodao da „treba naći rešenje koje neće praviti dodatne troškove, poput parkiranja u javnim garažama“. Njegov stranački kolega Saša Maksimović pak istim povodom je izjavio da (u stvari) parking „okupiraju ljudi koji ne rade u Skupštini“. Nije, dakle, reč o narodno-partijskim poslanicima, imenovanicima, postavljenicima i zaposlenicima, nego o „okupatorima“ koji su, eto, našli pa zašli.


Bivši guverner Dejan Šoškić, kandidat Studentske liste, u razgovoru za novi broj „Vremena“ najavljuje da će nova vlast ukloniti loše kadrove, doneti zakon o lustraciji i ispitati poreklo imovine


Koga vidimo kao “velike znalce” u tom režimu koji nešto tobože znaju? Uglavnom priučene ljude sa kupljenim diplomama. Kod njih su evidentno najveći “znalci” jedna osoba koja je navodno završila neku dopisnu loše rangiranu biznis školu u ruralnoj Americi, jedan dva puta dokazani plagijator, a i jedna starija žena koja je navodno doktorirala na jednom privatnom fakultetu, na kome je njen predsednik stranke otprilike u isto vreme završio master tezu čiji naslov nije znao da kaže kad je javno upitan o tome. Studentska lista ima više od 140 doktora nauka. U pitanju su ljudi neuporedivo većih sposobnosti. O razlici u čestitosti i moralu ne treba trošiti reči


Visoka izlaznost će, kažu sagovornici “Vremena”, biti pokazatelj da li je Studentski pokret, kao neočekivana politička sila koja se pojavila nakon novosadske tragedije, uspeo u nameri da građanima vrati nadu da je moguće izaći iz ćorsokaka u kojem se zaglavila Srbija. Istovremeno, ona će biti i znak da naprednjaci nisu uspeli da značajan broj građana koji su protiv njih oteraju u apstinenciju


Studentska pobeda otvara pitanje predaje vlasti, pobeda SNS a pitanje prihvatanja rezultata, a osporen ishod novu fazu političke krize. Bojan Pajtić i Dragan Popović za “Vreme” govore o tome šta bi moglo da se dogodi nakon zatvaranja biračkih mesta, ali i zašto promena počinje pre formiranja nove vlade


Iako im je fokus na parlamentarnim izborima, studenti su najavili da će imati kandidata za predsednika. Koga će i na koji način studenti izabrati da predstavlja pokret koji insistira na decentralizaciji, i može li taj kandidat da okupi dovoljno širok krug birača i dobije podršku opozicije? Da li će ishod parlamentarnih izbora da odredi poziciju iz koje će studenti ući u predsedničku trku
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve