Prvi put u Srbiji jedna građevinska firma odradila je kompletan posao: postavila je novu tramvajsku konstrukciju, zamenila kolovoz, trotoare, celu vodovodnu mrežu i deo kanalizacione mreže, obnovila elektroenergetsku i proširila telekomunikacionu mrežu... Čak će zasaditi i drveće. Takođe, prvi put u Srbiji najveći deo radova izveden je zimi
SADAŠNJI IZGLED NEMANJINE: Istovremeno je izvođeno 14 različitih vrsta radova
U nedelju 2. aprila radnici Inter-mosta sklonili su rampe sa dela Nemanjine ulice u Beogradu i prva vozila krenula su kolovozom koji je bio zatvoren tačno 134 dana. Sledeće nedelje puštena je struja i dok ovaj broj „Vremena“ izađe iz štampe verovatno će krenuti i tramvaji. Rok od 134 dana, ugovoren sa finansijerima Evropskom investicionom bankom i Skupštinom grada Beograda time ipak neće biti premašen. „Još nismo potrošili rok jer je ugovorom predviđeno da se ne računaju dani kada zbog niskih temperatura i padavina tehnički uslovi nisu dozvoljavali da se radi“, rekao je za „Vreme“ direktor projekta Radoslav Uskoković. Podseća da je po toj računici kolovoz otvoren pre roka i tvrdi da će svi radovi biti završeni pre termina sa „zaleđenim danima“.
SVENOVO: Rekonstrukcija Nemanjine nosi nekoliko oznaka „prvi put u Srbiji“. Dakle, prvi put je jedna građevinska firma odradila kompletnu rekonstrukciju jedne ulice i prvi put je to izvedeno u zimskim uslovima. Uskoković čak veruje da nigde u svetu takav projekat nije rađen u ovako kratkom roku u zimskom periodu. „I za letnje uslove je to kratak rok“, kaže. „Sve je bilo dotrajalo i morali smo da postavimo nov donji i gornji sloj koloseka i nove trotoare. Vodovodnu mrežu smo kompletno promenili a kanalizacionu delom obnovili i napravili nove kišne odvode tramvajskih baštica. Obnovili smo i elektroenergetsku mrežu i proširili telekomunikacionu. Zasadićemo oko 190 stabala novog drvoreda“, nabraja Uskoković. On posebno ističe potpunu zamenu tramvajske konstrukcije jer je prvi put u Beogradu primenjen sistem takozvanog linijskog kontinualnog oslanjanja. „Bilo je te vrste oslanjanja na nekim delovima ali na tvrdu podlogu, direktno na beton ili podlivku. Sada se između podlivke šine i same šine nalazi elastična silomer traka koja dozvoljava ugibe. Novo je to i da su šine potpuno zaštićene gumenim blokovima koji treba da amortizuju udare i smanje buku“, objašnjava direktor projekta. Inter-most je koristio domaći materijal za sve osim delom za tramvajski kolosek, jer se u Srbiji ne proizvode šine i silomer trake. „Tenderom smo tražili da sav kolosečni pribor dobijemo od jednog isporučioca da bi dao garanciju za kompletan sistem. Zato smo sve uzeli od nemačkog Straila“, navodi Uskoković.
SVE ĆE BITI ZAVRŠENO PRE ROKA: Radoslav Uskoković, direktor projekta za Nemanjinu
NIJEBILOTEŠKO: Sve koji se sećaju onih TV emisija i naslovnih stranica novina sa slikama radnika koji pod vejavicom nešto rade po Nemanjinoj, možda će začuditi konstatacija njihovog šefa da posao nije bio ni težak ni komplikovan. A nije upotrebljena ni neka posebna oprema. „Koristili smo standardnu opremu za tu vrstu radova. Kompleksnost posla nije se sastojala u njegovoj težini i komplikovanosti, nego u tome što se istovremeno radilo na 14 različitih vrsta radova na uskom prostoru, uz obezbeđenje saobraćaja u poprečnim ulicama. Svaki od tih poslova je standardan, osim tramvajskog koloseka“, objašnjava Uskoković. Na gradilištu je u proseku radilo oko 180 ljudi, 24 sata na dan, i subotom i nedeljom. „Imajući u vidu zimski period, a u martu i februaru bile su izuzetno niske temperature, kao i velik broj različitih vrsta radova, prezadovoljan sam ovim što smo napravili u Nemanjinoj“, ističe šef projekta. On za „Vreme“ otkriva da na ovom svojevrsnom uzorku za idealno urađen posao nešto ipak nedostaje. Kaže: „Mada projekat nije predvideo veze trotoara sa zgradama, znači prilaze, ploče i fasade, niti definisao šta uraditi sa mnoštvom podzemnih rešetki na podrumskim otvorima, koje su dotrajale, mi ćemo i to uraditi.“ Zamena oštećenih rešetki, uklapanje trotoara u postojeće šahtove i ostali manji radovi biće, doduše, obavljeni posle onog famoznog roka od 134 dana. Ali posle toga Nemanjina će biti baš sasvim nova. „Najbolje što smo do sada uradili je Nemanjina. Svaki objekat koji smo napravili smatramo uspehom, ali Nemanjinom smo dokazali da najsloženiju kombinaciju poslova možemo da izvedemo u najtežim uslovima i da pri tom ispoštujemo rok i budžet“, rekao je za „Vreme“ direktor Inter-mosta Rene Milošević. Inače, ugovorom sa investitorima vrednost ovog posla fiksirana je na 494.852.198 dinara, plus PDV.
Deo porodice svetskih graditelja
Inter-most je decembra 2003. osnovala svetska kompanija Vinci Construction, čiji se mostovi ubrajaju među najlepše na planeti. Kao deo ugledne porodice svetskih graditelja, beogradsko preduzeće je postavilo visoke standarde u izradi objekata, ali je poznato i po okupljanju vrhunskih stručnjaka i angažovanju najkvalitetnijih podizvođača. „Želimo da stvorimo firmu sa najboljim kadrovima u Srbiji“, kaže direktor Rene Milošević i navodi da Inter-most sada ima 126 stalno zaposlenih od kojih su dve trećine visokostručni. Opremu koju koristi, Inter-most dobija od Vinčija i ona ostaje u Srbiji u vlasništvu beogradske filijale. „Vinci je naš osnivač i učiniće sve da podrži Inter-most, ali naši stručnjaci su dokazali da mogu sami sebe da izdržavaju. U stanju smo da izgradimo sve što se od nas traži, dokaz su mostovi, tuneli, infrastrukture u gradu, putevi, hidrotehnički objekti. Prošle godine ugovorili smo poslove u vrednosti oko 14.000.000 evra i izveli radove za oko 7.000.000 evra“, kaže prvi čovek firme, naglašavajući da je 2005. bila godina velikog poslovnog uspeha. „Nastojimo da se uklopimo u strukturu Vincija i nadam se da ćemo po efikasnosti i profitu postati njegova filijala broj jedan u srednjoj Evropi. Plan u naredne dve godine je da budemo među prvih pet građevinskih firmi u Srbiji“, najavljuje Milošević.
Ove godine 14 objekata
Od osnivanja preduzeća krajem 2003. do aprila ove godine Inter-most je završio ili su pri kraju radovi na 16 objekata. „Izgradili smo most, potporni zid i tunel u Ovčar banji, rekonstruisali Nemanjinu ulicu, napravili dva betonska rezervoara u Barajevu od 2000 kubnih metara, most u Vršcu, potporni zid hotela na Užičkom bregu, dva betonska mosta u Guči, most kod Prokuplja, sanirali mostove u Rakovici i kod Zrenjanina i Čente i zaštitnu ogradu na Koviljskom mostu“, nabraja direktor projekta Mihailo Tadić. On podseća da je prvi posao Inter-mosta bila rekonstrukcija vodovodne mreže u tri ulice na Zvezdari. Smatra da je najveći zahvat Nemanjina, pa izgradnja u Ovčar banji. To su ujedno bile i najskuplje investicije. Tadić tvrdi da je Inter-most sve objekte završavao u rekordnom roku jer radi cele godine. Kaže: „Ne priznajemo mrtvu sezonu. Sa našim tehnologijama možemo da izvodimo betonske radove na temperaturi do minus 10.“ Njemu lično najlepše je bilo da radi most kod Prokuplja. „Krajem prošle godine ugovorili smo još 14 objekata: sanaciju mostova kod Zaječara i Negotina i dva u Raškoj, kod Glogovca, na ulazu u Trstenik, kod Velijke Plane, blizu Vranja, dva kod Vršca, u Omoljici i izgradnju trećeg mosta preko Bjelice u Guči“, kaže Tadić.
Slika:
VELIKI USPEH U TREĆOJ GODINI POSLOVANJA: Rene Milošević, direktor Inter-mosta
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Režim ne zna kud udara. To se vidi po, čak i za njegove standarde učestalim, javnim obraćanjima nepomenika. Vidi se i po tome što je pogubljen i konfuzan, a često se građanima obraća i u vidno alkoholisanom stanju. Samokontrola nikada nije bila njegova jača strana, a sada je potpuno nestala. Slabost se ogleda i u metodi borbe protiv masovnog studentskog i građanskog pokreta. Metoda se zove – majmunsko oponašanje. Njihov položaj je sve gori kako vreme odmiče. Ne samo na političkom nego i na ekonomskom planu. Plate kasne, budžetska sredstva su sve tanja
Opozicija i njoj naklonjena javnost očekuje veći angažman Evropljana kada je u pitanju srpski politički prostor, vlast takve najave koristi da argumentuje tezu o obojenoj revoluciji, ali bi sa radošću ugostila bilo koga sa te strane, posebno ako daju neke pare. Čini se da i jedna i druga strana preteruju: niti će Evropa doći da nam organizuje izbore, niti će više stizati bilo kakva lova kojom će vlast da krpi budžetske rupe nastale vanrednim korupcionaškim troškovima
Vojska Srbije nema kapacitet da izvede paradu poput nekadašnje JNA, koja je 1985. godine imala više od 300.000 pripadnika, a na poslednju paradi 9. maja te godine direktno je izvela njih 6.690. Plus prateće službe, kojih je bilo više od 4.000. Na toj paradi bila su borbena sredstva koja će se pokazati i sad, 40 godina kasnije. Reč je o tenkovima M-84, helikopterima “gazela”, avionima “orao” i “super galeb G-4”, oklopnim transporterima i kamionima. Sada će svi oni biti predstavljeni kao “modernizovana čuda” iako su im odavno istekli resursi
Glas svakog fakulteta, ali i mogućnost stavljanja veta uz obavezan intervju i prihvatanje ideološkog minimuma, deo su procesa kroz koji svaki potencijalni kandidat za “studentsku listu” mora da prođe, saznaje “Vreme”. Iako Aleksandar Vučić žali što njegov protivnik još nema lik, studenti baš strateški ne žele da vlastima i tabloidima daju mogućnost za satanizaciju izabranih ljudi
Kao sa statistima na naprednjačkim okupljanjima, predsednik Srbije nema sreće ni sa siledžijama: em ih je malo, em su sitna boranija. Da nemaju policijski kordon iza leđa, davno bi ih narod razjurio. Ovako zavise od tetošenja onih koji bi ih – da je zakona i pravde u Srbiji – morali hapsiti. Prosto rečeno, jadni su i oni, a i ovi koji ih angažuju
U novom broju „Vremena“ Jovo Bakić je rekao da ne bismo opstali kao društvo i pojedinci kada bi režim pobedio. U pravu je. Reč sloboda u takvoj Srbiji bila bi zabranjena, lični integritet bio bi razlog za hapšenje, a kukavičluk – način preživljavanja
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!