

Novi broj „Vremena“
Pobuna i defetizam: Ko bi to da digne ruke?
Vlasti Aleksandra Vučića pojačavaju represiju i huškaju svoje protivnike jedne na druge. Ideja je prosta – pokazati da se pobuna tobože ne isplati i da je „pametnije“ odustati




Na zidu štanda B4 Media marketa, na kojem je nedeljnik "Vreme" izložio svoja izdanja, nedostajala je samo rupa kroz koju bi posetioci mogli da provuku glavu i postanu deo naslovne strane i deo "Vremena". Falila je i kamera da zabeleži reakcije posetilaca, a naročito onih koji su se među ličnostima na kolažu pronašli
Dok je u Hali 1 Beogradskog sajma knjiga najviše pažnje privlačila modna blogerka Zorannah, na Media marketu, u Hali 3, objektivi fotoaparata i mobilnih telefona bili su upereni na dva metra visoku naslovnu stranu prethodnog broja „Vremena“. Na njoj je bilo više od šesto ličnosti koje su obeležile „Vreme“, Srbiju i svet.
Pred štandom i posterom zaustavljali su se redovni čitaoci, ali i oni koji nikada nisu u rukama držali izdanje ovog nedeljnika. Bilo je i onih koji su mogli da prepoznaju većinu likova. Jedan stariji posetilac pitao je čak i za cenu postera s ozbiljnom namerom da ga kupi i još ozbiljnijim razočaranjem kada je saznao da se ne prodaje. Mogao je da kupi samo novine i u njima dve male replike – na naslovnoj i šestoj strani. Nije bio jedini koji je zbog naslovnice kupio novine.
Najmlađi posetioci radovali su se i uzvikivali ime jednog od svojih omiljenih crtanih junaka, Sunđer Boba, dok su njihovi roditelji više pažnje posvećivali političarima. Na naslovnici, glavu uz glavu našli su se Milošević, Đinđić, Koštunica, Tadić, Nikolić, Vučić… Društvo im prave šeik Muhamed, Madona, Neo iz Matriksa…
Sve koji su se zaustavljali ispred kolaža zanimalo je šta on predstavlja i zašto je izbor ličnosti baš takav. Nakon dobijenog odgovora, dve srednjoškolke pitale su zašto na posteru nema Jelene Karleuše, „kada je i ona obeležila ovo vreme, a ne samo Ceca i Severina“. Zanimalo ih je i „ko je čovek koji leži ispred svih“ i pokazivale na preminulog pomoćnika glavnog urednika, Aleksandra Ćirića. Jedna od njih zbog postera je htela i da kupi novine, ali ju je druga u tome sprečila. Cecu, Severinu, Novaka Đokovića i političare gotovo su svi prepoznali.
Grupa od nekoliko učenika osnovne škole pitala je šta je to „Vreme“. Jedan od njih znao je za novine, jer „mama čita“, ostali nisu čuli, ali su pored kolaža „ispozirali za Fejsbuk“, zbog Duleta Vujoševića. Da su došli dan ranije, mogli bi da se slikaju i sa pravim Duletom; i on se našao licem u lice sa naslovnicom.
Među javnim ličnostima koje su se obradovale kada su među svim tim likovima pronašle sebe, bio je glumac Sergej Trifunović. Pošto se nalazi na vrhu strane, skakutao je, pokazujući prijateljima gde je. Nekoliko obožavateljki fotografisalo se s njim, tu, ispred naslovne. U obližnjem kafiću, kasnije se u novinama pronašao Nele Karajlić. Osim novinara koji pišu ili su pisali za „Vreme“, na naslovnoj su se našle i kolege iz drugih medija. Na dvometarskoj naslovnici sebe su tražili urednici „Nedeljnika“ i „Informera“, Veljko Lalić i Dragan Vučićević. Bilo je i gunđanja zbog toga „u čijem su društvu“.


Mnogo selfija i običnih fotografija napravljeno je ispred kolaža. Nekoliko devojaka prošlo je užurbano pored štanda, ali se jedna od njih vratila, zaustavljajući ostale, da „slika ovo što svi kače na Fejsbuk“. Na zidu štanda B4 Media marketa, na kojem je redakcija lista izlagala svoja izdanja, nedostajala je samo rupa kroz koju bi posetioci mogli da provuku glavu i postanu deo naslovne strane „Vremena“. Falila je i kamera da zabeleži reakcije posetilaca, a naročito onih koji su se među ličnostima na kolažu pronašli.
Uredništvo se sa sličnim kolažom poigralo za hiljaditi broj. Tada je na posteru bilo 320 ličnosti. Pet godina kasnije, a 25 godina nakon izlaska prvog broja, na naslovnoj strani našlo se skoro dvostruko više lica. Za naredni jubilej „Vreme“ će možda morati da poveća svoj format zbog svih ličnosti koje obeležavaju ovo vreme. Možda se na naslovnoj nađe i Zorannah.


Vlasti Aleksandra Vučića pojačavaju represiju i huškaju svoje protivnike jedne na druge. Ideja je prosta – pokazati da se pobuna tobože ne isplati i da je „pametnije“ odustati


Može se reći da su izbori koji se održavaju u deset lokalnih samouprava – najskuplji lokalni izbori u istoriji svetskog višestranačja. Upregli su naprednjaci sve svoje resurse da bi pobedili na tim izborima, ne bi li održali utisak nepobedivosti. Represija koju svakodnevno sprovode ima pre svega za cilj da stvori percepciju režimske moći i odlučnosti. Bitka se, kako stvari stoje, vodi pre svega na psihološkom planu. Ključno je pitanje da li će utiske koje produkuju naprednjaci uspeti da nametnu većini građana i da im oduzmu svaku nadu da su političke promene moguće


Šta se zaista dešava u poslednjih nedelju-dve na Kosovu? Da li je zaista rešeno pitanje boravišnih dozvola i da li je uzimanje, odnosno dobijanje kosovskih dokumenata veliki ili mali korak i ka čemu? Da li je srpskoj zajednici na Kosovu išta lakše ili ne? Kako na to gleda, ako uopšte gleda, Brisel? Hoće li Srbija zatvoriti makar jedno pregovaračko poglavlje u okviru onog čuvenog i sve daljeg puta ka članstvu u EU? I kakve veze, ako ikakve, sa tim imaju predlozi Aleksandra Vučića


Status Kosova ostaje centralno pitanje za Srbiju. U takvom kontekstu, dinamika evropskih integracija susednih država dobija poseban značaj. Brza integracija Crne Gore značila bi dodatno razdvajanje političkih tokova u regionu i smanjenje manevarskog prostora Beograda u odnosima sa Evropskom unijom


Naša prva adresa je zgrada iz pedesetih godina – verovatno neokrečena od tada. Gospođa u penziji: “Mi smo aktivisti za studentsku listu. – Izvinite, ja vas ne podržavam.” Entuzijazam blago opada. Ulazimo u sledeću zgradu. Građena je kasnih sedamdesetih, fasada je od betona i crvene cigle, osam spratova, bez lifta. “Oooo, pa gde ste vi meni, znam sve, vidimo se na glasanju”
Propagandne strategije režima
Ima li pobunjeno društvo razlog za defetizam Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve