

Novi broj „Vremena“
Kako je planiran kult jednog generala
Ratko Mladić nije rođen kao nacionalni mit već su njegov oreol planski zidali politički centri, televizije i novine. I to od početka ratova pa do danas, piše „Vreme“ u novom broju


"Ne, ne... Alo, bre! Neću, bre, da pevam Mladiću." "Pa šta da pevamo onda?", čulo se iz mase. Pa su prešli na Vidovdan
Danima je na Fejsbuku deljeno saopštenje u kom studenti beogradskog Pravnog fakulteta pozivaju sve kolege da se pridruže „protestu studenata Srbije protiv odluka Haškog tribunala“.
Studenti su ka Narodnoj skupštini krenuli od Pravnog, Filozofskog, Poljoprivrednog i Fakulteta političkih nauka. Ispred ove poslednje grupe je išao kamion sa zvučnicima sa kojih se u jednom trenutku čula pesma Gangam stajl, ali sa izmenjenim rečima: „Opak, gadan Hag…“ Jedan je rekao: „Nemoj te žutaće“, pa su nastavili sa Vidovdanom, pesmama Beogradskog sindikata i skandiranjem Kosovu.
Iza kamiona, a ispred raširene parole „Pravda je slepa“, išao je student maskiran u haškog sudiju. Za njim je išla dečjom vijačom, vezana njegova koleginica. Na sebi je, preko jakne, imala beli plašt. Oko glave je imala povez sa prorezima za oči. Jedan novinar im je prišao i pitao šta to predstavljaju: „Joj, ne smem ja da pričam… Pa ja sam, kao, haški sudija, a ne znam šta je ona.“ U razgovor se umešala devojka koja je, očigledno, iz organizacije studentskog protesta: „Ona je Pravda. Slepa je. Ti je vezanu, kao, vodiš. Razumeš?“
Kad su prolazili pored Veterinarskog fakulteta, ironično su aplaudirali grupi studenata koja je stajala ispred i pušila.
Kolona koja je krenula od Filozofskog fakulteta je na Terazijama počela da kliče Ratku Mladiću. Momak koji je išao ispred kolone i govorio kroz megafon ih je prekinuo: „Ne, ne… Alo, bre! Neću, bre, da pevam Mladiću.“ „Pa šta da pevamo onda?“, čulo se iz mase. Pa su prešli na Vidovdan.
Jedan policajac je kolegi rekao da studenata ima oko 3500.
Vijorile su se srpske i fakultetske zastave, a neko u sredini je držao i grčku. Držali su parole „Svako je nevin dok se ne dokaže da je Srbin“, „Hag – udruženi zločinački poduhvat“, „Laž nikad ne doživi starost“… Studenti sa Pravnog, koji su do Skupštine došli u pratnji Ministra pravde Nikole Selakovića, nosili su veliki transparent na kome je pisalo: „Al’ tiranstvu stati nogom za vrat, dovesti ga k poznaniju prava, to je ljudska dužnost najsvetija. P. P. Njegoš.“
Student koji je glumio haškog sudiju je ispred svih i dalje vodio koleginicu Pravdu i bacao iznad glave fotokopirane dolare.
Predstavnici studenata su zatim predali policiji lične karte, pa ušli u Skupštinu da predsedavajućem Nebojši Stefanoviću predaju papir kojim, između ostalog, traže donošenje rezolucije o osudi suda u Hagu.
Posle toga je pred studente izašla grupa poslanika Demokratske stranke Srbije. Jedna gospođa, sa bedžom Vojislava Šešelja na kragni kaputa, prišla je poslaniku Siniši Kovačeviću sa namerom da mu skrene pažnju na neku njegovu grešku. „Molim vas, vi ste inteligentno superiorniji od mene. Ne mogu sad…“, prekidao ju je poslanik. Htela je samo da mu kaže da ne treba da drži raširena tri prsta, već skupljena…
Na platou, niže ulaznih skupštinskih vrata, jedna od studentkinja je najavljivala prvo himne – studentsku i državnu – pa zatim i govornike. Za to vreme, jedan koji je do tada govorio pred televizijskim kamerama, dozivao je kolegu koji je uzdignute brade stajao pored voditeljke tako da ga svi vide: „Sinđeliću! Šta ćeš tu? Silazi. Stani ovde, bre!“ Ovaj ga, pun sebe, odozgo gleda sa prkosnim osmehom i – ne mrda.
Svojim govorima su okupljenu „mladost Srbije“ pohvalili i ohrabrili advokati, profesori, umetnici…
Jedan od njih je rekao da studenti ne treba da se stide srpskih heroja, što je prihvaćeno uz gromoglasno skandiranje Ratku Mladiću. Pred kraj je advokat Goran Petronijević poručio da bi patriotizam trebalo da se uvede kao obavezan ispit na fakultetima.
U dnu stepenica, sam i ćutljiv, stajao je Miša Vacić iz Srpskog narodnog pokreta „1389“.


Ratko Mladić nije rođen kao nacionalni mit već su njegov oreol planski zidali politički centri, televizije i novine. I to od početka ratova pa do danas, piše „Vreme“ u novom broju


Kako je individualna krivica Ratka Mladića pretvorena u navodnu odbranu čitavog naroda i zašto Srbija još ne želi da se oslobodi tog tereta. Upravo je individualizacija krivice Srbiji nudila izlaz. Presuda nije Mladićeve zločine pripisala Srbima. Imenovala je čoveka, njegovu komandnu odgovornost i dela za koja je osuđen. Političke i medijske elite izabrale su suprotno: da se sakriju iza naroda i presudu jednom generalu predstave kao presudu svima. Jer ako Mladić ostane sam, mora se otvoriti pitanje ideologije, propagande, ratnih profitera i sistema koji ga je proizveo i štitio


Zarad mentalne i moralne higijene nacije, neophodno je suočavanje sa tamnim stranama prošlosti. Ima mnogo ljudi u Srbiji, ali i u Republici Srpskoj, koji se godinama otvoreno suprotstavljaju nacionalizmu, priznaju činjenice o ratovima i zbog toga često plaćaju. Ratko Mladić je dovoljno delio region i Srbe za života. Vreme je da i te podele dočekaju pokop koji bi, za razliku od njegovog, zasluživao sve državne počasti


Pojedine političke partije i državne kompanije preuzele su nadležnosti i poslove diplomatskih i konzularnih predstavništava. To potvrđuju primjeri iz Banjaluke koji kazuju da je krenula mobilizacija građana sa dvojnim državljanstvom da se pridobiju za glasanje na izborima u Srbiji koji još uvijek nisu raspisani


Studenti su praćeni, prisluškivani, snimani, radilo se ne tome da “budu izbušeni” – primenjivana je policijsko-vojna taktika za obračun sa “nevidljivim protivnikom”. Režim je primenio taktiku uhođenja, praćenja, zastrašivanja i javnog blaćenja u želji da od Srbije, u političkom smislu, napravi sprženu zemlju. Ono što sada Vučić radi ne ostavlja mogućnost da poverujemo da bi, ako se desi promena, on i njegovi lojalisti mogli sutra da se uključe u politički život Srbije
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve