

Crowdfunding
Podrži „Vreme“, podrži pravo novinarstvo
„Vreme“ zavisi samo od vas, jer je čvrsto rešilo da ne pravi trule kompromise. Zato smo pokrenuli crowdfunding kampanju. Uključite se u važan posao očuvanja nezavisnog novinarstva


Povodom intervjua objavljenog 17. marta 2016. godine u nedeljniku "Vreme", broj 1315 na stranama 18 do 21, pod naslovom "Miškovićev pasoš i drugi slučajevi", ovim putem shodno članu 83 stav 1 i članu 86 Zakona o javnom informisanju u medijima "Službeni glasnik RS", br. 83/2014 i 58/2015, zahtevamo da u drugom narednom broju nedeljnika "Vreme", na istoj strani na kojoj je objavljen navedeni intervju, objavite ovaj odgovor
Bivši sudija Višeg suda u Beogradu Vladimir Vučinić nije „smenjen sa mesta rukovodioca i sudije Specijalnog suda„, već je istom prvobitno istekao četvorogodišnji zakonski mandat rukovođenja Posebnim odeljenjem Višeg suda u Beogradu (u javnosti poznatom kao Specijalni sud), a potom i mandat na period od šest godina na koji je bio upućen kao sudija krivičnog odeljenja u Posebno odeljenje ovog suda.
Naime, bivši sudija Vladimir Vučinić raspoređen je u Posebno odeljenje Višeg suda u Beogradu Godišnjim rasporedom poslova od 1.1.2010. godine, te je istim Godišnjim rasporedom poslova određen i da rukovodi ovim odeljenjem.
Članom 13 Zakona o organizaciji i nadležnosti državnih organa u suzbijanju organizovanog kriminala, korupcije i drugih posebno teških krivičnih dela predviđeno je da radom Posebnog odeljenja ovog suda rukovodi predsednik Posebnog odeljenja koga postavlja predsednik Višeg suda u Beogradu iz reda sudija raspoređenih na rad u ovo odeljenje, na vreme od četiri godine. Imajući u vidu izneto, i više je nego jasno da je bivšem sudiji Vladimiru Vučiniću Godišnjim rasporedom poslova za 2014. godinu po sili zakona prestala dužnost za rukovođenje Posebnim odeljenjem ovog suda zbog isteka mandata u trajanju od četiri godine na koji je i bio postavljen.
Takođe, istim članom Zakona predviđeno je i da sudije u Posebno odeljenje Višeg suda u Beogradu raspoređuje predsednik Višeg suda u Beogradu na vreme od šest godina, uz njihovu pismenu saglasnost, usled čega je upravo zbog proteka i ovog zakonskog roka od šest godina na koji je isti bio upućen u Posebno odeljenje Višeg suda u Beogradu, Godišnjim rasporedom poslova za 2016. godinu određeno da postupa u krivičnom odeljenju Višeg suda u Beogradu.
U odnosu na navode u intervjuu da se „predmeti sudije Vladimira Vučinića nalaze u završnoj fazi, i da usled njegovog premeštaja u Viši sud u Beogradu moraju početi iznova“, ovim putem ukazujemo da je bivši sudija Vučinić u momentu isteka mandata na koji je bio upućen u Posebno odeljenje nije postupao ni u jednom predmetu ovog odeljenja u kojem se krivični postupak nalazi u fazi iznošenja završnih reči, te da navodimo da u krivičnim postupcima u kojim je došlo do izmene člana veća, u skladu sa odredbama člana 388 Zakonika o krivičnom postupku, veće može, nakon izjašnjenja stranaka, odlučiti da se svedoci i veštaci ne ispituju ponovo, nego da se izvrši uvid u zapisnike o njihovim iskazima datim na ranijim glavnim pretresima ili da, ako je to potrebno predsednik veća ukratko iznese sadržinu tih izjava ili ih pročita. Takođe, zbog proteka vremena, zaštite svedoka ili drugih važnih razloga, veće može postupiti na isti način i u predmetima u kojima je došlo do promene predsednika veća. Napominjemo da upravo navedena odredba i sprečava odugovlačenje postupka u slučaju promene sudije i da se u praksi upravo postupa na način propisan navedenom odredbom Zakonika o krivičnom postupku.
Dalje vas obaveštavamo da do izmene u sastavu veća, odnosno do izmene predsednika veća ne dolazi samo u slučaju raspoređivanja sudija u drugo odeljenje, već i u slučaju smrti sudije, izbora sudije u sud više instance, kao i u svim slučajevima propisanim zakonom kada prestaje sudijska funkcija, odnosno u slučaju prestanka sudijske funkcije bilo na zahtev sudije, zbog navršenja radnog veka, trajnog gubitka radne sposobnosti za obavljanje ove funkcije ili kad sudija ne bude izabran za stalnu funkciju ili bude razrešen, te i u drugim slučajevima.
Povodom navoda da je „postupanje predsednika suda pritisak na Vučinića prilikom donošenja odluke u slučaju Mišković“, ističemo da na sudiju Vučinića ni na koji način nije vršen pritisak prilikom njegovog postupanja i odlučivanja u predmetu okrivljenog Miroslava Miškovića i ostalih, niti u bilo kojem drugom predmetu u kojem je isti postupao, posebno kada se ima u vidu činjenica da tadašnji sudija u konkretnom slučaju nije ni doneo formalno – pravnu odluku da bi se na istog moglo uticati, već je uputio dopis Upravi za upravne poslove MUP-a Republike Srbije.
U prilog napred iznetog govori i činjenica da je povodom pritužbe koju je sudija Vučinić podneo Viskom savetu sudstva protiv tada vršioca funkcije predsednika Višeg suda u Beogradu, sudije Aleksandra Stepanovića, zbog kako je tvrdio, pritisaka kojima je bio izložen od strane vršioca funkcije predsednika Višeg suda u Beogradu prilikom postupanja u predmetu okrivljenog Miroslava Miškovića, Visoki savet sudstva na sednici održanoj 16. januara 2014. godine doneo je jednoglasnu odluku da se pritužba sudije Vučinića odbije kao neosnovana.
Napominjemo da će Viši sud u Beogradu u slučaju nepostupanja nedeljnika „Vreme“ shodno obavezi predviđenoj članom 83 stav 1 zakona o javnom informisanju u medijima „Službeni glasnik RsS“, br. 83/2014 i 58/2015, iskoristiti zakonsku mogućnost predviđenu stavom dva istog člana.


„Vreme“ zavisi samo od vas, jer je čvrsto rešilo da ne pravi trule kompromise. Zato smo pokrenuli crowdfunding kampanju. Uključite se u važan posao očuvanja nezavisnog novinarstva


Antirežimski blok veoma dobro stoji u Sevojnu, Boru, Kuli, Bajinoj Bašti i Aranđelovcu. Nešto je slabiji u Smederevskoj Palanci, Kladovu, Majdanpeku, Knjaževcu i Lučanima. Manje zbog toga što se nije baš najbolje organizovao, više usled visoke startne pozicije režima u pojedinim delovima zemlje – analitičari kažu da je SNS najmanje oslabio na jugu i istoku Srbije


Kada vlast ignoriše posledice svojih odluka, ne samo da zanemaruje sadašnje žrtve, nego i stvara kulturu u kojoj svaka buduća katastrofa postaje legitimna


Slučaj u kome se patrijarh Porfirije (na slici) suočava sa mogućnošću da protiv njega bude pokrenut postupak zbog mobinga – koji je u krajnjoj suprotnosti sa hrišćanskim vrednostima – ostavio je gorak utisak u delu javnosti u Srbiji, najpre među onima koji, ruku na srce, naivno veruju da se takve stvari u Crkvi ne događaju. Međutim, poznavaoci crkvenih prilika odavno znaju da su slučajevi mobinga nad sveštenicima koji izađu u javnost nažalost samo vrh ogromnog ledenog brega o kojem se malo govori


U kojoj meri su istinite informacije da se Vojska Srbije ozbiljno “bilduje” oružjem? Čemu služi jačanje oružanih kapaciteta i, samim tim, kakve se poruke šalju za unutrašnju upotrebu, a kakve su poruke namenjene okruženju? Da li vojna saradnja Zagreba, Tirane i Prištine zaista plaši režim i Vučića ili je sve to predstava koja hrani sujetu jednog čoveka? Zašto se u ovom tenutku preko prorežimskih medija tendenciozno plasira vojna “moć”, kakva je korelacija ovog propagandnog paketa sa izborima, a kakva je u širem kontekstu geopolitičkih prilika? Na ova pitanja odgovaraju Vojkan Kostić, Petar Bošković i Boško Jakšić
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve