
Novi broj „Vremena“
Pouke Đinđićevog mandata: Ne cmizdrite nego delajte
Pre četvrt veka je Zoran Đinđić postao premijer. Kakvu je Srbiju dočekao, a kakvu ostavio i šta se može iz toga naučiti danas? To je naslovna tema novog „Vremena“
"Zahvaljujući ulaganju u infrastrukturu u proteklom periodu i dolasku brojnih kompanija, broj zaposlenih se povećao za 45.000. Trenutno se gradi preko milion kvadratnih metara poslovnog i stambenog prostora"

Vest da je sistem zonskog parkiranja u Beogradu sa centralne gradske zone proširen i na delove Novog Beograda, Zemuna i pojedine ulice u centru grada samo je na prvi pogled iznenađujuća. Svako ko se poslednjih godina vozio kroz glavni grad i pokušao da nađe parking mesto u nekoj od prometnijih gradskih zona morao je biti svestan da se postojeće stanje mora na neki način promeniti.
Za to je možda najbolji primer Novi Beograd, koji se za nekoliko godina od „velike spavaonice“ pretvorio u poslovni i finansijski centar Srbije. Željko Ožegović, predsednik Opštine Novi Beograd, za „Vreme“ kaže: „Zahvaljujući ulaganju u infrastrukturu u proteklom periodu i dolasku brojnih kompanija, broj zaposlenih se povećao za 45.000. Trenutno se gradi preko milion kvadratnih metara poslovnog i stambenog prostora.“ Ove promene su nužno dovele do potrebe za povećanjem broja parking mesta. „Opština je uradila analizu po kojoj nedostaje oko 4500 parking mesta. U saradnji sa mesnim zajednicama i Gradom, napravljen je predlog za izgradnju 4700 mesta na 208 lokacija, uglavnom duž internih saobraćajnica, kao i stavljanje u funkciju garaža u blokovima 44 i 37. Osim toga, u planu je rekonstrukcija ‘uskog grla’, ispod nadvožnjaka u Jurija Gagarina, a ovih dana počinje izgradnja Vojvođanske ulice, koja će postati moderan bulevar i time će zakružiti saobraćajni prsten Novog Beograda. I pored toga Parking servis je prinuđen da u centralnim zonama uvede sistem naplate, što se u gradu pokazalo kao efikasno rešenje“, kaže Ožegović.
U novim zonama će se parkiranje obavljati po modelu zonskog parkiranja, ali će pomenuta zona biti bez vremenskog ograničenja, što znači da će vozači moći da plaćaju onoliko sati koliko to žele, u okviru radnog vremena parkirališta. Započeti sat će koštati 21,5 dinara, dnevna karta 190, a vozači neće plaćati duplu cenu ukoliko u istoj zoni menjaju mesta parkiranja. Parkiranje u zonama u kojima ne postoji ograničenje vozači će plaćati SMS-om, kupovinom karte na kioscima ili kod inkasanta. Od 3. do 9. marta u ovim zonama važiće probni period, a naplata zvanično počinje od 10. marta.
Najuži centar Beograda je 2003. godine podeljen na tri zone. U crvenoj zoni je parkiranje dozvoljeno sat vremena, u žutoj dva, u zelenoj tri sata. Da je proširenje tog zonskog sistema neminovnost koja će olakšati parkiranje smatraju stručnjaci Saobraćajnog fakulteta, predstavnici Gradskog sekretarijatu za saobraćaj i Parking servisa. Branko Arsenijević, PR Parking servisa, za „Vreme“ kaže da Parking servis ne očekuje značajniji porast prihoda od sadašnjeg proširenja sistema zonskog parkiranja, jer će se on primenjivati na opštim parkiralištima na kojima se naplata i ranije vršila preko inkasanata, ali da će kontrola naplate sada biti bolja. Arsenijević kaže da se očekuje da radne grupe Skupštine grada donesu propise po kojima će i privatnici koji ispune određene uslove moći da zidaju garaže ispod javnih površina, što je do sada bilo u nadležnosti samo Parking servis, i da će to značajno poboljšati situaciju što se tiče parkiranja.
Praksa zonskog parkiranja postoji i u evropskim metropolama, poput Londona. U Londonu je još odavno zbog saobraćajnih gužvi u centru uveden sistem „Parkiraj i vozi“, u kome vozači automobilom dolaze do oboda centralnih gradskih zona, a posle toga koriste gradski prevoz. Očekuje se da će Beograd uskoro početi da koristi ovaj sistem.
Sudeći po prvim reakcijama građana, proširenje sistema zonskog parkiranja, kao i najava uvođenja sistema „Parkiraj i vozi“, često se dočekuje sa negodovanjem. Slične reakcije dočekale su i uvođenje zona u centru grada 2003. godine, ali rezultati istraživanja koje je u maju i oktobru prošle godine sprovela agencija Stratedžik marketing pokazuju da je više od 70 odsto građana pozitivno ocenilo tadašnji projekat zoniranja.

Pre četvrt veka je Zoran Đinđić postao premijer. Kakvu je Srbiju dočekao, a kakvu ostavio i šta se može iz toga naučiti danas? To je naslovna tema novog „Vremena“

Stiže delegacija Evropskog parlamenta ili, što bi vlast rekla, „piculići i ustaše“. Čemu njihov izlet služi ako se o stanju u Srbiji sve zna?

Kakva su bila očekivanja građana 2001. i kakva mogu biti 2026? Šta spaja ondašnju političku realnost sa današnjom? Zbog čega su organizovani kriminal i sistemska korupcija i dalje među najvećim problemima Srbije? Šta je najvažnija politička zaostavština prvog demokratski izabranog premijera? Koliko na njegovom primeru može naučiti vlada koja dolazi posle naprednjaka

Nije Đinđić sam mogao da transformiše Srbiju. Rečenica koja kaže “s njim bi bilo drugačije, a sada je sve gotovo” jednostavno je defetistička. Ako toliko poštujete Zoranovo delo, uradite ono što bi on uradio – borite se sada, verujte u sebe i nemojte da posrnete i odustanete

Prošle godine je delovalo da bi neki delovi tužilaštva i pravosuđa mogli da se probude baš kao što su studenti tražili na početku svoje pobune. Režim nije sedeo skrštenih ruku i sada želi da ih sve koji su “digli glavu” eliminiše na “zakonit način”, ali i da spreči da se naprednjački velikaši pojave pred sudom
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve