
Novi broj „Vremena“
Rat oko KK Partizan: Između režima i navijača
Tuče na tribinama, režimski napadi na partijskog saborca Ostoju Mijailovića, navijačko negodovanje… „Vreme“ istražuje šta se dešava oko košarkaškog kluba Partizan
"Zahvaljujući ulaganju u infrastrukturu u proteklom periodu i dolasku brojnih kompanija, broj zaposlenih se povećao za 45.000. Trenutno se gradi preko milion kvadratnih metara poslovnog i stambenog prostora"

Vest da je sistem zonskog parkiranja u Beogradu sa centralne gradske zone proširen i na delove Novog Beograda, Zemuna i pojedine ulice u centru grada samo je na prvi pogled iznenađujuća. Svako ko se poslednjih godina vozio kroz glavni grad i pokušao da nađe parking mesto u nekoj od prometnijih gradskih zona morao je biti svestan da se postojeće stanje mora na neki način promeniti.
Za to je možda najbolji primer Novi Beograd, koji se za nekoliko godina od „velike spavaonice“ pretvorio u poslovni i finansijski centar Srbije. Željko Ožegović, predsednik Opštine Novi Beograd, za „Vreme“ kaže: „Zahvaljujući ulaganju u infrastrukturu u proteklom periodu i dolasku brojnih kompanija, broj zaposlenih se povećao za 45.000. Trenutno se gradi preko milion kvadratnih metara poslovnog i stambenog prostora.“ Ove promene su nužno dovele do potrebe za povećanjem broja parking mesta. „Opština je uradila analizu po kojoj nedostaje oko 4500 parking mesta. U saradnji sa mesnim zajednicama i Gradom, napravljen je predlog za izgradnju 4700 mesta na 208 lokacija, uglavnom duž internih saobraćajnica, kao i stavljanje u funkciju garaža u blokovima 44 i 37. Osim toga, u planu je rekonstrukcija ‘uskog grla’, ispod nadvožnjaka u Jurija Gagarina, a ovih dana počinje izgradnja Vojvođanske ulice, koja će postati moderan bulevar i time će zakružiti saobraćajni prsten Novog Beograda. I pored toga Parking servis je prinuđen da u centralnim zonama uvede sistem naplate, što se u gradu pokazalo kao efikasno rešenje“, kaže Ožegović.
U novim zonama će se parkiranje obavljati po modelu zonskog parkiranja, ali će pomenuta zona biti bez vremenskog ograničenja, što znači da će vozači moći da plaćaju onoliko sati koliko to žele, u okviru radnog vremena parkirališta. Započeti sat će koštati 21,5 dinara, dnevna karta 190, a vozači neće plaćati duplu cenu ukoliko u istoj zoni menjaju mesta parkiranja. Parkiranje u zonama u kojima ne postoji ograničenje vozači će plaćati SMS-om, kupovinom karte na kioscima ili kod inkasanta. Od 3. do 9. marta u ovim zonama važiće probni period, a naplata zvanično počinje od 10. marta.
Najuži centar Beograda je 2003. godine podeljen na tri zone. U crvenoj zoni je parkiranje dozvoljeno sat vremena, u žutoj dva, u zelenoj tri sata. Da je proširenje tog zonskog sistema neminovnost koja će olakšati parkiranje smatraju stručnjaci Saobraćajnog fakulteta, predstavnici Gradskog sekretarijatu za saobraćaj i Parking servisa. Branko Arsenijević, PR Parking servisa, za „Vreme“ kaže da Parking servis ne očekuje značajniji porast prihoda od sadašnjeg proširenja sistema zonskog parkiranja, jer će se on primenjivati na opštim parkiralištima na kojima se naplata i ranije vršila preko inkasanata, ali da će kontrola naplate sada biti bolja. Arsenijević kaže da se očekuje da radne grupe Skupštine grada donesu propise po kojima će i privatnici koji ispune određene uslove moći da zidaju garaže ispod javnih površina, što je do sada bilo u nadležnosti samo Parking servis, i da će to značajno poboljšati situaciju što se tiče parkiranja.
Praksa zonskog parkiranja postoji i u evropskim metropolama, poput Londona. U Londonu je još odavno zbog saobraćajnih gužvi u centru uveden sistem „Parkiraj i vozi“, u kome vozači automobilom dolaze do oboda centralnih gradskih zona, a posle toga koriste gradski prevoz. Očekuje se da će Beograd uskoro početi da koristi ovaj sistem.
Sudeći po prvim reakcijama građana, proširenje sistema zonskog parkiranja, kao i najava uvođenja sistema „Parkiraj i vozi“, često se dočekuje sa negodovanjem. Slične reakcije dočekale su i uvođenje zona u centru grada 2003. godine, ali rezultati istraživanja koje je u maju i oktobru prošle godine sprovela agencija Stratedžik marketing pokazuju da je više od 70 odsto građana pozitivno ocenilo tadašnji projekat zoniranja.

Tuče na tribinama, režimski napadi na partijskog saborca Ostoju Mijailovića, navijačko negodovanje… „Vreme“ istražuje šta se dešava oko košarkaškog kluba Partizan

Najmoćniji čovek u državi, Aleksandar Vučić, potpuno je nemoćan pred Dijanom Hrkom, ožalošćenom ženom čija je pojava još ogolila čemu služi Ćacilend. To je naslovna tema novog „Vremena“

Odluka Dijane Hrke da stupi u štrajk glađu mora se posmatrati u dva konteksta, ljudskom i političkom. Sa ljudske strane, apsolutno svako ko stoji uz nju želi da prekine štrajk glađu i da sačuva zdravlje. Sa političke strane, njen potez je nešto na šta Aleksandar Vučić nema odgovor

Na početku je propagandno-bezbednosni kamp u Pionirskom parku bio mesto “studenata koji žele da uče”, a sada ga Vučić naziva “ostrvom slobode”. Ispada da vlast kreće u oslobađanje države. Od koga? Pa valjda od studenata i građana, nikog drugog

Veliki režimski poraz je i to što su građani, zajedno sa studentima, politički sazreli – bar ogromna većina njih. To se videlo se u Novom Sadu, čulo iz izjava građana i studenata. Sve je manje onih nestrpljivih koji očekuju da se nešto može tokom jedne noći ili jednog dana promeniti. Cilj je blizu, ali valja do njega još tabanati, sve sa ranjenim nogama. Oni studenti koji su sa od žuljeva krvavim čarapama umarširali u Novi Sad simbolički su pokazali da odlučnost postoji i da ih ništa ne može zaustaviti
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve