Zaštita i spasavanje u vanrednim situacijama regulisani su velikim brojem propisa u kojima su često protivurečna rešenja za čije je sprovođenje u praksi nadležno više državnih organa: ministarstva odbrane, unutrašnjih poslova, životne okoline, kao i Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede. Ne postoji, međutim, nijedan pravni akt o usklađivanju njihovog zajedničkog delovanja, usled čega dolazi do dupliranja administrativnih, stručnih i operativnih kapaciteta
POLICAJCI, VATROGASCI…: Pokazna vežba
Na pokaznoj vežbi Sektora sa zaštitu i spasavanje „Ostružnički most 08“, u kojoj je demonstrirano spasavanje putnika iz kombija koji je probivši ogradu na Ostružničkom mostu pao u Savu, prikazani su sadejstvo vatrogasnih, žandarmerijskih i helikopterskih jedinica Ministarstva unutrašnjih poslova, i načini korišćenja opreme i materijalno-tehničkih sredstava kojima raspolažu spasilački timovi. Tokom vežbe prikazani su postupci gašenja požara, transporta spasilačkih ekipa helikopterima, načini evakuacije povređenih putnika sa kopna, iz vode i vazduha i izvlačenja havarisanog vozila.
Posle uspešno obavljene vežbe ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić najavio je donošenje novog zakona o vanrednim situacijama, formiranje Uprave za krizne situacije i operativnog centra sa jedinstvenim telefonskim brojem 112, umesto današnjih 92, 93 i 94.
„U Srbiji se godišnje dogodi oko 30.000 vanrednih situacija: požara, saobraćajnih nesreća, poplava i ekoloških incidenata. U prethodne dve godine u njima je stradalo oko 700 ljudi, oko 2000 je povređeno, dok pričinjena materijalna šteta iznosi nešto manje od dve milijarde dinara“, naveo je Dačić.
Predsednik Srbije Boris Tadić, koji je takođe prisustvovao vežbi, rekao je da će reorganizacijom sektora MUP-a biti omogućeno sabiranje svih resursa kojima raspolažu MUP, vojska, preduzeća i različite službe spasavanja. „Podržavam reformu Sektora za zaštitu i spasavanje MUP-a Srbije, jer će ona poboljšati delovanje u vanrednim situacijama. Reorganizacija ovog sektora i donošenje zakona o vanrednim situacijama pomoći će da se prevaziđe nepripremljenost države u reagovanju, koja se pokazala u ranijim prilikama. Dobra organizacija je od presudnog značaja za uspešno delovanje u vanrednim situacijama.“
„Nije to puka promena naziva postojeće službe, već formiranje potpuno nove organizacione jedinice obučene i opremljene za reagovanje u vanrednim situacijama, uspostavljanje jedinstvenog operativnog centra ‘112’ u koji će se slivati i distribuirati sve relevantne informacije“, objasnio je za „Vreme“ Predrag Marić, pomoćnik ministra unutrašnjih poslova. „To znači da će se povećati broj zaposlenih, što je jako važno jer Srbija je imala najmalobrojniju vatrogasno-spasilačku službu u Evropi“, kaže Marić. „Vanredne situacije nisu samo požari i poplave, već i tehničko-tehnološke havarije, incidenti sa opasnim materijama, ptičji grip u krajnjoj liniji. Postojanje ove službe je jedan od uslova koji Srbija mora da ispuni da bi se našla u evropskom društvu.“
Zakon o vanrednim situacijama je već dva puta bio u skupštinskoj proceduri i oba puta je povučen jer nije postignut konsenzus o suštinskom pitanju: ko će biti „nosilac posla“ – MUP, vojska, Civilna zaštita ili Agencija za vanredne situacije. „Najvažnije je što smo konačno postigli konsenzus. To je važan trenutak za sve građane Srbije. Važno je da građani znaju da će jedna služba da brine o njima, pa makar bila i kuđena: ako ništa drugo, znaće se ko je odgovoran ako nešto ne bude išlo kako treba.“ Opredelili smo se za MUP, objašnjava dalje Marić, pre svega zbog resursa kojim raspolaže: vatrogasnim i žandarmerijskim, ronilačkim, alpinističkim i helikopterskim jedinicama. Prosto, to je za građane jeftinija opcija. „Nije to srpski izum, tako je ova služba organizovana u 26 evropskih zemalja.“
Novim zakonom, koji je ušao u program vlade u prvih 100 dana, biće precizno regulisan odnos Sektora za vanredne situacije sa lokalnom samoupravom: Sektor će biti kičma sistema na koji će lokalna samouprava kao aktivni učesnik moći da se osloni u sprečavanju i otklanjanju posledica elementarnih nepogoda, požara, ekoloških incidenata.
Značajna sredstva će se uložiti i u novu opremu. Tokom poslednje tri godine, za kupovinu opreme utrošeno je 17 miliona evra, što je nedovoljno da ova služba odgovori svim izazovima, ali je mnogo više nego što je ranije ulagano. Za tih sedamnaest miliona kupljeno je 67 vatrogasnih vozila, tri platforme za gašenje požara na visini, opremljeni su helikopteri za gašenje požara i spasavanje… S nabavkom opreme će se nastaviti i ubuduće, pored lične opreme biće kupljeno još specijalizovanih vozila, čamaca, letelica, opreme za spašavanje u slučaju zemljotresa, što je od strateškog značaja. Cilj je, kako kaže Marić, da Srbija na ovom planu bude dominantna sila u regionu. Već krajem godine oformiće se četiri regionalna centra za spasavanje od poplava: Niš, Kraljevo, Beograd i Novi Sad. „Tri godine smo pričali o željama, sada je na redu realizacija“, zaključuje Predrag Marić, pomoćnik ministra unutrašnjih poslova.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Kolona koja je krenula od Rektorata stigla je do sedišta Republičke izborne komisije. Ispred ulaza, studenti su uz trubače zaigrali kolo. Neuobičajena atmosfera za predavanje izborne liste: bez usiljenosti, klasičnih političkih govora i naučenih stranačkih koreografija. Više je ličilo na spontano slavlje nego na početak zvanične izborne procedure. Kutije su zatim podigli predstavnici studenata sa svih univerziteta u Srbiji. Pored njih se nalazila maketa beogradskog Pobednika, koji je takođe držao kutiju sa potpisima. Potpisi više nisu izgledali kao mrtvo slovo na papiru. Ljudi koji su ih nosili govorili su da pred sobom nose nadu čitave Srbije
Odluka studentskog pokreta da svoju ogromnu društvenu energiju prevede u izbornu politiku trenutno je najvažniji politički eksperiment u Srbiji, ako ne i šire
Naši političari nisu profesionalni, već hronični političari. Hajde da im u Skupštini ponudimo obrazovni program. Možda zvuči detinjasto, ali ako ljudi sa ove liste pokažu zbog čega su tu i budu vodili računa o tome šta govore, nisam siguran da rijaliti može da pobedi
Katarina Popović, profesorka Filozofskog fakulteta u Beogradu
Treba da budemo budni i spremni da branimo izbornu volju, ali masovna izlaznost i ubedljiva pobeda Studentske liste to će uraditi na najbolji način. Studenti imaju rešenja, čak i kada javnost o njima nije obaveštena – priroda izborne kampanje zahteva da se sve ne otkriva. Imaju scenario A, B I C za izborni dan i vreme posle njega; planiraju i – pošto su pametniji, oni ne popuštaju, već se organizuju. Nemam nikakvih sumnji u pobedu Studentske liste na ovim izborima
Predsednici SAD i Srbije pokazali su kreativan pristup stvaranju paralelne stvarnosti. Kao i kod Trampa, ne postoji kod Vučića nijedan drugi motiv osim očuvanja lične vlasti, ništa što bi koristilo zajednici, te svako obećanje koje daje nije tu da bi bilo ispunjeno već da bi umirio i mobilisao svoje (slabije obrazovane ili starije) glasače. U toj inflaciji obećanja gubi se i vrednost obećanja. U odgovornim zajednicama obećanje je performativni čin: obećati znači ispuniti obećanje, ne obećavaš ako ne možeš ispuniti. U tome leži razlika između istine i laži. Šta ostaje? Ništa, zapravo, osim sluđenih i dezoijentisanih građana koji sve više postaju podanici
Hašim Tači je bio zločinac i kad je kao predsednik sedeo sa Vučićem i baronesom Ešton. Sada je samo osuđen. O licemerju u „regiji“ i plemenskom moralu koji prevazilazi krvna zrnca
Prvi na Studentskoj listi Ilija Srdanović bi oberučke trebalo da prihvati poziv na TV duel Aleksandra Vučića, prvog na listi Ujedinjena Srbija. Naravno, pod određenim uslovima
Naprednjaci su ugrabili sve notare da bi prvi predali listu. Bio je to mali autogol – jer studenti su od prikupljanja potpisa napravili feštu i odličnu reklamu. Tako nekako će izgledati cela kampanja
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.