Zaštita i spasavanje u vanrednim situacijama regulisani su velikim brojem propisa u kojima su često protivurečna rešenja za čije je sprovođenje u praksi nadležno više državnih organa: ministarstva odbrane, unutrašnjih poslova, životne okoline, kao i Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede. Ne postoji, međutim, nijedan pravni akt o usklađivanju njihovog zajedničkog delovanja, usled čega dolazi do dupliranja administrativnih, stručnih i operativnih kapaciteta
POLICAJCI, VATROGASCI…: Pokazna vežba
Na pokaznoj vežbi Sektora sa zaštitu i spasavanje „Ostružnički most 08“, u kojoj je demonstrirano spasavanje putnika iz kombija koji je probivši ogradu na Ostružničkom mostu pao u Savu, prikazani su sadejstvo vatrogasnih, žandarmerijskih i helikopterskih jedinica Ministarstva unutrašnjih poslova, i načini korišćenja opreme i materijalno-tehničkih sredstava kojima raspolažu spasilački timovi. Tokom vežbe prikazani su postupci gašenja požara, transporta spasilačkih ekipa helikopterima, načini evakuacije povređenih putnika sa kopna, iz vode i vazduha i izvlačenja havarisanog vozila.
Posle uspešno obavljene vežbe ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić najavio je donošenje novog zakona o vanrednim situacijama, formiranje Uprave za krizne situacije i operativnog centra sa jedinstvenim telefonskim brojem 112, umesto današnjih 92, 93 i 94.
„U Srbiji se godišnje dogodi oko 30.000 vanrednih situacija: požara, saobraćajnih nesreća, poplava i ekoloških incidenata. U prethodne dve godine u njima je stradalo oko 700 ljudi, oko 2000 je povređeno, dok pričinjena materijalna šteta iznosi nešto manje od dve milijarde dinara“, naveo je Dačić.
Predsednik Srbije Boris Tadić, koji je takođe prisustvovao vežbi, rekao je da će reorganizacijom sektora MUP-a biti omogućeno sabiranje svih resursa kojima raspolažu MUP, vojska, preduzeća i različite službe spasavanja. „Podržavam reformu Sektora za zaštitu i spasavanje MUP-a Srbije, jer će ona poboljšati delovanje u vanrednim situacijama. Reorganizacija ovog sektora i donošenje zakona o vanrednim situacijama pomoći će da se prevaziđe nepripremljenost države u reagovanju, koja se pokazala u ranijim prilikama. Dobra organizacija je od presudnog značaja za uspešno delovanje u vanrednim situacijama.“
„Nije to puka promena naziva postojeće službe, već formiranje potpuno nove organizacione jedinice obučene i opremljene za reagovanje u vanrednim situacijama, uspostavljanje jedinstvenog operativnog centra ‘112’ u koji će se slivati i distribuirati sve relevantne informacije“, objasnio je za „Vreme“ Predrag Marić, pomoćnik ministra unutrašnjih poslova. „To znači da će se povećati broj zaposlenih, što je jako važno jer Srbija je imala najmalobrojniju vatrogasno-spasilačku službu u Evropi“, kaže Marić. „Vanredne situacije nisu samo požari i poplave, već i tehničko-tehnološke havarije, incidenti sa opasnim materijama, ptičji grip u krajnjoj liniji. Postojanje ove službe je jedan od uslova koji Srbija mora da ispuni da bi se našla u evropskom društvu.“
Zakon o vanrednim situacijama je već dva puta bio u skupštinskoj proceduri i oba puta je povučen jer nije postignut konsenzus o suštinskom pitanju: ko će biti „nosilac posla“ – MUP, vojska, Civilna zaštita ili Agencija za vanredne situacije. „Najvažnije je što smo konačno postigli konsenzus. To je važan trenutak za sve građane Srbije. Važno je da građani znaju da će jedna služba da brine o njima, pa makar bila i kuđena: ako ništa drugo, znaće se ko je odgovoran ako nešto ne bude išlo kako treba.“ Opredelili smo se za MUP, objašnjava dalje Marić, pre svega zbog resursa kojim raspolaže: vatrogasnim i žandarmerijskim, ronilačkim, alpinističkim i helikopterskim jedinicama. Prosto, to je za građane jeftinija opcija. „Nije to srpski izum, tako je ova služba organizovana u 26 evropskih zemalja.“
Novim zakonom, koji je ušao u program vlade u prvih 100 dana, biće precizno regulisan odnos Sektora za vanredne situacije sa lokalnom samoupravom: Sektor će biti kičma sistema na koji će lokalna samouprava kao aktivni učesnik moći da se osloni u sprečavanju i otklanjanju posledica elementarnih nepogoda, požara, ekoloških incidenata.
Značajna sredstva će se uložiti i u novu opremu. Tokom poslednje tri godine, za kupovinu opreme utrošeno je 17 miliona evra, što je nedovoljno da ova služba odgovori svim izazovima, ali je mnogo više nego što je ranije ulagano. Za tih sedamnaest miliona kupljeno je 67 vatrogasnih vozila, tri platforme za gašenje požara na visini, opremljeni su helikopteri za gašenje požara i spasavanje… S nabavkom opreme će se nastaviti i ubuduće, pored lične opreme biće kupljeno još specijalizovanih vozila, čamaca, letelica, opreme za spašavanje u slučaju zemljotresa, što je od strateškog značaja. Cilj je, kako kaže Marić, da Srbija na ovom planu bude dominantna sila u regionu. Već krajem godine oformiće se četiri regionalna centra za spasavanje od poplava: Niš, Kraljevo, Beograd i Novi Sad. „Tri godine smo pričali o željama, sada je na redu realizacija“, zaključuje Predrag Marić, pomoćnik ministra unutrašnjih poslova.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
“Vlast pokazuje da ne poštuje ni sopstvene odluke, niti sama zna šta hoće i šta radi. Kada kažu da će se baviti isključivo Generalštabom iz druge polovine 20. veka, a ne i kasarnom Petog puka ili starim Generalštabom, jasno je da im se ne može verovati. Niko ne može da garantuje da će ijedan objekat u tom obuhvatu ostati zaštićen i sačuvati svoj spomenički integritet. Spremni smo da se borimo na civilizovan način. Postoji i potreba, koju je deo javnosti jasno iskazao – tražeći i podršku od nas kao struke, na šta su neki od nas i pristali – da, ukoliko počne rušenje, objekte branimo i fizički... U svakom slučaju, naši naredni koraci zavisiće od poteza vlasti. Mi poznajemo zakonske okvire, ali znamo i da se vlast ne drži zakona”
U zemlji u kojoj se politički problemi često rešavaju tako što se proglašavaju nepostojećim, studenti su uradili nešto radikalno jednostavno: imenovali su problem i pokušali da ga izmere. A kad smo kod imenovanja, nemojmo zanemariti ni šta je tih 400.000 građana uradilo. Stali su iza zahteva za izborima imenom i prezimenom, adresom i brojem telefona
Na Kosovu su, nakon gotovo jednogodišnje blokade institucija, 28. decembra održani vanredni parlamentarni izbori. Kakvi su izborni rezultati i šta je na njih uticalo? Šta za Srbe s Kosova može značiti još jedna vlada Aljbina Kurtija?
“Ključno je da se rešenje za NIS postigne u prvom kvartalu 2026. godine, posebno imajući u vidu širi geopolitički kontekst. Početak 2026. već je obeležen geopolitičkim potresima u Iranu i Venecueli. Obe zemlje su naftne sile i članice OPEC-a, ali su ograničene u slobodnoj prodaji nafte usled OFAC-ovih sankcija. Geopolitičke tenzije sa ovakvim zemljama imaju značajan uticaj na cene nafte i sirovina, pa postoji realan rizik da treće zemlje snose posledice”
Razlika između zemalja sa razvijenim medicinskim sistemima i Srbije u kojoj se sistem održava još samo na entuzijazmu predanih lekara i predanog osoblja, ravna je razlici između neba i zemlje. U srećnijim zemljama nije lakše samo živeti, nego i mreti
Da li je moguće da smo, posle hiljada godina imperijalnih poduhvata, sada, odjednom, toliko iznenađeni američkim upadom u Venecuelu, da ne možemo da dođemo do daha?
Predsednik SAD Donald Tramp naredio je vojni napad na suverenu Venecuelu i otmicu njenog predsednika Nikolasa Madura. Neka se pripremi Gustavo Petro u Kolumbiji
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!