

Novi broj „Vremena“
Kako pobediti SNS: Masom protiv sile
Krenulo je! Festival asfaltiranja, crni fondovi, podmićivanje, pretnje… a šta protiv toga mogu studenti, opozicija i građani? „Vreme“ u novom broju ide u susret lokalnim izborima krajem marta


Zaštita i spasavanje u vanrednim situacijama regulisani su velikim brojem propisa u kojima su često protivurečna rešenja za čije je sprovođenje u praksi nadležno više državnih organa: ministarstva odbrane, unutrašnjih poslova, životne okoline, kao i Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede. Ne postoji, međutim, nijedan pravni akt o usklađivanju njihovog zajedničkog delovanja, usled čega dolazi do dupliranja administrativnih, stručnih i operativnih kapaciteta


Na pokaznoj vežbi Sektora sa zaštitu i spasavanje „Ostružnički most 08“, u kojoj je demonstrirano spasavanje putnika iz kombija koji je probivši ogradu na Ostružničkom mostu pao u Savu, prikazani su sadejstvo vatrogasnih, žandarmerijskih i helikopterskih jedinica Ministarstva unutrašnjih poslova, i načini korišćenja opreme i materijalno-tehničkih sredstava kojima raspolažu spasilački timovi. Tokom vežbe prikazani su postupci gašenja požara, transporta spasilačkih ekipa helikopterima, načini evakuacije povređenih putnika sa kopna, iz vode i vazduha i izvlačenja havarisanog vozila.
Posle uspešno obavljene vežbe ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić najavio je donošenje novog zakona o vanrednim situacijama, formiranje Uprave za krizne situacije i operativnog centra sa jedinstvenim telefonskim brojem 112, umesto današnjih 92, 93 i 94.
„U Srbiji se godišnje dogodi oko 30.000 vanrednih situacija: požara, saobraćajnih nesreća, poplava i ekoloških incidenata. U prethodne dve godine u njima je stradalo oko 700 ljudi, oko 2000 je povređeno, dok pričinjena materijalna šteta iznosi nešto manje od dve milijarde dinara“, naveo je Dačić.
Predsednik Srbije Boris Tadić, koji je takođe prisustvovao vežbi, rekao je da će reorganizacijom sektora MUP-a biti omogućeno sabiranje svih resursa kojima raspolažu MUP, vojska, preduzeća i različite službe spasavanja. „Podržavam reformu Sektora za zaštitu i spasavanje MUP-a Srbije, jer će ona poboljšati delovanje u vanrednim situacijama. Reorganizacija ovog sektora i donošenje zakona o vanrednim situacijama pomoći će da se prevaziđe nepripremljenost države u reagovanju, koja se pokazala u ranijim prilikama. Dobra organizacija je od presudnog značaja za uspešno delovanje u vanrednim situacijama.“
„Nije to puka promena naziva postojeće službe, već formiranje potpuno nove organizacione jedinice obučene i opremljene za reagovanje u vanrednim situacijama, uspostavljanje jedinstvenog operativnog centra ‘112’ u koji će se slivati i distribuirati sve relevantne informacije“, objasnio je za „Vreme“ Predrag Marić, pomoćnik ministra unutrašnjih poslova. „To znači da će se povećati broj zaposlenih, što je jako važno jer Srbija je imala najmalobrojniju vatrogasno-spasilačku službu u Evropi“, kaže Marić. „Vanredne situacije nisu samo požari i poplave, već i tehničko-tehnološke havarije, incidenti sa opasnim materijama, ptičji grip u krajnjoj liniji. Postojanje ove službe je jedan od uslova koji Srbija mora da ispuni da bi se našla u evropskom društvu.“
Zakon o vanrednim situacijama je već dva puta bio u skupštinskoj proceduri i oba puta je povučen jer nije postignut konsenzus o suštinskom pitanju: ko će biti „nosilac posla“ – MUP, vojska, Civilna zaštita ili Agencija za vanredne situacije. „Najvažnije je što smo konačno postigli konsenzus. To je važan trenutak za sve građane Srbije. Važno je da građani znaju da će jedna služba da brine o njima, pa makar bila i kuđena: ako ništa drugo, znaće se ko je odgovoran ako nešto ne bude išlo kako treba.“ Opredelili smo se za MUP, objašnjava dalje Marić, pre svega zbog resursa kojim raspolaže: vatrogasnim i žandarmerijskim, ronilačkim, alpinističkim i helikopterskim jedinicama. Prosto, to je za građane jeftinija opcija. „Nije to srpski izum, tako je ova služba organizovana u 26 evropskih zemalja.“
Novim zakonom, koji je ušao u program vlade u prvih 100 dana, biće precizno regulisan odnos Sektora za vanredne situacije sa lokalnom samoupravom: Sektor će biti kičma sistema na koji će lokalna samouprava kao aktivni učesnik moći da se osloni u sprečavanju i otklanjanju posledica elementarnih nepogoda, požara, ekoloških incidenata.
Značajna sredstva će se uložiti i u novu opremu. Tokom poslednje tri godine, za kupovinu opreme utrošeno je 17 miliona evra, što je nedovoljno da ova služba odgovori svim izazovima, ali je mnogo više nego što je ranije ulagano. Za tih sedamnaest miliona kupljeno je 67 vatrogasnih vozila, tri platforme za gašenje požara na visini, opremljeni su helikopteri za gašenje požara i spasavanje… S nabavkom opreme će se nastaviti i ubuduće, pored lične opreme biće kupljeno još specijalizovanih vozila, čamaca, letelica, opreme za spašavanje u slučaju zemljotresa, što je od strateškog značaja. Cilj je, kako kaže Marić, da Srbija na ovom planu bude dominantna sila u regionu. Već krajem godine oformiće se četiri regionalna centra za spasavanje od poplava: Niš, Kraljevo, Beograd i Novi Sad. „Tri godine smo pričali o željama, sada je na redu realizacija“, zaključuje Predrag Marić, pomoćnik ministra unutrašnjih poslova.


Krenulo je! Festival asfaltiranja, crni fondovi, podmićivanje, pretnje… a šta protiv toga mogu studenti, opozicija i građani? „Vreme“ u novom broju ide u susret lokalnim izborima krajem marta


SNS je kampanju za netom raspisane izbore počeo već pre nekoliko meseci. Za naprednjake ovi izbori imaju ogroman značaj, popularnost im se strovalila, valja to nadoknaditi, prikazati da ih “narod još hoće”. Nema sumnje da će vreće novca, megavati energije i najširi slojevi batinaštva biti angažovani u ovu svrhu. Verovatno će biti i žešće nego prošle godine u Kosjeriću. A sa čim će opozicija – kako ova stranačka, tako i studentski pokret – protiv SNS i kako? U jednoj ili više kolona? Kakva ih situacija čeka? Gde će biti najgora borba? I, nije li zanimljiv pokazatelj da se sva mesta u kojima će izbori biti održani suočavaju sa zastrašujućom depopulacijom, a sve po pravilu – što je SNS jači, to je stanovnika manje


O iskustvima izbornog procesa govore za “Vreme” Vukosava Crnjanski, direktorka CRTE, Slobodan Orlović, profesor ustavnog prava Pravnog fakulteta Univerziteta u Novom Sadu, i Zoran Gavrilović, izvršni direktor Biroa za društvena istraživanja (BIRODI)


Pravnik Milan Tasić je na skupu 14. februara tražio da se “najbliža familija ubice Rastka Jovića trajno iseli iz opštine Surdulica, jer sumnja da će posle teškog ubistva sa predumišljajem bilo koji sud moći da im ikada više omogući bezbednost”. Dakle, da se iseli albanska porodica koja nema nikave veze sa smrću u saobraćajnoj nesreći za koju je osumnjičen rođak vlasnika pekare. Novi protest – verovatno sa istim zahtevom – najavljen je za 26. februar


Otkud ovaj i ovakav kod Vučića na Tiktoku? Izbor nije slučajan, ali jeste besmislen. Namera onog ko je to smislio bila je da pošalje poruku kako je vlast “bliska”, “normalna”... To je potez očajnika, jer mladi su na ulici, razbijaju im glave, vijaju ih po mraku, dok deca čak i u vrtićima govore: “Kad porastem, biću student”. Vučić je zauvek izgubio mladost ove zemlje
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve