

Novi broj „Vremena“
Šoškić za „Vreme“: Znamo ko je ko
Bivši guverner Dejan Šoškić, kandidat Studentske liste, u razgovoru za novi broj „Vremena“ najavljuje da će nova vlast ukloniti loše kadrove, doneti zakon o lustraciji i ispitati poreklo imovine
Po ostapbenderovskom principu "ideje moje, benzin vaš" Helsinški odbor je bez pitanja preuzeo tekstove iz "Vremena" i uz pomoć novca nemačke fondacije "Hajnrih Bel" izdao knjigu od 258 stranica. Kao što nas nisu ništa pitali, siguran sam da ni "Hajnriha Bela" nisu obavestili o kršenju dobrih običaja zbog čega bi se u Nemačkoj išlo i na sud
U maniru lošeg kafedžije koji najavi Lepu Brenu, a onda peva njegova svastika, i Helsinški odbor za ljudska prava zakazao je u beogradskom Medija centru tribinu s ovakvim naslovom i podnaslovom:
Javna debata „Tačka razlaza“
Ponedeljak 3. februar, od 16.00 do 20.00
Helsinški odbor za ljudska prava u Srbiji organizuje javnu debatu povodom polemike vođene na stranicama lista „Vreme“ od 1. avgusta do 21. novembra 2002. godine. Uvodničari: Sonja Biserko, Olja Milosavljević, Olga Popović–Obradović, Srđa Popović i Pavel Domonji. Simultani prevod.
U zakazano vreme otkrilo se da je naslov tribine „Nacionalizam danas“ ali je podnaslov ostao gotovo isti; uvodničari su na broju (pet komada) a povlašćenima je podeljena i knjiga Tačka razlaza (tiraž 500 komada), u kojoj je objavljena u celini polemika iz „Vremena“, uz predgovor i pogovor.
Za sebe priznajem da sam došao da slušam – Lepu Brenu, odnosno da vidim kako izgleda tribina o polemici u „Vremenu“ o kojoj niko iz „Vremena“ nije bio obavešten niti pozvan da učestvuje u njoj.
Moja znatiželja bila je pojačana telefonskim pozivima prijatelja i nekih beogradskih redakcija. Mogao sam s njima samo da podelim čuđenje oko ovakve jednostranosti i uzdržao sam se od komentara unapred. To se pokazalo kao pametno: niko od pet uvodničara nije se bavio „Vremenom“, već egzorcizmom društvene pojave, nacionalizma, oko čijeg obima i uticaja može da se raspravlja i podugo i potanko.
Kad se javio prvi diskutant sa željom da govori o neočetništvu, napustio sam tribinu, kao i većina novinara navučenih najavom tribine, tako da sam loš svedok o zbivanjima u preostala tri sata.
Postoji tu, ipak, nekoliko stvari koje zavređuju pažnju. Prva je svojatanje polemike u „Vremenu“ od strane Helsinškog odbora. Po ostapbenderovskom principu „ideje moje, benzin vaš“ oni su bez pitanja i bez formalne saglasnosti „Vremena“ preuzeli tekstove iz nedeljnika i uz pomoć novca nemačke fondacije „Hajnrih Bel“ izdali knjigu od 258 stranica. Kao što nas nisu ništa pitali, siguran sam da ni „Hajnriha Bela“ nisu obavestili o kršenju dobrih običaja zbog čega bi se u Nemačkoj išlo i na sud.
Ali, ima neke koristi i od toga. Ovo svojatanje pokazalo je Srđi Popoviću, zagovorniku teze da redakcija i saradnici „Vremena“ polemišu s čitaocima „Vremena“, da stvar stoji obrnuto. Odnosno, s čitaocima „Vremena“ i nekima od saradnika polemisali su članovi i saradnici Helsinškog odbora i njihovog glasila „Helsinška povelja“, neki zbog ideje a neki zbog odbrane lika i dela predsednice.
I poslednje i ne najmanje važno: kakve veze s temom „Nacionalizam danas“ ima „Vreme“. Ako je otkos ove nevladine organizacije toliko širok, savetujem im da budu oprezni: uskoro će početi uzajamno da se ujedaju.


Bivši guverner Dejan Šoškić, kandidat Studentske liste, u razgovoru za novi broj „Vremena“ najavljuje da će nova vlast ukloniti loše kadrove, doneti zakon o lustraciji i ispitati poreklo imovine


Koga vidimo kao “velike znalce” u tom režimu koji nešto tobože znaju? Uglavnom priučene ljude sa kupljenim diplomama. Kod njih su evidentno najveći “znalci” jedna osoba koja je navodno završila neku dopisnu loše rangiranu biznis školu u ruralnoj Americi, jedan dva puta dokazani plagijator, a i jedna starija žena koja je navodno doktorirala na jednom privatnom fakultetu, na kome je njen predsednik stranke otprilike u isto vreme završio master tezu čiji naslov nije znao da kaže kad je javno upitan o tome. Studentska lista ima više od 140 doktora nauka. U pitanju su ljudi neuporedivo većih sposobnosti. O razlici u čestitosti i moralu ne treba trošiti reči


Visoka izlaznost će, kažu sagovornici “Vremena”, biti pokazatelj da li je Studentski pokret, kao neočekivana politička sila koja se pojavila nakon novosadske tragedije, uspeo u nameri da građanima vrati nadu da je moguće izaći iz ćorsokaka u kojem se zaglavila Srbija. Istovremeno, ona će biti i znak da naprednjaci nisu uspeli da značajan broj građana koji su protiv njih oteraju u apstinenciju


Studentska pobeda otvara pitanje predaje vlasti, pobeda SNS a pitanje prihvatanja rezultata, a osporen ishod novu fazu političke krize. Bojan Pajtić i Dragan Popović za “Vreme” govore o tome šta bi moglo da se dogodi nakon zatvaranja biračkih mesta, ali i zašto promena počinje pre formiranja nove vlade


Iako im je fokus na parlamentarnim izborima, studenti su najavili da će imati kandidata za predsednika. Koga će i na koji način studenti izabrati da predstavlja pokret koji insistira na decentralizaciji, i može li taj kandidat da okupi dovoljno širok krug birača i dobije podršku opozicije? Da li će ishod parlamentarnih izbora da odredi poziciju iz koje će studenti ući u predsedničku trku
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve