Više od 100 lokalnih deputata iz 44 grada Rusije, među kojima su i Moskva i Sankt Peterburg, potpisalo je otvoreno pismo u kojem se „bezrezervno“ osuđuje „specijalna vojna operacija“ u Ukrajini koja je „zločin bez premca“ koji ne može da se opravda“. Tokom antiratnih demonstracija širom Rusije u četrvrtak je uhapšeno 1.705 ljudi
Nema čistog, hirurški preciznog rata niti hirurški precizne vojne akcije, kako su pre 23. godine tvrdili komandanti napada NATO-a na SR Jugoslaviju i kako sada tvrdi rusko Ministarstvo vojno koje saopštava da je ruska vojska uništila 83 objekta vojne infrastrukture Ukrajine, oborila jedan ukrajinski helikopter, dva aviona SU 27 i jedan SU 24.
Jedan od ta dva aviona se srušio u stambeni deo Kijeva, u eksploziji je veoma oštećen jedan stambeni blok, javlaju Si-En-En i Juronjuz. Ne saopštava se koliko je bilo ozleđenih ili poginulih ljudi. Ruska „Novaja gazeta“, pozivajući se na saopštenja ukrajinske strane, piše da je u stambeno naselje pala krstareća raketa. U Goraloki su poginula dva učitelja kada je granatom pogođena škola, javljaju vlasti u Donjecku koje tvrde da je na njihovu sa ukrajinske strane doletelo 1715 granata tokom 139 granatiranja tokom dana. Prvog dana rata poginulo je 157 ljudi, od toga 10 oficira, prenosi „Novaja gazeta“ podatke koje saopštava ukrajinska strana.
Stotine hiljada ljudi je u četvrtak u Kijevu zakrčilo puteve automobilima pokušavajući da pobegnu od rata na zapad. Stotinu hiljada ljudi evakuisano je iz Donbasa u Rusiju. Hiljade ljudi je provelo noć u skloništima u metrou u Kijevu i Harkovu, dok su noću zavijale sirene, što kod našeg čitaoca mora probuditi košmarno sećanje na Šizelu (uzbuna! opasnost!) i Smirelu (prošla opasnost).
Glasovi protiv rata u Rusiji
Više od 100 lokalnih deputata iz različitih gradova Rusije (Moskva, Sankt Peterburg, Jekaterinburg ,Veliki Novgorod, Samara, Rjazanj, Joškar-Ola i drugi) potpisalo je otvoreno pismo upućeno građanima Ruske Federacije u kojem se osuđuje „specijalna vojna operacija“ u Ukrajini koju je ujutro 24. februara bio najavio ruski predsednik Vladimir Putin.
Stop ratu: Masovna hapšenja tokom antiratnih demonstracija u Sannkt Peterburgu / Foto: AP Photo/Dmitri Lovetsky
„Mi, poslanici koje je izabrao narod, bezrezervno osuđujemo napad ruske vojske na Ukrajinu“, kaže se u pismu. „Ovo je zločin bez premca koji ne može da se opravda. Poslanici lokalnih parlamenta smatraju da će rat sa Ukrajinom dovesti do katastrofalnih posledica: hiljade ljudi će umreti i biti povređeno, a Rusija će biti izolovana i cene će rasti. Na kraju apela, poslanici pozivaju narod Rusije da ne učestvuje u agresiji, da je ne odobrava i da ne ćuti.
Otvoreno pismo su, posebno, potpisali zamenica Gradske dume Velikog Novgoroda Ana Čerepanova, moskovski Mundeps Elena Rusakova, Maksim Gongalski, Andrej Morev, Elena Kotenočkina i Elena Filina i drugi.
Prema „Novoj gazeti“, koja prenosi sadržaj tog antiratnog apela 44 grada Rusije počele su demonstracije protiv rata u Moskvi tokom kojih je u četvrtak privedeno više od 850 ljudi. Najmasovnije akcije do sada su, kaže „Novaja gazeta“, bile su u Sankt Peterburgu. Pozivajući se portal OVD-Info, koji je rusko Ministarstvo pravde registrovalo kao „stranicu stranog agenta“, list piše da je širom Rusije tokom antiratnih akcija policija privela 1.705 ljudi.
M.M.
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Po oceni poverenika za samostalnost Visokog saveta tužilaštva, pritisci na tužioce u Srbiji dolaze sa raznih strana, ali izgleda ne iz kabineta predsednika Aleksandra Vučića. “Izbegavanje poverenika Milana Tkalca da izričito iznese svoj stav kad su u pitanju izjave predsednika Republike profesionalno je neprihvatljivo”, kaže za “Vreme” predsednica Udruženja tužilaca Srbije Lidija Komlen Nikolić. Šta sve predsednik sme da kaže, a da to ne bude shvaćeno kao mešanje u nezavisnost pravosuđa
Naprednjačka vlast se bori i rukama i nogama da pobedi u dva različita mesta, jer ne bi smeli na oči Aleksandru Vučiću ako izgube. Na drugoj strani, ostatak Srbije navija da krene iz Zaječara i Kosjerića, pa da se “ide redom” po celoj zemlji i da tako vide leđa ovima što već 13 godina upravljaju u svakom mestu, svakoj ulici i svakom selu
Nikada dosad nisu menjani svi članovi ovog tela. Nikada se izbor članova Saveta nije dešavao u tako uzavreloj društveno-političkoj atmosferi. Nikada Brisel nije bio toliko zainteresovan za tok i ishod ovog procesa. Otuda toliko nervoze, strasti i utvrđenih nezakonitosti za koje još niko nije odgovarao
Danak nepoštovanju zakona i visokoj korupciji počinje ubrzano uzimati još veći danak. Nabrojmo neke slučajeve: pao je deo plafona na Klinici za kardiologiju u Nišu, zveknuo je i plafon na Železničkoj stanici u Ćupriji. Prethodno se urušio most za prelazak pešaka kod sela Vlahovo i strmeknuo se deo zida u školi u Pećincima (lakše povređene dve devojčice). Tu su još i urušavanja betonske konstrukcije nadvožnjaka na brzoj saobraćajnici Požarevac–Veliko Gradište, padovi plafona u školi u Užicu, u Saranovu kod Rače, na Institutu za javno zdravlje Kragujevac i kod vrtića “Maja” na Novom Beogradu. Dakle, sve to od 1. novembra prošle godine do danas. Malo li je
Dok studenti maratonci posle 18 dana štafetnog trčanja i 2000 pređenih kilometara razgovaraju sa EU parlamentarcima u Briselu, Vučić se sastaje sa predsednikom Evropskog saveta. U pozadini ova dva događaja, evidentan uticaj vlasti na pravosuđe ogleda se u dvema odlukama: produženje pritvora novosadskim aktivistima i prekvalifikovanje dela ženi koja je kolima oborila studentkinju
Republika Srbija je u opasnosti. Ako ostanemo nemi na montirani proces protiv političkih zatvorenika u Novom Sadu i kraljevački slučaj gde su žrtve proglašene za nasilnike, uskoro ćemo svi štrajkovati glađu i žeđu za mrvicu pravde
Režimska odmazda biće strašna ako otpor posustane. Sada hoće da utamniče ljude koji su čavrljali o rušenju vlasti jer su time tobože rušili državu. Ali, državu je oteo i srušio režim, odavno
Ministarstvo za javna ulaganja podnelo je zahtev za građevinsku dozvolu za gradnju nove zgrade Beogradske filharmonije. S obzirom da se zna da je projekat preskup i da za njega nema para, deluje da je i ovo samo nova šarena laža
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!