
Novi broj „Vremena“
Pouke Đinđićevog mandata: Ne cmizdrite nego delajte
Pre četvrt veka je Zoran Đinđić postao premijer. Kakvu je Srbiju dočekao, a kakvu ostavio i šta se može iz toga naučiti danas? To je naslovna tema novog „Vremena“
Foto: AP Photo/Dmitri Lovetsky
Više od 100 lokalnih deputata iz 44 grada Rusije, među kojima su i Moskva i Sankt Peterburg, potpisalo je otvoreno pismo u kojem se „bezrezervno“ osuđuje „specijalna vojna operacija“ u Ukrajini koja je „zločin bez premca“ koji ne može da se opravda“. Tokom antiratnih demonstracija širom Rusije u četrvrtak je uhapšeno 1.705 ljudi
Nema čistog, hirurški preciznog rata niti hirurški precizne vojne akcije, kako su pre 23. godine tvrdili komandanti napada NATO-a na SR Jugoslaviju i kako sada tvrdi rusko Ministarstvo vojno koje saopštava da je ruska vojska uništila 83 objekta vojne infrastrukture Ukrajine, oborila jedan ukrajinski helikopter, dva aviona SU 27 i jedan SU 24.
Jedan od ta dva aviona se srušio u stambeni deo Kijeva, u eksploziji je veoma oštećen jedan stambeni blok, javlaju Si-En-En i Juronjuz. Ne saopštava se koliko je bilo ozleđenih ili poginulih ljudi. Ruska „Novaja gazeta“, pozivajući se na saopštenja ukrajinske strane, piše da je u stambeno naselje pala krstareća raketa. U Goraloki su poginula dva učitelja kada je granatom pogođena škola, javljaju vlasti u Donjecku koje tvrde da je na njihovu sa ukrajinske strane doletelo 1715 granata tokom 139 granatiranja tokom dana. Prvog dana rata poginulo je 157 ljudi, od toga 10 oficira, prenosi „Novaja gazeta“ podatke koje saopštava ukrajinska strana.
Stotine hiljada ljudi je u četvrtak u Kijevu zakrčilo puteve automobilima pokušavajući da pobegnu od rata na zapad. Stotinu hiljada ljudi evakuisano je iz Donbasa u Rusiju. Hiljade ljudi je provelo noć u skloništima u metrou u Kijevu i Harkovu, dok su noću zavijale sirene, što kod našeg čitaoca mora probuditi košmarno sećanje na Šizelu (uzbuna! opasnost!) i Smirelu (prošla opasnost).
Glasovi protiv rata u Rusiji
Više od 100 lokalnih deputata iz različitih gradova Rusije (Moskva, Sankt Peterburg, Jekaterinburg ,Veliki Novgorod, Samara, Rjazanj, Joškar-Ola i drugi) potpisalo je otvoreno pismo upućeno građanima Ruske Federacije u kojem se osuđuje „specijalna vojna operacija“ u Ukrajini koju je ujutro 24. februara bio najavio ruski predsednik Vladimir Putin.

„Mi, poslanici koje je izabrao narod, bezrezervno osuđujemo napad ruske vojske na Ukrajinu“, kaže se u pismu. „Ovo je zločin bez premca koji ne može da se opravda. Poslanici lokalnih parlamenta smatraju da će rat sa Ukrajinom dovesti do katastrofalnih posledica: hiljade ljudi će umreti i biti povređeno, a Rusija će biti izolovana i cene će rasti. Na kraju apela, poslanici pozivaju narod Rusije da ne učestvuje u agresiji, da je ne odobrava i da ne ćuti.
Otvoreno pismo su, posebno, potpisali zamenica Gradske dume Velikog Novgoroda Ana Čerepanova, moskovski Mundeps Elena Rusakova, Maksim Gongalski, Andrej Morev, Elena Kotenočkina i Elena Filina i drugi.
Prema „Novoj gazeti“, koja prenosi sadržaj tog antiratnog apela 44 grada Rusije počele su demonstracije protiv rata u Moskvi tokom kojih je u četvrtak privedeno više od 850 ljudi. Najmasovnije akcije do sada su, kaže „Novaja gazeta“, bile su u Sankt Peterburgu. Pozivajući se portal OVD-Info, koji je rusko Ministarstvo pravde registrovalo kao „stranicu stranog agenta“, list piše da je širom Rusije tokom antiratnih akcija policija privela 1.705 ljudi.
M.M.
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Pre četvrt veka je Zoran Đinđić postao premijer. Kakvu je Srbiju dočekao, a kakvu ostavio i šta se može iz toga naučiti danas? To je naslovna tema novog „Vremena“

Stiže delegacija Evropskog parlamenta ili, što bi vlast rekla, „piculići i ustaše“. Čemu njihov izlet služi ako se o stanju u Srbiji sve zna?

Kakva su bila očekivanja građana 2001. i kakva mogu biti 2026? Šta spaja ondašnju političku realnost sa današnjom? Zbog čega su organizovani kriminal i sistemska korupcija i dalje među najvećim problemima Srbije? Šta je najvažnija politička zaostavština prvog demokratski izabranog premijera? Koliko na njegovom primeru može naučiti vlada koja dolazi posle naprednjaka

Nije Đinđić sam mogao da transformiše Srbiju. Rečenica koja kaže “s njim bi bilo drugačije, a sada je sve gotovo” jednostavno je defetistička. Ako toliko poštujete Zoranovo delo, uradite ono što bi on uradio – borite se sada, verujte u sebe i nemojte da posrnete i odustanete

Prošle godine je delovalo da bi neki delovi tužilaštva i pravosuđa mogli da se probude baš kao što su studenti tražili na početku svoje pobune. Režim nije sedeo skrštenih ruku i sada želi da ih sve koji su “digli glavu” eliminiše na “zakonit način”, ali i da spreči da se naprednjački velikaši pojave pred sudom
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve