Papa Franja promovisao je prošle nedelje u Rimu 21 novog kardinala, a među njima i Ladislava Nemeta – beogradski nadbiskup postao je tako prvi kardinal iz Srbije. U vatikanskoj Bazilici Svetog Petra, dvadeset izabranih kardinala skupa sa Nemetom dobili su od pape kardinalski biret purpurne crvene boje i kardinalski prsten i, potom, položili zakletvu na vernost papi i katoličkoj crkvi.
Ladislav Nemet je rođen 1956. godine u Odžacima i pre dve godine postao je prvi beogradski nadbiskup rođen u Srbiji, a i prvi Mađar na čelu Beogradske biskupije od formiranja pre tačno sto godina (trojica prethodnika bili su Slovenci, a pre njih trojica Hrvati). Srednju školu pohađao je u Subotici, potom se pridružio katoličkom redu verbita i u Poljskoj 1982. godine završio studije filozofije i teologije, a kroz nekoliko godina je i doktorirao u Rimu. Službovao je i predavao na Filipinima, u Austriji, Hrvatskoj i Mađarskoj, da bi 2008. godine došao na čelo Zrenjaninske biskupije.
Nemet je voljom pape Franje postao prvi katolički sveštenik rođen u Srbiji uzdignut u zvanje kardinala i prvi kardinal na čelu Beogradske nadbiskupije. Svoje imenovanje vidi kao “poseban znak” za rimokatoličku crkvu u Srbiji, koja okuplja oko 300.000 vernika.
Od REM-a dobrog nema
Olivera Zekić i zvanično pi-ar
foto: milica vučković / fonet…
Nakon skoro devet godina članstva u Savetu Regulatornog tela za elektonske medije i predsednikovanja u poslednje četiri godine, Olivera Zekić je i dalje u REM-u pošto je voljom direktora (čitaj: vlasti) zaposlena na poziciji predstavnice za odnose sa javnošću, odnosno pi-ara.
Njoj i drugim članovima Saveta mandat je istekao početkom novembra, a kako je objasnila u izjavi za Cenzolovku, u REM-u je zaposlena od 2016. godine i faktički je od tada, uz poziciju članice, a potom i predsednice, bila zadužena i za odnose sa javnošću ako se tako može nazvati njena misija degradiranja institucije koja ima ključnu ulogu u kreiranju medijskog prostora u našoj zemlji.
“Svaki član Saveta mora da bude u stalnom radnom odnosu, jer bi u suprotnom bio na Birou za zapošljavanje. Ja od 2016. ostvarujem svoje stalno zaposlenje u REM-u jer sam u datom momentu bila nezaposlena. Pritom, otkaze daje direktor, a ne Savet REM-a, Evropska unija, opozicija ili civilni sektor. Svi navedeni, a naročito ovo ‘sveto trojsto’ me, na njihovu žalost, svakako neće maknuti iz firme”, izjavila je nova pi-arka REM-a i stara promoterka naprednjačkog režima i praktično pojasnila da režim nema nameru da ispusti kontrolu nad REM-om bez obzira na nova zakonska rešenja o izboru članova Saveta REM-a, što nam sledi u narednih nekoliko meseci.
Porodilište u Petrovcu na Mlavi
Jedva dostižni akušerski sto
Nakon mesec i po dana, porodilište Opšte bolnice u Petrovcu na Mlavi ponovo radi pošto je dopremljen novi akušerski sto i porodilje više ne moraju da idu u 40 kilometara udaljeni Požarevac.
Danijela Katić, načelnica Ginekologije u ovoj bolnici, pojasnila je za naš sajt da je problem konstatovan još krajem oktobra, a da je porodilište zatvoreno 4. novembra. Ovlašćeni serviser je zaključio da kvar nije moguće popraviti i da sto nije bezbedan za korišćenje, te je direktorka Opšte bolnice naložila da se porodilište zatvori.
“Dok se asfaltiraju i svečano otvaraju seoski putevi, niko se od rukovodstva bolnice i opštine ne bavi problemom porodilišta. Trudnice se zbog zatvaranja porodilišta upućuju u druga porodilišta, bez svesti rukovodstva o hitnosti pojedinih stanja u akušerstvu koja se moraju rešiti odmah i sada. Ovako opština Petrovac na Mlavi i Opšta bolnica rade za našu decu”, rekla je doktorka Katić.
Dragan Stajić, lokalni odbornik Narodnog pokreta Srbije, otkrio je za “Vreme” da je bolnica i ranijih godina trebovala neophodnu opremu, pa i akušerski sto i zaključio da “nemar koji postoji u mnogim bolnicama širom Srbije treba da se rešava pravovremeno, a ne kroz pritisak javnosti”.
foto: aktron / wikimedia commons…
“Subotička hobotnica”
Subotica-trans u žiži
Poslednji istupi opozicionih prvaka u Subotici, a i ranija istraživanja novinara Branka Žujovića, jasno upućuju na zaključak da je poslovanje Javnog preduzeća Subotica-trans paradigma naprednjačkog upravljanja javnim dobrom na severu Bačke. Tako je pre nekoliko dana Luka Vučinac, odbornik Zeleno-levog fronta u Skupštini grada, podneo krivičnu prijavu protiv N. N. lica iz kriminalne organizacije poznate kao “Subotička hobotnica” koja je opljačkala i upropastila pomenuto javno preduzeće.
Paradoksalno, prijava se zasniva na istupu aktuelnog direktora Subotica-transa Dejana Ljubisavljevića (SNS) na sednici Skupštine grada početkom septembra kada je doslovce rekao da je “kriminalna organizacija vršila razna krivična dela i prisvajala imovinsku korist”, kao i da “i dalje vodi bitku protiv njenih članova” i da je gradonačelnik Stevan Bakić (SNS) takođe upoznat sa situacijom.
Ljubisavljević je nakon rada u kriminalističkoj i poreskoj policiji, te u državnom Telekomu, napredovao u naprednjačkom sistemu i 2018. godine postavljen je za direktora JP Subotičke pijace, da bi tri godine kasnije, u naprednjačkoj rokadi, došao na čelo Subotica-transa, a njegov prethodnik u toj firmi Aleksandar Aleksić prešao u Subotičke pijace. I pre Aleksića to javno preduzeće vodili su naprednjaci i moguće da je na njih mislio Ljubisavljević kada je pominjao kriminalnu organizaciju koja je uništila firmu i koja je predmet prijave opozicionog odbornika.
foto: fonet / fss…
FSS još bez odluke o opremi
U igri Makron, Kapeli i Puma
Ugovor Fudbalskog saveza Srbije sa Pumom, nemačkim proizvođačem sportske opreme, samo što nije istekao, ali Izvršni odbor još uvek nije odlučio ko će u narednim godinama biti tehnički sponzor, odnosno, ko će oblačiti reprezentativne selekcije. U igri su zvanično već neko vreme Makron i Kapeli, a poslednje informacije govore da se Puma predomislila i želi produžetak ugovora.
Fudbalsku reprezentaciju naše zemlje dok se zvala Jugoslavija, velika i skraćena, oblačio je Adidas, a višedecenijska saradnja prekinuta je malo pre nego što je i ime države promenjeno, tako da godine Državne Zajednice Srbije i Crne Gore pamtimo i po reprezentativnim dresovima italijanskog Lotoa. Nakon državnog razlaza 2006. Godine, sa novim imenom promenjena je boja dresa, crvena umesto plave, a stigao je i novi sponzor – američki Najki. Nakon osam godina saradnja je prekinuta 2014. godine, verovatno i zbog vezanih neuspeha nacionalnog tima, a u naredne četiri godine FSS imao je ugovor sa engleskom kompanijom Umbro da bi pred odlazak na Svetsko prvenstvo u Rusiji sklopljen vredan dogovor sa još jednim velikim proizvođačem – Pumom. I sve je bilo u redu do pred kraj prošle godine kada je Puma najavila skori raskid saradnje.
Najbliži sklapanju ugovora sa FSS-om bio je do ove nedelje italijanski Makron, koji je u ekspanziji i na našem tržištu je još 2017. “osvojio” najveći klub – Crvenu zvezdu. Kako saznaje Sportklub, Makron nudi FSS-u 1,7 miliona u naredne dve godine, od čega 700 hiljada u robi. Ponuda manje renomiranog Kapelija je izdašnija, ali podrazumeva i dva četvorogodišnja ugovora. Američka kompanija u usponu nudi 800 hiljada dolara godišnje kroz novčane uplate i opremu, plus bonusi za plasmane na velika takmičenja.
Iako vreme ističe, čelnici FSS-a i dalje ne mogu da se odluče, a izvori Sportkluba govore i da se Puma nakon promena u Savezu vratila u igru.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Režim ne zna kud udara. To se vidi po, čak i za njegove standarde učestalim, javnim obraćanjima nepomenika. Vidi se i po tome što je pogubljen i konfuzan, a često se građanima obraća i u vidno alkoholisanom stanju. Samokontrola nikada nije bila njegova jača strana, a sada je potpuno nestala. Slabost se ogleda i u metodi borbe protiv masovnog studentskog i građanskog pokreta. Metoda se zove – majmunsko oponašanje. Njihov položaj je sve gori kako vreme odmiče. Ne samo na političkom nego i na ekonomskom planu. Plate kasne, budžetska sredstva su sve tanja
Opozicija i njoj naklonjena javnost očekuje veći angažman Evropljana kada je u pitanju srpski politički prostor, vlast takve najave koristi da argumentuje tezu o obojenoj revoluciji, ali bi sa radošću ugostila bilo koga sa te strane, posebno ako daju neke pare. Čini se da i jedna i druga strana preteruju: niti će Evropa doći da nam organizuje izbore, niti će više stizati bilo kakva lova kojom će vlast da krpi budžetske rupe nastale vanrednim korupcionaškim troškovima
Vojska Srbije nema kapacitet da izvede paradu poput nekadašnje JNA, koja je 1985. godine imala više od 300.000 pripadnika, a na poslednju paradi 9. maja te godine direktno je izvela njih 6.690. Plus prateće službe, kojih je bilo više od 4.000. Na toj paradi bila su borbena sredstva koja će se pokazati i sad, 40 godina kasnije. Reč je o tenkovima M-84, helikopterima “gazela”, avionima “orao” i “super galeb G-4”, oklopnim transporterima i kamionima. Sada će svi oni biti predstavljeni kao “modernizovana čuda” iako su im odavno istekli resursi
Glas svakog fakulteta, ali i mogućnost stavljanja veta uz obavezan intervju i prihvatanje ideološkog minimuma, deo su procesa kroz koji svaki potencijalni kandidat za “studentsku listu” mora da prođe, saznaje “Vreme”. Iako Aleksandar Vučić žali što njegov protivnik još nema lik, studenti baš strateški ne žele da vlastima i tabloidima daju mogućnost za satanizaciju izabranih ljudi
Kao sa statistima na naprednjačkim okupljanjima, predsednik Srbije nema sreće ni sa siledžijama: em ih je malo, em su sitna boranija. Da nemaju policijski kordon iza leđa, davno bi ih narod razjurio. Ovako zavise od tetošenja onih koji bi ih – da je zakona i pravde u Srbiji – morali hapsiti. Prosto rečeno, jadni su i oni, a i ovi koji ih angažuju
U novom broju „Vremena“ Jovo Bakić je rekao da ne bismo opstali kao društvo i pojedinci kada bi režim pobedio. U pravu je. Reč sloboda u takvoj Srbiji bila bi zabranjena, lični integritet bio bi razlog za hapšenje, a kukavičluk – način preživljavanja
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!