Glasačka pisma za izbore u Mađarskoj stizala su prvo u sedište Saveza vojvođanskih Mađara (SVM) u Subotici, a potom na adrese građana Srbije koji imaju dvojno državljanstvo i prijavili su se za glasanje na mađarskim parlamentarnim izborima, objavio je vojvođanski portal “Slobodna reč” (Slobodni Mađar So), čime su potvrđeni navodi tog, a i drugih nezavisnih medija u obe zemlje, da je dominantna stranka među vojvođanskim Mađarima učestvovala u izbornom inžinjeringu Fidesa, vladajuće partije u Mađarskoj od 2010. godine.
Na izborima pre tri meseca 318 hiljada glasova stiglo je iz mađarske dijaspore, pre svega iz Rumunije i Srbije, a više od 90 odsto pripalo je Fidesu.
Ispostavlja se da SVM nije samo otvoreno agitovao za učešće na mađarskim izborima i za podršku Viktoru Orbanu, vođi Fidesa i premijeru, već je, očigledno, preuzeo i organizaciju izbornih radnji u Vojvodini. Brojni građani su tokom marta dojavljivali medijima da aktivisti SVM-a raznose koverte sa glasačkim listićima, a u SVM-u su odbacivali te navode i tvrdili da je organizacija Concordia Minoritatis Hungaricae (Jedinstvo mađarske manjine – udruženje građana koja zastupa interese Mađara u Vojvodini, a suštinski je ispostava mađarske vlade) bila zadužena za prikupljanje paketa glasačkih pisama, koje su zatim dostavljali generalnom konzulatu Mađarske u Subotici.
I doista, organizacija CMH je imala ugovor sa Poštom Srbije o isporuci glasačkih pisama, ali kako je “Slobodna reč” prošle nedelje objavila, nakon što je posle dosta muke dobila zvanični odgovor iz Pošte, sva glasačka pisma isporučena su na adresu Trg žrtava fašizma 9 u Subotici, a to je sedište SVM-a.
Ispostavilo se da je Pošta Srbije platila CMH-u da isporuči glasačka pisma na lične adrese, i tako su poštu vojvođanskim Mađarima upisanim u birački spisak Mađarske uručivali “radnici” CMH-a, koji su se, kako piše “Slobodna reč”, potom pretvarali u aktiviste SVM-a i nudili pomoć u popunjavanju glasačkog listića i pakovanju za slanje glasa u Nacionalnu izbornu kancelariju Mađarske u Budimpešti ili u Konzulat Mađarske u Subotici.
Otuda i ne čudi što je skoro sve glasove od 45 hiljada poslatih iz Vojvodine osvojio Orbanov Fides.
FUDBALSKI MEČ U SOČIJU
Zvezdina podrška Rusiji
foto: printscreen…
Zenit iz Sankt Peterburga pobedio je Crvenu zvezdu sa 2:1 u prijateljskoj utakmici odigranoj u nedelju u Sočiju, ali taj susret neće se pamtiti po rezultatu i golovima, već zbog činjenice da je srpski prvak prvi klub iz Evrope koji je gostovao u Rusiji od početka invazije te države na Ukrajinu, prekršivši tako sankcije koje su Svetska (FIFA) i Evropska fudbalska asocijacija (UEFA) uvele ruskim klubovima i reprezentacijama.
Utakmica je najavljivana uz slogan “Bitka šampiona”, a sve je organizovala ruska državna kompanija Gasprom, koja je vlasnik Zenita i generalni sponzor Zvezde.
Kako je saopšteno, dva kluba su ugovorom na još dve godine produžili saradnju započetu 2017. godine, a ona podrazumeva “saradnju svih selekcija i stručnog kadra, zajedničke turnire i posete, kao i saradnju u oblasti marketinga i prodaje, odnosa sa javnošću, pravnog i sektora za ljudske resurse”.
Na stadionu se okupilo oko 30.000 gledalaca, a prilikom intoniranje himne Srbije razvijena je velika zastava sa ruskim i srpskim grbom i natpisom “Rusi i Srbi braća zauvek”. Ovdašnji provladini mediji dali su prostora Zvezdinom gostovanju na ruskoj crnomorskoj obali, a “Večernje novosti” ističu da “dok Zapad diriguje jedno, šampion Srbije kreće baš u zemlju koju je zapadni deo Evrope, uz dirigentsku palicu Sjedinjenih Američkih Država, pokušao da odseče od ostatka sveta brojnim sankcijama”.
Utisak je pojačao generalni direktor Terzić poručivši da je “ugovor o saradnji i simbolika i posledica bratske ljubavi, jer svi smo odrasli uz ljubav prema Rusiji i drago nam je što u ovim teškim trenucima za Rusiju možemo da budemo ovde i damo im podršku”. Osim ljubavi, Terzića i Zvezdu za Rusiju veže u sponzorski ugovor sa Gaspromom od 10 miliona evra u naredne dve godine, no pitanje je da li će UEFA dozvoliti beogradskom klubu da i dalje nosi logo ruske kompanije na dresovima u utakmicama pod njenim okriljem, pošto je i sama krajem februara raskinula bogati sponzorski ugovor sa Gaspromom za Ligu šampiona. A pitanje je i da li će biti još nekih posledica po Zvezdu zbog gostovanja u Sočiju, jer su brojni evropski mediji izvestili o “bratskoj utakmici” i preneli komentare fudbalskih i drugih stručnjaka.
U UEFI za sada ćute i nijednom rečju nisu se osvrnuli na Zvezdin izlet, što ne znači da će tako i ostati.
“TRADICIONALNI” GRADONAČELNIK
Šapić zaobilazi “Evroprajd”
foto: sava radovanović / tanjug…
Novi naprednjački gradonačelnik Beograda Aleksandar Šapić poručio je da sigurno neće otvoriti “Evroprajd”, koji će sredinom septembra biti održan u našem glavnom gradu, a neće ni podići zastavu duginih boja ispred Skupštine grada, ali hoće narednog maja otvoriti manifestaciju “Dan porodice”.
Na podsećanje da je njegov prethodnik Zoran Radojičić učestvovao u Paradama ponosa, Šapić kaže da “nisu klonovi” i da svako “ima neku svoju životnu i političku filozofiju”. “Ono što je bitno je da pokažemo da smo mi grad otvoren za sve ljude, nadam se da će da protekne u najboljem redu i da ispunimo našu dužnost i obaveze kao domaćini tog događaja”, objasnio je beogradski gradonačelnik.
Reagovali su organizatori zatraživši od Šapića da revidira svoj stav jer mu je posao da brine o svim građanima, dok Dobrica Veselinović, šef Odborničke grupe koalicije Moramo, kaže da Šapić “umesto distanciranja, treba da učini sve kako bi pomogao organizatorima i doprineo promociji Beograda i Srbije kao mesta gde su svi dobrodošli”. A što se tiče zastave Prajda, ona će se, kako kaže, vijoriti makar na prozoru njihove odborničke kancelarije u Gradskoj skupštini.
Profesorka prava dr Vesna Rakić Vodinelić ističe da je Šapićeva izjava, pored diskriminatorskog pristupa koji nije primeren gradonačelniku, krajnje protivrečna. “Beograd je, kaže, grad za sve ljude, ali on koji predstavlja taj grad podržaće jedne ljude, a ignorisati, čak potcenjivati druge”, ističe ona.
Beogradska Parada ponosa nosi ove godine titulu evropske, i Beograd je prvi grad u jugoistočnoj Evropi koji će organizovati “Evroprajd”. Procena je da će “Evropska nedelja ponosa” privući oko 20 hiljada posetilaca iz inostranstva, a okupiće brojne političare, aktiviste i javne ličnosti iz cele Evrope.
NOVI NAPAD NA VOZAČE GSP-a
Bejzbol palicom zavodio red u autobusu
foto: bojan stekić…
Pisali smo prošle nedelje kako su napadi na šofere Gradskog saobraćajnog preduzeća “Beograd” sve češći i sve žešći, što je, nažalost, potvrđeno i pre neki dan u Malom Mokrom Lugu, kada je 27-godišnji mladić bejzbol palicom nasrnuo na vozača autobusa na liniji 308.
Napadač je džipom sustigao autobus i preprečio mu put, a potom je sa palicom počeo da lupa po vozilu i lomi staklo. Osim vozača, lake telesne povrede zadobila je i jedna putnica, kojoj je komadić stakla upao u oko. Policija je podnela krivičnu prijavu protiv napadača zbog postojanja osnovane sumnje da je izvršio krivično delo nasilničkog ponašanja.
To je bio 33. fizički nasrtaj od početka godine na vozače GSP-a, što je pojačalo zahteve da se postave kamere u svim vozilima, kao i na stajalištima, posebno onim većim, odnosno na oko 150 lokacija u gradu.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Mnogo je „ako“ u slučaju Generalštaba, ali bi taj slučaj mogao da prodre do samog dna režima i predsednika Vučića koji se opet igra boga pomilovanja, piše „Vreme“ u naslovnoj temi novog broja
Propast projekta “Generalštab” i podizanje optužnice protiv ministra kulture
Ako se Selaković ili Vlada ne pozovu na ministrov imunitet, ako se nešto ne desi postupajućim tužiocima i njihovim porodicama, ako glavni tužilac TOK a Mladen Nenadić ne odluči da će TOK da “batali” ceo slučaj ili se zadovolji da sve ostane na ministru Selakoviću, ako vlast ne uspe da uguši tužilaštvo ili blokira njegov rad, ako policija i drugi državni organi budu postupali po nalozima tužilaštva, moguće je da će se predmet “Generalštab” probiti do samog “srca tame”, odakle je i potekao
Data i najavljena pomilovanja po službenoj dužnosti, svedoče o bojazni da pravosuđe neće biti poslušno. Predsednik Srbije, po svemu sudeći, nije svestan da oslobađanjem od krivičnog gonjenja posredno priznaje da ne veruje pravosuđu jer zna da je do sada na pravosuđe moglo da se utiče s vrha, ali da je odnedavno uspešnost takvog patronata neizvesna, i da bi krivica pomilovanih u redovnom postupku bila dokazana. Inače, posredi je očigledna zloupotreba
Šta je izazvalo veliku potražnju za evrima u menjačnicama
U menjačnicama godinama nije bila veća gužva nego ovog decembra, a jagma za evrima i dalje tinja. Uzrok je neizvesnost povodom posledica do kojih mogu dovesti sankcije Nisu. Dok režim krivi narod i medije za paničenje, razloge navale ljudi na devize treba prvenstveno tražiti u neodgovornim porukama Aleksandra Vučića i guvernerke Narodne banke Srbije, Jorgovanke Tabaković, javnosti
Iz revizorskog ugla, najveći propust u upravljanju gradom u poslednjih nekoliko godina jeste odsustvo funkcionalnog sistema upravljanja. Ne postoji jasna i dosledna veza između postavljenih ciljeva, planiranja i stvarne potrošnje budžetskih sredstava. Učinak se gotovo uopšte ne meri, ne prati se da li je utrošeni novac dao očekivane rezultate, a upravljanje rizicima praktično je zanemareno. Na to se nadovezuje činjenica da se na gotovo svakom koraku krše zakoni i propisi
Lako je zamisliti kako vilom Bokeljkom u gluvo doba noći odjekuje Vučićev glas: „O Trampe, zašto me ne podnosiš?“ Odgovor na Truth Social najverojatnije bi glasio – „Zato što si šibicar“
Niko od nas nema prava na odustajanje od slobode. Neprihvatljivo je klonuti duhom. Neprihvatljivo je napuštanje poslednje linije odbrane. Jer juriš varvara na tužioce i sudije njihov je poslednji atak. Iza toga je ambis
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!