Promašio je žestoko budući diplomirani košarkaški trener, a već sedam godina predsednik države i odnedavno samo član Srpske napredne stranke, kada je pred početak nove sezone Evrolige izjavio da imamo dva kluba za Fajnal for Evrolige. Mislio je, naravno, na Partizan i Crvenu zvezdu, koji ne samo da neće biti među četiri najbolja evropska kluba, već se nisu plasirali ni u završnici takmičenja.
Partizan je, doduše, bio na korak od plej-in faze (od sedmog do desetog mesta na tabeli), ali čak i da je uspeo, to bi bio neuspeh u odnosu na ambicije izražene prošle jeseni, kada se govorilo u direktnom plasmanu u plej-of (prvih šest mesta) i potom na Fajnal-for. A Zvezda je na kraju potonula na 16. mesto u konkurenciji 18 klubova, zaključivši očajnu evropsku sezonu debaklom u Turskoj i svojim najtežim porazom u Evroligi do sada.
I nije samo Vučić bio veliki optimista pred početak Evrolige, već su i mnogi drugi, više ili manje zagriženi navijači i ljubitelji košarke, očekivali da oba kluba poprave svoje pozicije u odnosu na prethodnu sezonu kada je Partizan završio kao šesti (20 pobeda i 14 poraza) i potom u pet četvrfinalnih utakmica nesrećno ispao od budućeg šampiona Real Madrida, a Zvezda zauzela 11. mesto sa solidnim učinkom od 17 pobeda i poraza. Država je direktno i indirektno uložila još više para, o čemu nas je redovno obaveštavao upravo Vučić, dovedena su velika pojačanja u oba tabora, ulaznice za Arenu su skoro rasprodate unapred i ličilo je da će se i jedni i drugi naći u završnici takmičenja.
Ali, za Zvezdu je od početka krenulo loše i ubrzo je uprava na čelu sa Nebojšom Čovićem promenila trenera i umesto Duška Ivanovića angažovala Grka Janisa Sferopulosa, ali ni on nije uspeo da ukomponuje brojna pojačanja i na kraju je sa ekipom završio na dnu tabele sa skorom od 11 pobeda i 23 poraza, ostavivši iza sebe samo francuski Asvel i nemačku Albu. Da stvar bude gora, u poslednjem kolu su crveno-beli doživeli katastrofu na gostovanju kod turskog Efesa, izgubivši sa 45 poena razlike, što je najteži klupski poraz u Evroligi, a i najubedljiviji poraz neke ekipe ove sezone.
Partizan je, pak, počeo dobro i nakon 15. kola bio četvrti, vezujući pre toga pet uzastopnih pobeda, ali od tada ekipa koju vodi trener Željko Obradović samo je padala na tabeli i na kraju završila na 11. mestu sa 16 pobeda i 18 poraza. Nizali su se nesrećni porazi u završnici utakmica, zaključno sa susretom sa grčkim Olimpijakosom, tri kola pre kraja, kada je u poslednjoj četvtini ispuštena prednost od 13 poena razlike. U poslednjem kolu Partizanu je u borbi za deseto mesto i plej-in mogla da pomogne upravo Zvezda pobedom u Istanbulu, ali od te nade nije bilo ništa.
Za utehu, Partizan je i ove godine ekipa sa najvećom posetom na domaćem terenu u Evroligi, sa 19.916 gledalaca u proseku po utakmici, ćime su nadmašili prošlosezonsku rekordnu poseti od 17.938 gledalaca po meču. A odmah iza Partizana je Crvena zvezda, koju je u Areni u proseku pratilo 17.842 gledalaca. Iza naša dva kluba su Žalgiris Žalgiris sa 14.773 gledalaca po meču, Panatinaikos (14.767), Efes (12.324) i Olimpijakos (11.452).
foto: 021.rs…
Novi napad na novinara
Gruhonjić: Krivim direktno Vučića
Novinar i univerzitetski profesor Dinko Gruhonjić doživeo je u utorak novu neprijatnost, kada mu je na ulici, u novosadskom naselju Liman, nepoznati muškarac od oko 40 godina pretio, psovao ga i nazvao ustašom. Na sreću, nakon što je Gruhonjić počeo da ga snima mobilnim telefonom, nasilnik je pobegao.
“Od kada je počela ova hajka koju su predvodili visoki funkcioneri naprednjačkog režima, praćeni režimskim medijima, sada je očigledno da isključivo njihovom ni ja ni moja porodica ne možemo da budemo mirni ni na ulici. Ponoviću po stoti put ako treba, bilo šta što se desi meni ili mojoj porodici, krivim direktno predsednika Srbije Aleksandra Vučića”, izjavio je Gruhonjić za “Danas” i dodao da će nastaviti da poštuju institucije, jer u policiji i tužilaštvu ima čestitih ljudi iako su čelnici MUP-a Srbije sve samo ne ne dobronamerni ljudi.
Gruhonjić i njegova koleginica Ana Lalić, predsednica Nezavisnog društva novinara Vojvodine (NDNV), već nedeljama unazad izloženi su medijskoj hajci u režiji vlasti i doživeli su mnoge uvrede i ozbiljne pretnje.
foto: jkp “pogrebne usluge”/ grad beograd…
Beogradski javni sektor
I “Pogrebne usluge” u gubitku
Javna preduzeća čiji je osnivač Grad Beograd beleže velike gubitke i gomilaju dugove, a poslednji primer je Javno komunalno preduzeće “Pogrebne usluge”, koje je završilo prošlu godinu sa gubitkom od 26 miliona dinara. “To izmiče zdravoj logici i bilo kom svrsishodnom opravdanju”, zaključio je osnivač Centra za lokalnu samoupravu i bivši gradski odbornik Nikola Jovanović, koji je ove podatke obelodanio i koji već dugo govori o neophodnosti departizacije i profesionalizacije javnih preduzeća u Beogradu i drugim lokalnim samoupravama u Srbiji.
Najveći gubitaš i dalje JKP Gradsko saobraćajno preduzeće (GSP) Beograd, doduše, sa dosta manjim prošlogodišnjim gubitkom (879 miliona dinara) u odnosu na 2022. godinu, kada je zabeležio minus od 4,9 milijardi dinara. Jovanović navodi i preduzeće “Parking servis”, koje duguje gradskom budžetu 165 miliona dinara na osnovu neuplaćene dobiti, a nedavno je objavio i podatak da JKP “Gradska čistoća” duguje budžetu Grada 1,1 milijardu dinara na osnovu neuplaćene dobiti.
“Ima mnogo primera gde javna komunalna preduzeća ili beleže gubitke, ili ne uplaćuju dobit u gradski budžet, ili se zadužuju da pokriju operativne troškove, a Gradska čistoća nije uplatila dobit od 2016, 2017, 2018, i 2021. godine, iako je to zakonska obaveza”, objasnio je Jovanović za “Vreme”.
foto: južne vesti…
Niški predizborni performans
Mali stan sa 92 birača
Kako pred izbore smestiti više od 90 ljudi u mali stan od 30 i nešto kvadratnim metara, prikazali su u performansu u centru Niša građanski aktivisti i opozicioni političari, optužujući i tako vladajuću partiju da od početka godine dirigovano naseljava hiljade birača iz okolnih opština i upisuje ih na fiktivne adrese. U “stan” sa zidovima od stiropora, trpezarijskim stolom, daskom za peglanje, ve-ce šoljom i frižiderom sa likom Aleksandra Vučića, uguralo se 92 ljudi, simulirajući tako slučaj stana u Mokranjčevoj ulici 22, gde je po biračkom spisku u tridesetak kvadrata smešteno više od 90 birača.
Organizator performansa, građanski i politički aktivista Miloš Bošković, ukazao je da se u Nišu birači prijavljuju na razne trafo-stanice i da se jasno priprema krađe izbora, a po rečima narodne poslanice Jelene Milošević, u Nišu trenutno ima 11.500 birača na preko 400 adresa sa brojem nula, što je na izlaznost u Nišu već sedam do osam odsto prednosti za Srpsku naprednu stranku.
“Ovaj performans je da ljudi vide da je moguće da 92 birača budu na 36 kvadrata i mislim da će ovo biti mali kamenčić koji će se zakotrljati i dovesti do toga da mi sutra imamo najpoštenije pokradene izbore u istoriji Srbije”, poručio je poznati niški aktivista Danijel Dašić.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Po Ugovoru koji su na Vidovdan ove godine potpisali partijarh Porfirije i Đuro Macut, Vlada je SPC odobrila 763.100.000 dinara. Crkvi je odmah uplaćeno 234.800.000 dinara, a ostatak bi trebalo da bude isplaćen do kraja novembra 2026. godine. Dokument do koga je došlo “Vreme” pokazuje da je ovaj novac – dakle oko 6,5 miliona evra – namenjen za izradu novog mozika veličine 2315,33 kvadratnih metara. Nije jasno o kom se mozaiku radi jer je uređenje enterijera završeno 2020. godine. Alarm javnosti uključile su dve činjenice: javni novac uplaćen je na jedan od računa koje SPC ima u “Alta banci”, a drugo je sumnja da je novac u gotovini iznet iz Srbije i predat izvesnim partnerima u Moskvi. Kao izvšilac se pominje Dejan Nakić, a prema brojnim izvorima “Vremena” iz SPC, on je od ranije pominjan po raznim kontroverzama povezanim sa poslovanjem Crkve
Šta nova vlast može da radi sa ljudima iz sistema bezbednosti koji su prihvatili da u ime jednog režima vode specijalni, hibridni rat protiv većine svojih građana? Šta da radimo sa ljudima koji su prihvatili takva pravila igre? Moramo da se oslobodimo tereta koji predstavljaju, jer oni nisu sposobni da rade svoj posao. Ne, to nije odmazda. Studentski pokret je od početka insistirao na tome da se uredi državni sistem, a to podrazumeva i vrlo radikalne mere u bezbednosnom sistemu, gde sede ljudi koji su godinama dobijali velike plate da bi pratili i šikanirali protivnike vlasti. Oni moraju da odu iz službe. Ako su svi takvi, svi moraju da odu
Pozivi na “prijateljske razgovore”, optužbe za špijunažu, pokušaji vrbovanja, pretnje i praćenje. Doroteja Đenisijević i Lazar Mišić, studenti Poljoprivrednog fakulteta, govore za “Vreme” kako je izgledao njihov susret sa Bezbednosno-informativnom agencijom i šta je usledilo kada su odbili saradnju
Skrivena oprema u fakultetskom amfiteatru, špijunski softver u studentskom telefonu, nadziranje tužilaca i privatni razgovori na televiziji. Posle političke promene ostaje pitanje ko upravlja tim sistemom. Sudija Milimir Lukić traži ukidanje Bije, nezavisnu istragu i otvaranje dosijea. Predrag Petrović upozorava da bi Služba mogla da preživi i ovu promenu – preko novih saveznika
Iz dokumentacije u koju je BIRN imao uvid jasno je kako su postojali razlozi da Narodna banka Srbije (NBS) mnogo ranije uđe u detaljnu kontrolu rada Alta banke, a neki od rizika koje je kontrola centralne banke našla krajem oktobra 2026. postojali su i duže od godinu dana. Pitanje je zašto NBS nije reagovala ranije
Četvoro nezavisnih članova REM-a primer su istrajnosti i građanske odgovornosti. Rodoljub Šabić je, čak, po izlasku iz prostorija REM-a, posle izricanja kazne Informeru, doživeo da ga esenesovci vređaju, udaraju rukama i nogama. Ali i to će, uskoro, biti gotovo
Vučić je pomilovao batinaše i Dijanu Hrkalović. Izborni pobednici treba da ukinu sultansko ovlašćenje koje jednom čoveku omogućava da se izmotava sa celim pravosudnim sistemom
ALTA imperija Davora Macure je presađeno srce korumpiranog režima Aleksandra Vučića koji je poražen na izborima 25. oktobra. Iz ALTA banke putevi vode direktno ka vrhu naprednjačke vlasti.
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.