Promašio je žestoko budući diplomirani košarkaški trener, a već sedam godina predsednik države i odnedavno samo član Srpske napredne stranke, kada je pred početak nove sezone Evrolige izjavio da imamo dva kluba za Fajnal for Evrolige. Mislio je, naravno, na Partizan i Crvenu zvezdu, koji ne samo da neće biti među četiri najbolja evropska kluba, već se nisu plasirali ni u završnici takmičenja.
Partizan je, doduše, bio na korak od plej-in faze (od sedmog do desetog mesta na tabeli), ali čak i da je uspeo, to bi bio neuspeh u odnosu na ambicije izražene prošle jeseni, kada se govorilo u direktnom plasmanu u plej-of (prvih šest mesta) i potom na Fajnal-for. A Zvezda je na kraju potonula na 16. mesto u konkurenciji 18 klubova, zaključivši očajnu evropsku sezonu debaklom u Turskoj i svojim najtežim porazom u Evroligi do sada.
I nije samo Vučić bio veliki optimista pred početak Evrolige, već su i mnogi drugi, više ili manje zagriženi navijači i ljubitelji košarke, očekivali da oba kluba poprave svoje pozicije u odnosu na prethodnu sezonu kada je Partizan završio kao šesti (20 pobeda i 14 poraza) i potom u pet četvrfinalnih utakmica nesrećno ispao od budućeg šampiona Real Madrida, a Zvezda zauzela 11. mesto sa solidnim učinkom od 17 pobeda i poraza. Država je direktno i indirektno uložila još više para, o čemu nas je redovno obaveštavao upravo Vučić, dovedena su velika pojačanja u oba tabora, ulaznice za Arenu su skoro rasprodate unapred i ličilo je da će se i jedni i drugi naći u završnici takmičenja.
Ali, za Zvezdu je od početka krenulo loše i ubrzo je uprava na čelu sa Nebojšom Čovićem promenila trenera i umesto Duška Ivanovića angažovala Grka Janisa Sferopulosa, ali ni on nije uspeo da ukomponuje brojna pojačanja i na kraju je sa ekipom završio na dnu tabele sa skorom od 11 pobeda i 23 poraza, ostavivši iza sebe samo francuski Asvel i nemačku Albu. Da stvar bude gora, u poslednjem kolu su crveno-beli doživeli katastrofu na gostovanju kod turskog Efesa, izgubivši sa 45 poena razlike, što je najteži klupski poraz u Evroligi, a i najubedljiviji poraz neke ekipe ove sezone.
Partizan je, pak, počeo dobro i nakon 15. kola bio četvrti, vezujući pre toga pet uzastopnih pobeda, ali od tada ekipa koju vodi trener Željko Obradović samo je padala na tabeli i na kraju završila na 11. mestu sa 16 pobeda i 18 poraza. Nizali su se nesrećni porazi u završnici utakmica, zaključno sa susretom sa grčkim Olimpijakosom, tri kola pre kraja, kada je u poslednjoj četvtini ispuštena prednost od 13 poena razlike. U poslednjem kolu Partizanu je u borbi za deseto mesto i plej-in mogla da pomogne upravo Zvezda pobedom u Istanbulu, ali od te nade nije bilo ništa.
Za utehu, Partizan je i ove godine ekipa sa najvećom posetom na domaćem terenu u Evroligi, sa 19.916 gledalaca u proseku po utakmici, ćime su nadmašili prošlosezonsku rekordnu poseti od 17.938 gledalaca po meču. A odmah iza Partizana je Crvena zvezda, koju je u Areni u proseku pratilo 17.842 gledalaca. Iza naša dva kluba su Žalgiris Žalgiris sa 14.773 gledalaca po meču, Panatinaikos (14.767), Efes (12.324) i Olimpijakos (11.452).
foto: 021.rs…
Novi napad na novinara
Gruhonjić: Krivim direktno Vučića
Novinar i univerzitetski profesor Dinko Gruhonjić doživeo je u utorak novu neprijatnost, kada mu je na ulici, u novosadskom naselju Liman, nepoznati muškarac od oko 40 godina pretio, psovao ga i nazvao ustašom. Na sreću, nakon što je Gruhonjić počeo da ga snima mobilnim telefonom, nasilnik je pobegao.
“Od kada je počela ova hajka koju su predvodili visoki funkcioneri naprednjačkog režima, praćeni režimskim medijima, sada je očigledno da isključivo njihovom ni ja ni moja porodica ne možemo da budemo mirni ni na ulici. Ponoviću po stoti put ako treba, bilo šta što se desi meni ili mojoj porodici, krivim direktno predsednika Srbije Aleksandra Vučića”, izjavio je Gruhonjić za “Danas” i dodao da će nastaviti da poštuju institucije, jer u policiji i tužilaštvu ima čestitih ljudi iako su čelnici MUP-a Srbije sve samo ne ne dobronamerni ljudi.
Gruhonjić i njegova koleginica Ana Lalić, predsednica Nezavisnog društva novinara Vojvodine (NDNV), već nedeljama unazad izloženi su medijskoj hajci u režiji vlasti i doživeli su mnoge uvrede i ozbiljne pretnje.
foto: jkp “pogrebne usluge”/ grad beograd…
Beogradski javni sektor
I “Pogrebne usluge” u gubitku
Javna preduzeća čiji je osnivač Grad Beograd beleže velike gubitke i gomilaju dugove, a poslednji primer je Javno komunalno preduzeće “Pogrebne usluge”, koje je završilo prošlu godinu sa gubitkom od 26 miliona dinara. “To izmiče zdravoj logici i bilo kom svrsishodnom opravdanju”, zaključio je osnivač Centra za lokalnu samoupravu i bivši gradski odbornik Nikola Jovanović, koji je ove podatke obelodanio i koji već dugo govori o neophodnosti departizacije i profesionalizacije javnih preduzeća u Beogradu i drugim lokalnim samoupravama u Srbiji.
Najveći gubitaš i dalje JKP Gradsko saobraćajno preduzeće (GSP) Beograd, doduše, sa dosta manjim prošlogodišnjim gubitkom (879 miliona dinara) u odnosu na 2022. godinu, kada je zabeležio minus od 4,9 milijardi dinara. Jovanović navodi i preduzeće “Parking servis”, koje duguje gradskom budžetu 165 miliona dinara na osnovu neuplaćene dobiti, a nedavno je objavio i podatak da JKP “Gradska čistoća” duguje budžetu Grada 1,1 milijardu dinara na osnovu neuplaćene dobiti.
“Ima mnogo primera gde javna komunalna preduzeća ili beleže gubitke, ili ne uplaćuju dobit u gradski budžet, ili se zadužuju da pokriju operativne troškove, a Gradska čistoća nije uplatila dobit od 2016, 2017, 2018, i 2021. godine, iako je to zakonska obaveza”, objasnio je Jovanović za “Vreme”.
foto: južne vesti…
Niški predizborni performans
Mali stan sa 92 birača
Kako pred izbore smestiti više od 90 ljudi u mali stan od 30 i nešto kvadratnim metara, prikazali su u performansu u centru Niša građanski aktivisti i opozicioni političari, optužujući i tako vladajuću partiju da od početka godine dirigovano naseljava hiljade birača iz okolnih opština i upisuje ih na fiktivne adrese. U “stan” sa zidovima od stiropora, trpezarijskim stolom, daskom za peglanje, ve-ce šoljom i frižiderom sa likom Aleksandra Vučića, uguralo se 92 ljudi, simulirajući tako slučaj stana u Mokranjčevoj ulici 22, gde je po biračkom spisku u tridesetak kvadrata smešteno više od 90 birača.
Organizator performansa, građanski i politički aktivista Miloš Bošković, ukazao je da se u Nišu birači prijavljuju na razne trafo-stanice i da se jasno priprema krađe izbora, a po rečima narodne poslanice Jelene Milošević, u Nišu trenutno ima 11.500 birača na preko 400 adresa sa brojem nula, što je na izlaznost u Nišu već sedam do osam odsto prednosti za Srpsku naprednu stranku.
“Ovaj performans je da ljudi vide da je moguće da 92 birača budu na 36 kvadrata i mislim da će ovo biti mali kamenčić koji će se zakotrljati i dovesti do toga da mi sutra imamo najpoštenije pokradene izbore u istoriji Srbije”, poručio je poznati niški aktivista Danijel Dašić.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Ljudi se osvešćuju, ohrabruju i udružuju. Tako ujedinjeni možemo sve. Ceo ovaj proces je značajno lekovit za celo društvo, sada svi učimo šta možemo zajedno kada su nam iste bazične vrednosti. Mislim da su i studenti mnogo toga naučili, dosta su iskustveno osetili i na svojoj koži, a, iskreno, i mi “stariji” učimo od njih. Za razliku od mnogih, mislim da je dobro što sve ovo duže traje, jer bi nagle, brže promene verovatno bile i kratkotrajne
Vladajuća partija je kampanju u Zaječaru i Kosjeriću vodila kao u centru Beograda – pravila je mala naselja od šatora, pekla prasiće i jariće, mesila hlebove, točila rakiju i sokove i delila dnevnice. Vučić je kampanju pretvorio u proizvodnu delatnost gde postoji tačna računica koliko “košta” glas, a kako je u mogućnosti da sam određuje način na koji će se trošiti javni novac, bukvalno mu ništa nije skupo. Protiv ovoga stoje građani koji su odlučili da se ne boje, da prihvate socijalni rizik, neki i po cenu da izgube posao. Da li na ova dva mala ogledna polja može da se vidi promena o kojoj se govori i u koju se veruje
Studenti su, kada su izašli sa objedinjujućim, za neke dugo očekivanim zahtevom za vanrednim parlamentarnim izborima – pogodili u metu. Ovaj zahtev je očigledno za naprednjake preveliki izazov, oni i njihovi partneri ne znaju šta bi sa tim, što se najviše vidi po njihovim konfuznim izjavama – tipa: može da bude, ali ne mora da znači, samo da tetki odnesem lek pa ću razmisliti. Pogodili su studenti Vučića i tamo gde ga najviše boli, i to dvared uzastopno: prvo tvrdnjom da je “nenadležna institucija”, a sada i da je postao “kukavica”. Ne sme da raspiše izbore, kojima svako malo preti već 13 godina i koje raspisuje kad mu se ćefne, uvek siguran u pobedu
Presek nedelje je sledeći: imamo nadvlačenje dveju suprotstavljenih struja. Jedna želi da se oslobodi talačke krize u kojoj je drži druga. Prva strana želi izbore. Druga nikome ne ostavlja izbor. Suština je u razlici: vladajuća klika želi da sve ostane isto, a građani – da sve bude drugačije. U tom smislu, studenti i građani su na neki način već pobedili: više ništa nije isto i nikada neće biti isto
Izbor članova Saveta Regulatornog tela za elektronske medije
Dok se čuo huk pobunjenih ljudi sa ulice, nestali su bahatost i bezobrazluk naprednjačkih zastupnika, a kad je buka prošla – nastavili su po starom. Naše pretnje da ćemo izaći iz procesa, a i ni naše žalbe domaćoj javnosti i međunarodnim posmatračima, ne utiču mnogo na naprednjačku mašineriju da posustane u lažima i prevarama, i zato se rešenje za vraćanje ponovljenog procesa u zakonske okvire samo nameće: da se studenti i pobunjeni građani ponovo vrate tamo gde će ih čuti i vlast i Evropa
Petorica režimskih batinaša pretukla su studenta Pravnog fakulteta u Beogradu Petra Živkovića. Dok od slučaja Miloša Pavlovića vlast pravi politički cirkus, policija je u noći između ponedeljka i utorka odbila da primi prijavu za premlaćivanje Živkovića
Svako ko proda glas, postaje kmet na Vučićevoj latifundiji. Svako ko ćuti na kapuljaško nasilje, pristaje i na pravo prve bračne noći naprednjačkih velmoža. Možemo i moramo bolje od toga
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!