Napadi na novinare, te pretnje i uvrede koje im se upućuju, postali su za vakta vlasti Aleksandra Vučića skoro svakodnevni, a proteklih nedelja i bukvalno je bilo tako: na meti su bili uglavnom novinari iz Novog Sada, a nakon Ksenije Pavkov i Ane Lalić, brutalna kampanja sručila se poslednjih dana na Dinka Gruhonjića, nekadašnjeg predsednika Nezavisnog društva novinara Vojvodine, danas urednika istraživačkog portala VOICE i univerzitetskog profesora.
Pošto su se na društvenim mrežama pojavili montirani snimci Gruhonjićevog prošlogodišnjeg nastupa u Dubrovniku, koji su ga predstavili – po ko zna koji put – kao ustašu i mrzitelja Srbije i srpskog naroda, mediji su “priču” raširili, a vodeći funkcioneri vlasti s radošću prihvatili i izlili još mržnje i gneva na novinara. Prednjačio je Milenko Jovanov, šef naprednjačke poslaničke grupe u Skupštini Srbije, koji je tokom zasedanja o izboru predsednika parlamenta poredio Gruhonjića sa ustaškim koljačem Dinkom Šakićem. Logično, na zgradi u kojoj živi porodica Gruhonjić sutradan je osvanuo grafit mržnje ispisan crnom farbom – “Dinko Šakiću, za večni dom si spreman”, uz potpis “Srpska Vojvodina”.
“Videli smo šta piše Vučićev blizak čovek i intimius, advokat Vladimir Đukanović, i videli smo šta govori republički poslanik Milenko Jovanov, to su otvoreni šovinistički izlivi mržnje i ne možemo ih drugačije shvatiti do kao poziv na linč”, izjavio je Gruhonjić, koji je proteklih dana dobio veliki broj pretećih i uvredljivih poruka od znanih i neznanih “patriota”, ali i veliku podršku kolega iz naše zemlje, regiona i sveta, kao i kolega profesora i studenata. Nakon što je u akciji prijatelja i aktivista grafit prekrečen, sutradan je osvanuo novi – “Džaba si krečio”, uprkos navodnom policijskom nadzoru ulaza.
Međunarodna i Evropska federacija novinara (IFJ i EFJ) obratile su se srpskoj vlasti i pozvale je da se pozabavi pretnjama smrću sa kojima se suočavaju novinari Ana Lalić Hegediš i Dinko Gruhonjić.
“Duboko smo zabrinuti što nije preduzeta odlučna radnja za sprovođenje temeljne istrage, hapšenje počinilaca i pružanje adekvatne zaštite novinarima”, piše u pismu međunarodnih novinarskih organizacija, a veliki broj javnih ličnosti potpisao je poziv policiji i tužilaštvu da pronađu i procesuiraju odgovorne za pretnje Gruhonjiću.
Zahtevamo od najviših predstavnika lokalnih i republičkih vlasti da “momentalno prestanu sa govorom mržnje, podgrevanjem nacionalističkih strasti, targetiranjem neistomišljenika, ugrožavanjem novinara, angažovanih intelektualaca, aktivista, pripadnika manjinskih grupa, kao i podsticanjem i promovisanjem verbalnog, fizičkog i pravnog nasilja kao načina života. Nakon višegodišnje hajke i etiketiranja Dinka Gruhonjića, napadi su prethodnih dana eskalirali, a Dinku i njegovoj porodici je ugrožena bezbednost jer su postali stvarna meta desničarskih grupa, njihovih inspiratora i nalogodavaca”, stoji u pismu javnih ličnosti.
Kragujevački “slučaj servis”
Tri stotine puta preplaćen otkup placa
Svih 36 odbornika opozicionih lista u Skupštini grada Kragujevca potpisalo je krivičnu prijavu protiv odgovornih u gradskoj vlasti i zatražilo od Višeg javnog tužilaštva da istraži slučaj kupovine zemljišta za buduću autobusku stanicu jer osnovano sumnjaju da je prekršeno više zakona Republike Srbije i odluka Grada Kragujevca, te da će – ako se kupovina realizuje – gradski budžet biti oštećen za 2,5 miliona evra.
Na poslednjoj sednici kragujevačkog parlamenta usvojen je budžet, i tada je Slađan Rakić iz Kragujevačke inicijative upozorio na rashodovnu tačku koja predviđa da se isplati 298 miliona dinara za eksproprijaciju vlasnicima objekata za zemljište koje nije njihovo. Naime, radi se o zemljištu bivšeg Zastavinog servisa, na kom se pored glavnog, velikog objekta, nalaze dva manja, a koje je svojevremeno kupio izvesni Miloš Medić iz Sremske Kamenice. I sudski dokumenti, kako navodi Rakić, potvrđuju da je Medić za milion dinara kupio samo deo objekata, a ne i zemljište.
Plac površine nešto preko tri hektara vlasništvo je Republike Srbije, odnosno Grada Kragujevca, a Medić je dobio oko 60 ari, i to na korišćenje. Zato je bila razumna prvobitna ponuda Gradske uprave, pre tri godine, kada je ponuđeno 1,3 miliona dinara za otkup. Ali, Medić odbija sporazum, i slučaj dolazi pred sud. U dopisu Gradske uprave Osnovnom sudu iz aprila 2021. godine jasno se kaže da se vlasniku može platiti samo naknada za objekte, ali ni slučajno za zemljište.
Kragujevačka opozicija pita šta se u međuvremenu dogodilo, pa je Gradsko pravobranilaštvo odlučilo da uputi predlog Gradskom veću da se vansudskim sporazumom reši spor i Mediću isplati skoro 300 miliona dinara, što je na kraju – a na predlog gradonačelnika Nikole Dašić (SNS) – i usvojila skupštinska većina. Opozicioni odbornici pozivaju nadležno tužilaštvo da hitno reaguje, a građane podsećaju da je u ovogodišnjem gradskom budžetu za sve kapitalne investicije – kojima se naprednjačka vlast naveliko i gromoglasno hvali – izdvojeno ukupno 324 miliona dinara, tek nešto više od sume kojom će grad platiti deo placa koji je, da stvar bude luđa, u gradskom vlasništvu.
Protesti u niškom naselju
Delijski Vis i dalje bez asfalta
Građani niškog naselja Delijski Vis od decembra su organizovali dvadesetak protesta zahtevajući asfaltiranje ulica i postavljenje atmosferske kanalizacije i vodovoda, a protekle nedelje su se takođe okupili i blokirali saobraćaj. Podsećaju da je asfaltiranje ulica u tom naselju počelo u novembru prošle godine, da je gradonačelnica Dragana Sotirovski obećala da će sve ulice biti urađene do kraja godine, da su radovi nekoliko puta prekidani i da se trenutno ništa ne radi.
S druge strane, gradonačelnica oštro odgovara nezadovoljnim građanima, te proteste naziva “političkom pričom” i optužuje lokalnu opoziciju da “uvek nađe razlog da pravi cirkus po gradu kad su bez programa i bez ideja”.
“Stanovnici pet ulica su našli zajednički jezik sa svojim komšijama, rešili svoju imovinu i dobili su asfalt. Tamo gde ne bude rešena imovina, odnosno ne budu dobijene pisane saglasnosti da se asfalt pravi, asfalta neće biti. I tu nema razgovora i tu nema gradonačelnica obećala ili nije obećala”, poručila je gradonačelnica prošle nedelje sa jedne od niških televizija.
Dejan Veličković, žitelj Delijskog Visa, kaže za dnevnik “Danas” da je potrebno asfaltirati još šest ulica, kako je i obećano u razgovorima s gradskim vlastima, i naglašava da radovi na atmosferskoj kanalizaciji nisu ni počeli. Po njegovim rečima, nedostaje desetak potpisa komšija iz tih ulica, jer traže novčanu naknadu za delove svojih parcela.
Veličković dodaje da su oni kao građani učinili sve da prikupe potpise svojih komšija, a da nedostaje još samo desetak potpisa onih koji tamo ne žive i ne žele asfalt već novčanu naknadu za svoje parcele.
“Našli smo i njihove kontakte i prosledili ih i kabinetu gradonačelnice, i predsedniku opštine Palilula, i nadležnoj upravi, kako bi ih kontaktirali i napravili dogovor o isplati, jer nisu visoke cifre. Ukoliko oni budu tužili Grad, procesi će trajati dugo, i sve će skuplje da košta. A mi ćemo i dalje biti bez asfalta i kanalizacije, u 21. veku”, zaključuje Veličković.
foto: marko đoković / tanjug…
Zvezda ugostila ruski Zenit
Fudbalske i ratne igre
Tradicionalni susret fudbalera beogradske Crvene zvezde i Zenita iz Sankt Peterburga odigran je pod senkom terorističkog napada u Moskvi koji se dogodio dan ranije i odneo preko stotinu ljudskih života. Susret je odigran i pod senkom ruske agresije na Ukrajinu, koja svaki dan donosi smrt i patnju ukrajinskim građanima i zbog koje su ruski klubovi i reprezentacije pre dve godine isključeni iz međunarodnih tekmičenja.
Niz susreta Zvezde i Zenita započet je pre 13 godina, na inicijativu zajedničkog sponzora – ruske kompanije Gasprom. Nije ni prekidan od početka rata u Ukrajini. Naprotiv, od tada je srpski šampion bio u gostima ruskom šampionu tri puta. Subotnja utakmica na beogradskom stadionu “Rajko Mitić” odigrana je na dan kada je 2011. godine predsednik Rusije Vladimir Putin na tom istom stadionu gledao utakmicu mladih timova Zvezde i Zenita u društvu tadašnjeg premijera Mirka Cvetkovića. Podrška Rusiji, a naročito ratnoj invaziji na Ukrajinu, te nacionalističke i antizapadne poruke, pesme i transparenti obeležili su susret na Marakani. Pred početak utakmice, Danica Crnogorčević je na ruskom i srpskom jeziku pevala “Kaćušu” i “Sa Kosova zora sviće – oj, Kosovo, Kosovo”, igrači su nosili transparent “Zajedno!”, a navijači su svojim rekvizitima severnu tribinu “oslikali” srpskom i ruskom trobojnicom i sa likom nekakvog ruskog specijalca, uz potpis “Braća zauvek”. Minutom ćutanja odata je i pošta nevinim moskovskim žrtvama, uz transparent “Moskva 22. mart – oplakujemo”.
Bilo je prisutno preko 40.000 gledalaca, jedan deo i zahvaljujući organizaciji koja je ličila onim za mitinge Srpske napredne stranke, pošto su autobusi dovozili ljude iz mnogih gradova, a iz lože je utakmicu pratio i predsednik Srbije Aleksandar Vučić. Većina medija je egzaltirano izvestila o “bratskom okršaju”. Večernje novosti pišu: “Bila je to čista emocija” i “Rusija u srpskim srcima”, Alo je doneo naslov: “Neuništivo bratstvo”, Sportski žurnal je naveo kako se dogodio “gejzir emocija pred 42.771 gledalaca”, a srpska redakcija ruskog Sputnjika je poručila: “Nema odstupanja pred zlom!”
S tim u skladu, na početku drugog poluvremena na severnoj tribini sa nekoliko desetina baklji ispisano je latinično slovo Z, što je obeležje ruske agresije na Ukrajinu, a razvijene su i zastave protiv Evropske unije i NATO-a. Crvena zvezda je pred kraj utakmice postigla gol i “bratski” pobedila 1:0, a njen direktor Zvezdan Terzić je najavio novi susret sa ruskim klubom već u julu.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Odluka studenata da režimu upute zahtev za raspuštanje državnog parlamenta i raspisivanje vanrednih republičkih izbora nije pala s Marsa. O ovoj opciji se na plenumima već dugo žustro diskutovalo, a stvar je presečena onda kada je svima, ali baš svima, postalo jasno da vlast ne samo da ne želi da ispuni studentske zahteve nego na političku krizu odgovara sve jačom represijom i sve prljavijom propagandom. I kada više niko nije mogao da ospori činjenicu da je upravo režim generator svih društvenih i političkih anomalija, te da zahvaljujući njemu novosadska nadstrešnica svakom građaninu ove zemlje visi nad glavom
Kakvo je interesovanje među najvišim univerzitetskim radnicima za direktno učešće u politici, na “studentskoj listi”, ukoliko bi u Srbiji bili raspisani vanredni parlamentarni izbori
Poziv na raspisivanje izbora je poziv režimu, a trebalo bi da se vidi da li će postojati i studentski poziv svim ostalima na društveni dogovor o tome kako se suprotstaviti režimu na budućim izborima. Oni mogu biti raspisani neočekivano brzo, a možda ih i ne bude pre nekog “redovnog termina” ako ne bude izuzetno jakog pritiska na ulici
Možda je tačna verzija da je Aleksandru Vučiću pozlilo pa se zato vratio u zemlju. Ali i dalje cela stvar ostavlja mnogo otvorenih pitanja. Za početak, zašto je predsednik naše zemlje išao na donatorsko veče namenjeno unutarpolitičkim ciljevima druge zemlje? Zašto je išao na događaj na koji se ne može ući ako se ne donira novac? I ko ga je zvao? Ako se ova sapunska opera posmatra kao izolovan događaj, van domaćeg konteksta, zaista je reč o nečemu što izmiče zdravom razumu
Bez razumevanja zla koje je činjeno u našoj neposrednoj istoriji u poslednje tri, četiri decenije, to bi bilo parcijalno i licemerno. Zakasnilo se i za ono što se dogodilo pre šest meseci, sve sada je nadoknada. Ako ne dođemo do ozbiljnog suočavanja sa prošlošću, sa snažnim programom stvaranja nenasilnog društva, promene će imati kratak rok trajanja. A u toj promeni roditelji ubijene dece mogli bi da budu ambasadori procesa normalizacije ovog društva. Oni su spremni na tu ulogu i bilo bi dobro da ih i studenti uključe u svoje debate, da razumeju šta se dogodilo i koji su putevi suočavanja
Klecavo vrhovno biće uzda se u lokalne izbore u Kosjeriću i Zaječaru. Ne sme se zaboraviti da on 13 godina teškim otrovima zasipa naročito u provinciji, te da je detoksikacija dug i mučan proces
Ukoliko različiti oponenti Vučićevog režima nisu u stanju pomoći studentskoj omladini, mogli bi makar da ne odmažu. Suviše dugo su radili na isti način i sa istim poraznim rezultatima da bi mogli očekivati da ih itko išta pita
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!