Napadi na novinare, te pretnje i uvrede koje im se upućuju, postali su za vakta vlasti Aleksandra Vučića skoro svakodnevni, a proteklih nedelja i bukvalno je bilo tako: na meti su bili uglavnom novinari iz Novog Sada, a nakon Ksenije Pavkov i Ane Lalić, brutalna kampanja sručila se poslednjih dana na Dinka Gruhonjića, nekadašnjeg predsednika Nezavisnog društva novinara Vojvodine, danas urednika istraživačkog portala VOICE i univerzitetskog profesora.
Pošto su se na društvenim mrežama pojavili montirani snimci Gruhonjićevog prošlogodišnjeg nastupa u Dubrovniku, koji su ga predstavili – po ko zna koji put – kao ustašu i mrzitelja Srbije i srpskog naroda, mediji su “priču” raširili, a vodeći funkcioneri vlasti s radošću prihvatili i izlili još mržnje i gneva na novinara. Prednjačio je Milenko Jovanov, šef naprednjačke poslaničke grupe u Skupštini Srbije, koji je tokom zasedanja o izboru predsednika parlamenta poredio Gruhonjića sa ustaškim koljačem Dinkom Šakićem. Logično, na zgradi u kojoj živi porodica Gruhonjić sutradan je osvanuo grafit mržnje ispisan crnom farbom – “Dinko Šakiću, za večni dom si spreman”, uz potpis “Srpska Vojvodina”.
“Videli smo šta piše Vučićev blizak čovek i intimius, advokat Vladimir Đukanović, i videli smo šta govori republički poslanik Milenko Jovanov, to su otvoreni šovinistički izlivi mržnje i ne možemo ih drugačije shvatiti do kao poziv na linč”, izjavio je Gruhonjić, koji je proteklih dana dobio veliki broj pretećih i uvredljivih poruka od znanih i neznanih “patriota”, ali i veliku podršku kolega iz naše zemlje, regiona i sveta, kao i kolega profesora i studenata. Nakon što je u akciji prijatelja i aktivista grafit prekrečen, sutradan je osvanuo novi – “Džaba si krečio”, uprkos navodnom policijskom nadzoru ulaza.
Međunarodna i Evropska federacija novinara (IFJ i EFJ) obratile su se srpskoj vlasti i pozvale je da se pozabavi pretnjama smrću sa kojima se suočavaju novinari Ana Lalić Hegediš i Dinko Gruhonjić.
“Duboko smo zabrinuti što nije preduzeta odlučna radnja za sprovođenje temeljne istrage, hapšenje počinilaca i pružanje adekvatne zaštite novinarima”, piše u pismu međunarodnih novinarskih organizacija, a veliki broj javnih ličnosti potpisao je poziv policiji i tužilaštvu da pronađu i procesuiraju odgovorne za pretnje Gruhonjiću.
Zahtevamo od najviših predstavnika lokalnih i republičkih vlasti da “momentalno prestanu sa govorom mržnje, podgrevanjem nacionalističkih strasti, targetiranjem neistomišljenika, ugrožavanjem novinara, angažovanih intelektualaca, aktivista, pripadnika manjinskih grupa, kao i podsticanjem i promovisanjem verbalnog, fizičkog i pravnog nasilja kao načina života. Nakon višegodišnje hajke i etiketiranja Dinka Gruhonjića, napadi su prethodnih dana eskalirali, a Dinku i njegovoj porodici je ugrožena bezbednost jer su postali stvarna meta desničarskih grupa, njihovih inspiratora i nalogodavaca”, stoji u pismu javnih ličnosti.
Kragujevački “slučaj servis”
Tri stotine puta preplaćen otkup placa
Svih 36 odbornika opozicionih lista u Skupštini grada Kragujevca potpisalo je krivičnu prijavu protiv odgovornih u gradskoj vlasti i zatražilo od Višeg javnog tužilaštva da istraži slučaj kupovine zemljišta za buduću autobusku stanicu jer osnovano sumnjaju da je prekršeno više zakona Republike Srbije i odluka Grada Kragujevca, te da će – ako se kupovina realizuje – gradski budžet biti oštećen za 2,5 miliona evra.
Na poslednjoj sednici kragujevačkog parlamenta usvojen je budžet, i tada je Slađan Rakić iz Kragujevačke inicijative upozorio na rashodovnu tačku koja predviđa da se isplati 298 miliona dinara za eksproprijaciju vlasnicima objekata za zemljište koje nije njihovo. Naime, radi se o zemljištu bivšeg Zastavinog servisa, na kom se pored glavnog, velikog objekta, nalaze dva manja, a koje je svojevremeno kupio izvesni Miloš Medić iz Sremske Kamenice. I sudski dokumenti, kako navodi Rakić, potvrđuju da je Medić za milion dinara kupio samo deo objekata, a ne i zemljište.
Plac površine nešto preko tri hektara vlasništvo je Republike Srbije, odnosno Grada Kragujevca, a Medić je dobio oko 60 ari, i to na korišćenje. Zato je bila razumna prvobitna ponuda Gradske uprave, pre tri godine, kada je ponuđeno 1,3 miliona dinara za otkup. Ali, Medić odbija sporazum, i slučaj dolazi pred sud. U dopisu Gradske uprave Osnovnom sudu iz aprila 2021. godine jasno se kaže da se vlasniku može platiti samo naknada za objekte, ali ni slučajno za zemljište.
Kragujevačka opozicija pita šta se u međuvremenu dogodilo, pa je Gradsko pravobranilaštvo odlučilo da uputi predlog Gradskom veću da se vansudskim sporazumom reši spor i Mediću isplati skoro 300 miliona dinara, što je na kraju – a na predlog gradonačelnika Nikole Dašić (SNS) – i usvojila skupštinska većina. Opozicioni odbornici pozivaju nadležno tužilaštvo da hitno reaguje, a građane podsećaju da je u ovogodišnjem gradskom budžetu za sve kapitalne investicije – kojima se naprednjačka vlast naveliko i gromoglasno hvali – izdvojeno ukupno 324 miliona dinara, tek nešto više od sume kojom će grad platiti deo placa koji je, da stvar bude luđa, u gradskom vlasništvu.
Protesti u niškom naselju
Delijski Vis i dalje bez asfalta
Građani niškog naselja Delijski Vis od decembra su organizovali dvadesetak protesta zahtevajući asfaltiranje ulica i postavljenje atmosferske kanalizacije i vodovoda, a protekle nedelje su se takođe okupili i blokirali saobraćaj. Podsećaju da je asfaltiranje ulica u tom naselju počelo u novembru prošle godine, da je gradonačelnica Dragana Sotirovski obećala da će sve ulice biti urađene do kraja godine, da su radovi nekoliko puta prekidani i da se trenutno ništa ne radi.
S druge strane, gradonačelnica oštro odgovara nezadovoljnim građanima, te proteste naziva “političkom pričom” i optužuje lokalnu opoziciju da “uvek nađe razlog da pravi cirkus po gradu kad su bez programa i bez ideja”.
“Stanovnici pet ulica su našli zajednički jezik sa svojim komšijama, rešili svoju imovinu i dobili su asfalt. Tamo gde ne bude rešena imovina, odnosno ne budu dobijene pisane saglasnosti da se asfalt pravi, asfalta neće biti. I tu nema razgovora i tu nema gradonačelnica obećala ili nije obećala”, poručila je gradonačelnica prošle nedelje sa jedne od niških televizija.
Dejan Veličković, žitelj Delijskog Visa, kaže za dnevnik “Danas” da je potrebno asfaltirati još šest ulica, kako je i obećano u razgovorima s gradskim vlastima, i naglašava da radovi na atmosferskoj kanalizaciji nisu ni počeli. Po njegovim rečima, nedostaje desetak potpisa komšija iz tih ulica, jer traže novčanu naknadu za delove svojih parcela.
Veličković dodaje da su oni kao građani učinili sve da prikupe potpise svojih komšija, a da nedostaje još samo desetak potpisa onih koji tamo ne žive i ne žele asfalt već novčanu naknadu za svoje parcele.
“Našli smo i njihove kontakte i prosledili ih i kabinetu gradonačelnice, i predsedniku opštine Palilula, i nadležnoj upravi, kako bi ih kontaktirali i napravili dogovor o isplati, jer nisu visoke cifre. Ukoliko oni budu tužili Grad, procesi će trajati dugo, i sve će skuplje da košta. A mi ćemo i dalje biti bez asfalta i kanalizacije, u 21. veku”, zaključuje Veličković.
foto: marko đoković / tanjug…
Zvezda ugostila ruski Zenit
Fudbalske i ratne igre
Tradicionalni susret fudbalera beogradske Crvene zvezde i Zenita iz Sankt Peterburga odigran je pod senkom terorističkog napada u Moskvi koji se dogodio dan ranije i odneo preko stotinu ljudskih života. Susret je odigran i pod senkom ruske agresije na Ukrajinu, koja svaki dan donosi smrt i patnju ukrajinskim građanima i zbog koje su ruski klubovi i reprezentacije pre dve godine isključeni iz međunarodnih tekmičenja.
Niz susreta Zvezde i Zenita započet je pre 13 godina, na inicijativu zajedničkog sponzora – ruske kompanije Gasprom. Nije ni prekidan od početka rata u Ukrajini. Naprotiv, od tada je srpski šampion bio u gostima ruskom šampionu tri puta. Subotnja utakmica na beogradskom stadionu “Rajko Mitić” odigrana je na dan kada je 2011. godine predsednik Rusije Vladimir Putin na tom istom stadionu gledao utakmicu mladih timova Zvezde i Zenita u društvu tadašnjeg premijera Mirka Cvetkovića. Podrška Rusiji, a naročito ratnoj invaziji na Ukrajinu, te nacionalističke i antizapadne poruke, pesme i transparenti obeležili su susret na Marakani. Pred početak utakmice, Danica Crnogorčević je na ruskom i srpskom jeziku pevala “Kaćušu” i “Sa Kosova zora sviće – oj, Kosovo, Kosovo”, igrači su nosili transparent “Zajedno!”, a navijači su svojim rekvizitima severnu tribinu “oslikali” srpskom i ruskom trobojnicom i sa likom nekakvog ruskog specijalca, uz potpis “Braća zauvek”. Minutom ćutanja odata je i pošta nevinim moskovskim žrtvama, uz transparent “Moskva 22. mart – oplakujemo”.
Bilo je prisutno preko 40.000 gledalaca, jedan deo i zahvaljujući organizaciji koja je ličila onim za mitinge Srpske napredne stranke, pošto su autobusi dovozili ljude iz mnogih gradova, a iz lože je utakmicu pratio i predsednik Srbije Aleksandar Vučić. Većina medija je egzaltirano izvestila o “bratskom okršaju”. Večernje novosti pišu: “Bila je to čista emocija” i “Rusija u srpskim srcima”, Alo je doneo naslov: “Neuništivo bratstvo”, Sportski žurnal je naveo kako se dogodio “gejzir emocija pred 42.771 gledalaca”, a srpska redakcija ruskog Sputnjika je poručila: “Nema odstupanja pred zlom!”
S tim u skladu, na početku drugog poluvremena na severnoj tribini sa nekoliko desetina baklji ispisano je latinično slovo Z, što je obeležje ruske agresije na Ukrajinu, a razvijene su i zastave protiv Evropske unije i NATO-a. Crvena zvezda je pred kraj utakmice postigla gol i “bratski” pobedila 1:0, a njen direktor Zvezdan Terzić je najavio novi susret sa ruskim klubom već u julu.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Ljudi se osvešćuju, ohrabruju i udružuju. Tako ujedinjeni možemo sve. Ceo ovaj proces je značajno lekovit za celo društvo, sada svi učimo šta možemo zajedno kada su nam iste bazične vrednosti. Mislim da su i studenti mnogo toga naučili, dosta su iskustveno osetili i na svojoj koži, a, iskreno, i mi “stariji” učimo od njih. Za razliku od mnogih, mislim da je dobro što sve ovo duže traje, jer bi nagle, brže promene verovatno bile i kratkotrajne
Vladajuća partija je kampanju u Zaječaru i Kosjeriću vodila kao u centru Beograda – pravila je mala naselja od šatora, pekla prasiće i jariće, mesila hlebove, točila rakiju i sokove i delila dnevnice. Vučić je kampanju pretvorio u proizvodnu delatnost gde postoji tačna računica koliko “košta” glas, a kako je u mogućnosti da sam određuje način na koji će se trošiti javni novac, bukvalno mu ništa nije skupo. Protiv ovoga stoje građani koji su odlučili da se ne boje, da prihvate socijalni rizik, neki i po cenu da izgube posao. Da li na ova dva mala ogledna polja može da se vidi promena o kojoj se govori i u koju se veruje
Studenti su, kada su izašli sa objedinjujućim, za neke dugo očekivanim zahtevom za vanrednim parlamentarnim izborima – pogodili u metu. Ovaj zahtev je očigledno za naprednjake preveliki izazov, oni i njihovi partneri ne znaju šta bi sa tim, što se najviše vidi po njihovim konfuznim izjavama – tipa: može da bude, ali ne mora da znači, samo da tetki odnesem lek pa ću razmisliti. Pogodili su studenti Vučića i tamo gde ga najviše boli, i to dvared uzastopno: prvo tvrdnjom da je “nenadležna institucija”, a sada i da je postao “kukavica”. Ne sme da raspiše izbore, kojima svako malo preti već 13 godina i koje raspisuje kad mu se ćefne, uvek siguran u pobedu
Presek nedelje je sledeći: imamo nadvlačenje dveju suprotstavljenih struja. Jedna želi da se oslobodi talačke krize u kojoj je drži druga. Prva strana želi izbore. Druga nikome ne ostavlja izbor. Suština je u razlici: vladajuća klika želi da sve ostane isto, a građani – da sve bude drugačije. U tom smislu, studenti i građani su na neki način već pobedili: više ništa nije isto i nikada neće biti isto
Izbor članova Saveta Regulatornog tela za elektronske medije
Dok se čuo huk pobunjenih ljudi sa ulice, nestali su bahatost i bezobrazluk naprednjačkih zastupnika, a kad je buka prošla – nastavili su po starom. Naše pretnje da ćemo izaći iz procesa, a i ni naše žalbe domaćoj javnosti i međunarodnim posmatračima, ne utiču mnogo na naprednjačku mašineriju da posustane u lažima i prevarama, i zato se rešenje za vraćanje ponovljenog procesa u zakonske okvire samo nameće: da se studenti i pobunjeni građani ponovo vrate tamo gde će ih čuti i vlast i Evropa
Petorica režimskih batinaša pretukla su studenta Pravnog fakulteta u Beogradu Petra Živkovića. Dok od slučaja Miloša Pavlovića vlast pravi politički cirkus, policija je u noći između ponedeljka i utorka odbila da primi prijavu za premlaćivanje Živkovića
Svako ko proda glas, postaje kmet na Vučićevoj latifundiji. Svako ko ćuti na kapuljaško nasilje, pristaje i na pravo prve bračne noći naprednjačkih velmoža. Možemo i moramo bolje od toga
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!